Halal tržišta Istoka i Zapada izazov za Hrvatske kompanije

POZICIONIRANJE NA NAJPERSPEKTIVNIJEM BRZORASTUĆEM TRŽIŠTU

Svjetsko halal tržište procjenjuje se na čak trilijun američkih dolara, s tendecijom rasta. Riječ je o 44 zemlje s više od 1,5 milijardi stanovnika čija zakonska regulativa zahtijeva halal certifikaciju. Samo halal turističko tržište, pak, lani je vrijedilo 140 milijardi američkih dolara, dok se u sektoru prehrambene industrije na globalnoj  razini godišnje zavrti 635 milijardi dolara.

Riječ je o 44 zemlje, s više od 1,5 milijardi stanovnika, čija zakonska regulativa zahtijeva halal certifikaciju. Halal je riječ arapskog podrijetla i znači dozvoljeno, a koristi se za označavanje proizvoda (hrana, kozmetika, lijekovi i predmeti opće upotrebe) i usluga (trgovina, ugostiteljstvo, bankarstvo…) koje su osobama islamske vjeroispovijesti dopuštene za uporabu. U svijetu je prisutan trend da halal proizvode sve više koriste i oni koji ne prakticiraju islamsku vjeru jer im ta oznaka osigurava određenu kvalitetu. Takva hrana, primjerice, ne smije sadržavati svinjsko meso, GMO ili alkohol.

Osim arapsko-islamskoga tržišta, u koje se ubrajaju bogate zemlje poput Katara, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, halal tržište sve više raste i u Europskoj uniji gdje doseže 66 milijardi američkih dolara.

Halal Francuska

Potrošnja halal hrane raste, a najveće tržište je u Francuskoj gdje godišnje raste za sedam do 10 posto. Zanimljivo je i halal tržište Velike Britanije koje se procjenjuje na oko 2,8 milijardi funti, a prema podacima britanske Agencije za sigurnost hrane, halal hranu na tom tržištu konzumira oko šest milijuna potrošača. Za Hrvatsku je važno to što i zemlje regije – Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Kosovo – pokazuju sve veći interes za halal proizvode.

Mnogi su proizvođači u Hrvatskoj odlučili biti jače prisutni na tom tržištu, za sada ih 51 ima halal certifikat, ali taj broj raste. Halal certifikatom mogu se pohvaliti Agro Croatia Nova, Agro Favorit, Aktival, Anamarija Company, Arbacommerce, Belje, Centar Škojo, Clarum, Delicia, Dominis, Ekovrelo, Elcon prehrambeni proizvodi, Eurovoće, Gavrilović, Gospodarstvo Moulis, Grbić, Hermes International, Kemo, Koka, Kraš, Kutrilin TPV, Luxury Cosmetics, Mirna Ribolov, Mlinar, Mlin Julia, Naše klasje, Papuk, Paška sirana, Pekarnica Latica, PIK Rijeka, Perutnina Ptuj Pipo, PIK Vrbovec, Podravka (Mesna industrija Danica, Tvornica juha i Vegete, Tvornica dječje hrane i krem namaza, Tvornica Kalnik, Tvornica Voće), Poljoprivredna zadruga MasVin, Produkt komerc, Puris, Quarnero, Ragusa, Sardina, Sladorana, Svijet biljaka, Swisslion, Tvornica šećera Viro, Vindija, Vindon, Zdenka i Zvečevo.

Trenutno je halal najviše zastupljen u prehrambenoj industriji. Najveća kompanija među njima, Podravka, od svibnja ove godine ima certifikate za proizvode iz četiri svoje tvornice, od dječje hrane do Vegete. Samo u Podravki prošle su godine povećali izvoz za šest posto i napravili iskorake na tržišta gdje je preduvjet bio upravo halal certifikat, istaknuo jepredsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić prilikom dobivanja certifikata, napominjući kako je riječ o tržištima koja su u porastu, a i struktura potrošača im je poželjna.

