Godišnjica granatiranja Vijećnice: Trajna opomena svijetu da čovjeka moramo odgojati na univerzalnim principima

Sarajevska Vijećnica otvorena je 20. aprila 1896. godine i od tada je svjedok svih događaja u glavnom gradu BiH.

Prvobitno je bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva.

Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora.

Nakon toga postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.

Za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana.

U noći s 25. na 26. august 1992. godine zapaljena je, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji BiH.

– Svaka je fotografija Sarajeva započinjala Vijećnicom, a nekad je i svaki studiji, ispit, naučno-istraživački rad i čitateljska znatiželja započiljala s Vijećnicom. Danas, nažalost, ne obilježavamo godišnjicu rađanja ili nastanka Vijećnice, već obilježavamo 30 godina od njenog rušenja ili spaljivanja – naglasio je za Preporod.info Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine.

Dodao je da je Vijećnica spomenik apsolutnog razaranja koje napada i uništava i ono vanjsko, materijalno postojanje, ali, čini mi se mnogo značajnije, i ono unutarnje, metafizičko ili simboličko postojanje na kojem kultura prevashodno počiva, a koje je reprezentirano povrh svega u pisanoj kulturi.

– O spaljivalju Vijećnice sve znate, i ko je i zašto i kada i kako. O tome se više nema šta reći, ali se uvijek mora govori kako bi spaljivanje Vijećnice ostalo trajna opomena svijetu da čovjeka moramo odgojati na principima saosjećanja, suživota, uvažavanja, tolerancije i razumijevanja, kako čovjekom nebi nadvladale iracionalne sile i rušiteljski nagon, već konstruktivne energije i želja za inkluzivnim znanjem  – kazao je Ovčina.

Rekonstrukcija Vijećnice je počela 1996. godine, a ponovo je obnovljena i svečano otvorena 9. maja 2014. godine.

Tokom obnove, u svaku prostoriju Vijećnice ugrađen je i jedan stari dio koji je “preživio” požar prije 28 godina.

Tako se u holu na podu nalazi autentični dio kamena, oko kojeg je izliven novi pod. Na plafonu prostorije Gradskog vijeća komad je zida, oko kojeg su ponovo iscrtane iste šare.

Svi dijelovi Vijećnice napravljeni su prema dokumentima i fotografijama izgleda stare Vijećnice pronađenim u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, pa su u prostoriji Gradskog vijeća danas drvene klupe i govornica, a svi ornamenti na zidovima i plafonu su autentični i ručno oslikavani.

Mnoge stvari unutar ove ljepotice su specifične. Rubovi zidova zlatne boje zapravo su zaista zlatni. Rađeni posebnom tehnikom, premazivani su listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake.

Starom izgledu Vijećnice doprinijele su i brojne stvari koje su iz nje spašene i sačuvane, pa je tako najveći broj predmeta pronađen u Zagrebu i Beču u muzejima.

U njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti i rariteti, za koje su napravljene prostorije s posebnom temperaturom i vlažnosti za njihovo što bolje očuvanje.(Preporod.info)

akos.ba