Godina potrošačkog bojkota: Visoka cijena podrške Izraelu
Dok sile i politike zbrajaju štetu jer su propustile priliku da stanu na stranu pravde, potrošači su pravdu uzeli u svoje ruke i bojkotima kaznili kompanije koje podržavaju izraelsku genocidnu politiku. Kolektivni potrošački napor urodio je plodom.
Starbucks je smijenio generalog direktora, McDonaldsu je globalna prodaja pala prvi put od 2020, franšiza Burger Kinga u Turkiye mijenja ime, KFC zatvara poslovnice. Znate li šta je ovo?
Ovo su rezultati potrošačke pravde. Ona bojkotima kažnjava velike sile i politike koje podržavaju izraelsku genocidnu politiku.
Laxman Narasimhan, generalni direktor Starbucksa, nakon samo 17 mjeseci na čelu uprave smijenjen je zbog pada prodaje uslijed globalne kampanje bojkota.
Ova smjena se desila ubrzo nakon što je izvještaj za tromjesečje april – juni pokazao da je prodaja u Sjevernoj Americi pala za 2 posto, te 7 posto u ostatku svijeta, uz pad ukupnog međunarodnog profita Starbucksa od 23 posto.
Da podsjetimo, Starbucks se našao na udaru bojkota jer je tužio svoj sindikat radnika koji je irzazio solidarnost s Palestinom na društvenoj mreži X u oktobru prošle godine.
Zbog prehranjivanja genocidne vojske i, kako je saopćeno iz uprave, “značajnih uticaja bojkota na poslovanje”, McDonalds će otkupiti svih 225 svojih restorana u Izraelu.
A Burger King, koji trenutno preživljava težak period, pogađate – zbog bojkota – u Turkiye skida krunu i postaje “Borgir”. Kako oni kažu, zbog njegovanja lokalne kulture i prisnije veze turskim potrošačima.
Dok se jedni maskiraju, drugi jedva opstaju. KFC je prijavio zatvaranje više od 100 poslovnica u Maleziji, a KFC-ova prva trgovina u Alžiru zatvorena je nedugo nakon otvorenja zbog propalestinskih protesta.
Coca-Cola kopni na svim hemisferama. U Evropi je 1. oktobra objavila da će u narednoj godini zatvoriti pet fabrika u Njemačkoj.
Coca-Cola i drugi zapadni brendovi pića poput Pepsija pretrpjeli su pad prodaje od 7 posto u prvoj polovini godine na Bliskom istoku, podaci su firme za istraživanje tržišta NielsenIQ. Takav efekat je vidljiv i u azijskom regionu.
Primjera radi, samo u Bangladešu prodaja Coca-Cole je pala za 23 posto. I pakistanska firma koja proizvodi limenke za Coca-Colu i Pepsi zabilježila je pad prodaje za 11 posto u prvom tromjesečju.
Razlog tome je što se potrošači masovno okreću kupovini lokalnih gaziranih pića, dok i prodavači rado oslobađaju prostor na policama za takva pića.
BDS pokret: Da bi bio efikasan, napor mora biti kolektivan
Istraživanje sprovedeno u junu nad 15.000 potrošača u 15 država, otkrilo je da svaka treća osoba bojkotuje brendove zbog izraelskog rata u Gazi.
Taj kolektivni napor je urodio plodom. Kampanje bojkota postigle su veliki uspjeh prisilivši brojne kompanije da zatvore podružnice, kako u arapskoj regiji tako i u svijetu.
Iako BDS pokret podržava bojkot svih učesnika u genocidnoj kampanji Izraela, oni i usmjeravaju potrošače na bojkot ključnih i strateških igrača, poput kompanija Chevron, Intel, Siemens, hp.
Iz pokreta tvrde da ovako targetiran bojkot daje najbolje rezultate jer utječe na glavne dobavljače nafte i tehnoloških komponenti za sastavljanje izraelskog oružja.
Jasno usmjereni bojkot opkoljava i izraelsku ekonomiju
BDS pokret je u martu 2024. pokrenuo kampanju globalnog bojkota tehnološkog giganta Intel koji je u decembru 2023, usred izraelskog genocidnog rata u Gazi, najavio da ulaže 25 milijardi u izgradnju fabrike čipova, što je ujedno i najveća investicija ikada jedne kompanije u Izraelu.
BDS-ova kampanja je već u junu pokazala prve rezultate. Prema izvorima izraelskih finansijskih medija, Intel je zaustavio izgradnju te fabrike, što je pokrenulo i spekulacije da je fabrika “u opasnosti da bude otkazana”.
Zašto BDS skreće pažnju na bojkot Intela?
Vrlo jednostavno – Intelovi čipovi su osnovni dijelovi za dizajniranje programa umjetne intelignecije koji izraelskoj vojsci pomažu u neselktivnom razaranju Pojasa Gaze. U BDS-ovom izvještaju iz jula navodi se da je više od 45.000 izraelskih kompanija zatvoreno. Preko 80 posto start-upa je pretrpjelo štetu, dok više od 50 posto njih ima novca da finansira rad manje od narednih šest mjeseci.
Smanjuje se i broj takozvanih finansijskih injekcija. U prvom kvartalu 2024. ulaganje investitora u izraelske kompanije smanjeno je za 32 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Zbog pada povjerenja u izraelsku ekonomiju, korejski Samsung Next objavio je da će zatvoriti svoje operacije u Tel Avivu, a dvije velike japanske firme, Itochu Corporation i Nippon Aircraft Supply, prekinule su odnose s najvećim izraelskim privatnim proizvođačem oružja, Elbit Systems.
I njemačka kompanija za sportsku odjeću Puma objavila je u decembru 2023. da neće obnoviti ugovor s izraelskim fudbalskim savezom koji ističe do kraja 2024.
I svjetske vlade bojkotuju odnose s Izraelom
Globalne kampanje bojkota su potaknule i svjetske vlade na bojkot suradnje s genocidnim izraelom.
Evo samo nekoliko primjera.
Turkiye je obustavila svu trgovinu s Izraelom. Pored toga, istanbulska općina Kadikoy, slijedeći gradove Adanu i Antaliju otkazale su pobratimske protokole s izraelskim gradovima.
Gradsko vijeće australskog Sidneja usvojilo je zahtjev za povlačenje investicija iz kompanija saučesnica u izraelskom kršenju palestinskih ljudskih prava.
Presedan u Evropi je postavila Barcelona koja je prekinula sve veze s Izraelom.
Španski Odbor za vanjske poslove izglasao je zaustavljanje trgovine oružjem s Izraelom dok je Belgijska regionalna vlada Valonije izdala zabranu tranzita svog oružja sa svoje teritorije prema Izraelu.
Prekid izvoza oružja u Izrael izglasao je i kanadski parlament.
Bolivija je prekinula diplomatske odnose s Izraelom, dok su ih na najniži nivo sveli Brazil, Čile, Kolumbija, Čad, Honduras i Jordan.
I dok Izrael nastavlja svoju genocidnu misiju na Bliskom istoku, ljudi širom svijeta postaju sve svjesniji potrošači a samim tim ni pomenute gigante ne čekaju bolji dani.
akos.ba