“Želimo postati značajan ponuditelj na tim tržištima, ponuditi raznovrsnost marki proizvoda i učiniti im Podravku u cjelini prepoznatljivom”, istaknuo je Mršić.

Halal gosti

I u turističkom sektoru sve je više gostiju koji traže halal kvalitetu, odnosno sve više turista ide prema destinacijama koje su “halal friendly”. Za Hrvatsku su još uvijek najvažnija emitivna tržišta europskih zemalja, dok je i dalje zanemariv broj noćenja i dolazaka turista s dalekih tržišta, uključujući i GCC zemlje (Bahrein, Katar, Kuvajt, Oman, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate).

Pojedine svjetske destinacije već su uvelike krenule u privlačenje gostiju s tih tržišta. Australska Zlatna obala postala je jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija zbog svoje jedinstvene ponude Ramazanskih salona, dok su tajlandski wellnessi i toplice ponudili posebne usluge za turiste muslimane. Indijski Chennai, inače globalni medicinski centar, ponudio je halal uslugu zdravstvenog turizma da bi povećao broj muslimanskih pacijenata.

Svjetsko halal turističko tržište u 2013. vrijedilo je 140 milijardi američkih dolara, što je 13 posto od cjelokupne svjetske turističke zarade, kaže rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete u Zagrebu Aldin Dugonjić, napominjući kako na odmoru gosti s halal tržišta prosječno troše oko 1700 dolara, što je za 500 dolara više od prosječnih Europljana. “Govorimo o gostima koji su spremni više potrošiti, naravno ako im je to omogućeno”, kaže Dugonjić.

Istraživanje Muslim Travel Index Europe 2014 na uzorku od 401 ispitanika iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Malezije pokazuje kako njih 97 posto, kad putuju u Europu, očekuje destinaciju koja ima halal hranu, a 89 posto važnim smatra osigurane objekte za molitvu. To istraživanje je pokazalo i da među top 15 destinacija kamo bi halal turist putovao – nema Hrvatske.

“Naravno da je arapski turist poželjan gost u Hrvatskoj. Procjene su da će do 2020. godine muslimani činiti 25 posto svjetskog turističkog tržišta”, kaže direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore Leila Krešić Jurić koja naglašava važnost certificiranja proizvoda i turističkih kapaciteta halal certifikatom.

“Mi za sada nismo dovoljno konkurentni, a radi se o jednoj ogromnoj tržišnoj niši. HGK je već napravio određene aktivnosti. Planiramo u 2015. organizirati radionice u partnerstvu s Centrom za certificiranje i svim našim članicama i tvrtkama, bez obzira jesu li u turizmu ili su iz pratećih djelatnosti. U toj sprezi gospodarske ponude trebamo se pokazati u najboljem svjetlu”, ističe Leila Krešić Jurić.

Certifikat koji osigurava dobit

Halal certifikat imaju Hoteli Baška u Baškoj, Hotel Rixos Dubrovnik, Toplice Hotel u Krapinskim Toplicama, Hotel Spačva u Lipovcu, Grand hotel Bonavia u Rijeci, Hotel Art u Slavonskom Brodu, Hotel Turist u Varaždinu, te u Zagrebu hoteli Aristos, Sheraton, The Westin i Esplanade.

Primjer iz Esplanade pokazuje da je od uvođenja halal standarda (2013.) hotel povećao dobit za šest posto, dok se broj noćenja povećao za četiri posto, kaže njihova predstavnica prodaje Stefanija Obradović koja je posebno ponosna na činjenicu da je saudijski princ Alwaleed bin Talal bin Abdulaziz al-Saud tijekom nedavnog posjeta Hrvatskoj također odsjeo u hotelu Esplanade.

Sve je više i restorana koji su se odlučili u svojoj ponudi imati hranu pripremljenu po halal standardima. U Dubrovniku halal certifikat imaju tri restorana: Konavoski dvori, Nautica i Proto riblji restoran, u Splitu ga ima İştah Kebab&Meze Bar, u Koprivnici Pdravska klet, a u Zagrebu restoran Les Ponts. Jedini koji pružaju halal catering usluge su Zvona iz Zagreba.

