Halilović: Kolekcija Muzeja ratnog djetinjstva postaje kulturno globalno naslijeđe koje se nastavlja širiti

Navršilo se osam godina od otvorenja stalne postavke Muzeja ratnog djetinjstva u Sarajevu. Zadovoljni su rezultatima rada, napravili su kolekciju jedinstvenu u svijetu, s više od šest hiljada eksponata iz dvadeset različitih ratova. Rade sa školama i univerzitetima iz BiH i svijeta, imaju ured u Kijevu (Ukrajina) i istraživače širom svijeta.

Osnivač i generalni direktor Muzeja Jasminko Halilović kaže da je to rezultat dugotrajnog rada, koji traje i duže od osam godina i prije nego što je Muzej otvoren.

– Napravili smo kolekciju koja je jedinstvena u svijetu, više od šest hiljada eksponata iz dvadeset različitih ratova. To je jedino mjesto na svijetu gdje u jednoj prostoriji možete vidjeti nešto iz Ukrajine, Palestine, Bosne i Hercegovine, Tajlanda, Mijanmara, i drugih država. U tom smislu, ta kolekcija postaje globalno naslijeđe, kulturno naslijeđe svijeta. Ponosni smo na taj rad. To je rad koji je uvijek u toku, ta kolekcija nastavlja se širiti – kazao je.

Nada se da će Muzej, i u godinama koje dolaze, nastaviti raditi i biti unikatna platforma koja zagovara mir širom svijeta. Vjeruje da je to što radi Muzej ratnog djetinjstva, bez preuveličavanja, od historijskog značaja.

– Ne samo naša unikatna kolekcija već i sistemski doprinos izgradnji trajnog mira u BiH, u okruženju u kojem se i dalje svakodnevno prijeti ratom. Samo ove godine trenirat ćemo više od 250 edukatora i raditi s više od 15.000 djece iz više od 30 općina i gradova. Istovremeno, više od 450 mladih iz 59 općina iz cijele zemlje apliciralo je da učestvuje u našem mirovnom projektu koji će rezultirati s 20 izložbi širom BiH – naglašava Halilović.

Kaže da su sretni zbog toga što Muzej radi sa stotinama škola i univerziteta iz BiH i svijeta te da postaje mjesto koje, na neki način, okuplja edukatore, sve koji se bave mirovnim obrazovanjem.

– Zadovoljni smo što Muzej obimnom međunarodnom saradnjom zaista širi svoj doseg. Ipak, posebno nam je važno da imamo nastavnike iz cijele Bosne i Hercegovine koji dolaze u Muzej, posjećuju i koriste naše materijale u svojim učionicama. To je naš doprinos mirovnom obrazovanju: kako koristiti muzejske kolekcije i eksponate za rad sa djecom u školama, metodologija učenja zasnovanog na predmetima ili eksponatima. Tome zaista posvećujemo mnogo pažnje – kazao je.

Prema riječima Halilovića, nigdje na svijetu nije jednostavno baviti se temom kulture sjećanja.

– Imamo države gdje se trenutno dešavaju ratovi, gdje Muzej također pokušava raditi, imamo ured u Ukrajini. Imamo i naše istraživače širom svijeta, jedna istraživačica za nas je radila u Palestini. Nije jednostavno baviti se tom temom, ali smatramo da je važno. Smatramo našu kolekciju jedinstvenom i nastavit ćemo to raditi. Za mlade ljude, za djecu ili za ljude koji su nekad bili djeca to je platforma koja im omogućava da svoje vlastite priče ispričaju svojim riječima, da se sjećaju na svoj način, da tu dovedu svoju djecu, da razgovaraju o svojim iskustvima. Vjerujemo da je to izuzetno važno – kazao je.

Za osmi rođendan Muzej ratnog djetinjstva upriličio je izložbu radova Milomira Kovačevića Strašnog “Djeca rata, ljudi mira”. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, u periodu do 3. aprila, bilo je postavljeno više od stotinu fotografija. Snažne su to vizualne priče djece snimljene tokom rata, uz njihove portrete i kao odraslih osoba.

Halilović naglašava da svako ko se bavi kulturom sjećanja u BiH ili bilo gdje, mora osjećati poštovanje, čast i zahvalnost kad ima priliku raditi s nekim kao što je Milomir Kovačević Strašni.

– Njegov rad, ne samo da je od presudnog značaja za dokumentaciju onoga što je dešavalo u Sarajevu tokom opsade već za mene lično je snažan primjer kako umjetnik može u potpunosti srasti sa svojim gradom, kako mogu postati nerazdvojivi. Mislim da je sudbina Sarajeva nerazdvojiva od sudbine Milomira Kovačevića i obrnuto – kazao je.

Rođendan Muzeja ove godine su posvetili ratnoj fotografiji, a i Halilović je na obilježavanju rođendana podijelio i jednu svoju crno-bijelu fotografiju iz ratnog perioda u Sarajevu. Ukazujući koliko to znači njemu i koliko znači njegovoj porodici, potcrtao je značaj svake ratne fotografije za pojedince i društvo.

– Siguran sam i mogu shvatiti koliko fotografije Milomira Kovačevića Strašnog znače za sve te ljude i koliko to znači njihovim porodicama, njihovim prijateljima. Za neke ljude to su jedine uspomene iz tog perioda. Mislim da je to dokaz šta fotografija kao medij i šta jedan umjetnik može uraditi za svoj grad. Zaista smo sretni da radimo s Milomirom – kazao je.

Nastao na osnovu knjige “Djetinjstvo u ratu”, Muzej ratnog djetinjstva jedini je svjetski muzej fokusiran isključivo na djetinjstva obilježena ratom. Putem ove jedinstvene platforme, Muzej omogućava suočavanje s traumom i prošlošću i pojedincima i zajednicama, doprinoseći tako većem razumijevanju u društvu.

Prva stalna postavka Muzeja datira iz januara 2017. godine. Već 2018. Muzej je dobio Muzejsku nagradu Vijeća Evrope u programu Evropski muzej godine, a godinu kasnije dobio je i nagradu Živa u izboru za najbolji slavenski muzej. Godine 2019. uvršten je među 50 muzeja koji su definirali evropsku muzejsku scenu u posljednjih 40 godina.

Danas je Muzej međunarodna platforma koja ima projekte u više država te urede u Sarajevu, Kijevu i Hagu. Prošle godine, Muzej ratnog djetinjstva je prvi put izlagao van Evrope, a veliku izložbu u Seoulu, u Južnoj Koreji, posjetilo je više od 200.000 ljudi.

Jasminko Halilović rođen je 1988. u Sarajevu. Prije nego što se u potpunosti posvetio osnivanju svoje neprofitne inicijative, Muzeja ratnog djetinjstva, bavio se poduzetništvom. Objavio je i nekoliko knjiga uključujući “Djetinjstvo u ratu”, koja je prevedena na šest jezika. Kao gost predavač govorio je na univerzitetima i konferencijama u više od dvadeset država. Godine 2018. postao je prvi Bosanac izabran na Forbesovu evropsku listu mladih lidera “30 ispod 3”, a 2023. proglašen je Evropskim mladim liderom (EYL40).

Preuzeto sa Preporod.info