“Certifikat traje godinu dana, on nije jeftin”, kaže prokuristica cateringa Zvona Đurđica Protić koja je posebno ponosna na to što su upravo oni bili zaduženi za hranu na otvaranju Islamskoga centra u Rijeci.

Potencijal postoji

“Imati halal certifikat lakše je uz kompanije koje proizvode namirnice po halal standardima, a u Hrvatskoj ih imamo, kao što imamo i proizvođače mesa s halal certifikatima, nastavlja Đurđica Protić.

Kako bi Hrvatska još snažnije krenula u osvajanje halal tržišta, potrebna je koordinirana zajednička akcija svih gospodarskih čimbenika. To drugim riječima znači kako je nužno povezivanje i uspostava partnerstava između kompanija koje obuhvaćaju sve od industrije do turizma, te suradnja gradova, županija, agencija i ministarstava, ali i raznih udruga.

“Uloženo u certifikat vrati se i do sto puta. Ključ je promocija, proširenje ponude kako bismo imali pokazatelje u rastu broja noćenja, broju potrošača i na kraju u rastu BDP-a”, zaključuje rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete Aldin Dugonjić.

Halal hranu počeli smo nuditi nakon što su nas za takvu ponudu pitali klijenti. Kontaktirali smo Islamski centar, a oni su došli provjeriti naše prostore i educirali nas. Veoma smo uspješno radili na otvaranju Islamskoga centra u Rijeci, gdje je bilo puno uvaženih gostiju iz Katara, a poslije su nam stizale zahvale; čak su nas tražili i recepte. Mi u Hrvatskoj stvarno imamo što ponuditi. S financijske strane gledano, pripremati halal hranu nije zahtjevno. Naime, mi smo već imali sve uvjete. Morate imati odvojene kuhinje, odvojena skladišta, educirano osoblje, a kada sve to imate, onda ništa nije problem. Tu je potrebno više volje nego financija. Edukacija je bitna – kod pripreme halala nema improvizacije; važno je da poštujete ta načela. Hrvatska ima velik potencijal, ljudi ovamo dolaze vidjeti povijest. Pokraj nas prolaze turisti koje moramo znati zadržati na ovom tržištu.

Halal turizam u brojkama

• oko 25 posto svjetske populacije do 2020. godine činit će muslimani

• 50 posto muslimanske populacije mlađe je od 25 godina

• 53 posto muslimanske populacije putuje s obitelji

• 70 posto gostiju s halal tržišta dolazi iz 16 zemalja (iz 6 zemalja Arapskog zaljeva 37posto, iz 3 zemlje Jugoistočne Azije 10 posto, iz Turske i Irana 16 posto, te iz 5zemalja Zapadne Europe 7 posto)

Opseg halal tržišta

• vrijednost svjetskog halal tržišta: 1 trilijun USD (Thompson Reuters report)

• obuhvaća 20 posto ukupne proizvodnje hrane

• samo zemlje Arapskog zaljeva 2010. godine uvozile su halal hranu u vrijednosti 25,8 milijardi američkih dolara, a predviđa se da će 2020. godine uvoziti halal hranu u vrijednosti 53,1 milijarde dolara (Economist Intelligence Unit)

• industrija halal hrane u porastu je na Srednjem istoku i Sjevernoj Africi, Južnoj i Jugoistočnoj Aziji, gdje je Indonezija najveće halal tržište vrijedno 197 milijardi dolara; na drugom mjestu je Turska, čije tržište je vrijedno 100 milijardi dolara, s tendencijom rasta

• EU halal tržište procjenjuje se na 66 milijardi 

Za Privredni vjesnik: Ilijana Grgić

Izvor: http://issuu.com/nestar/docs/pv-3844

Preuzeto sa: halal.hr