Fojnička Atik-džamija 500 godina u autentičnom izgledu

Fojnička Atik-džamija stoljećima odolijeva vremenu i neprijateljima i ponosno stoji na mjestu gdje je daleke 1551. godine izgradio Mustafa Sin Hidru ili Hadr. Po njemu nosi i naziv mahala u kojoj se džamija nalazi. Važi za jedan od najstarijih objekata u ovom dijelu BiH. 

Na ulazu u džamiju mnogobrojne turiste i lokalne vjernike dočekuje natpis ili Tarih koji je napisao Abdurahman efendija Sirija. Napisan na osmanskom jeziku govori o datumu obnove džamije nakon spaljivanja u vrijeme kada je Eugen Savojski prošao kroz te krajeve.

Imam džamije Ahmed Vuković za Anadolu Agency (AA) kaže da je Tarih najzanimljiviji i najvredniji dio džamije.

“Napisan je na osmanskom jeziku. Turisti koji dolaze u obilazak džamije ostaju iznenađeni time kako su ljudi u to vrijeme, u tako maloj sredini, bili pismeni”, ispričao je Vuković.

Tarih (zapis) o obnovi Atik džamije nalazi se na ulazu, iznad vrata.

“Hvala Allahu kad se ponovo podiže ova bogomolja, a to su mnogo željeli svi stanovnici ovog kraja. Svi se potrudiše jer je ovo staro mjesto (bogomolja). Pa njihov trud neka Stvoritelj nagradi. Iz srca Sirrijinog izađe tajanstveni kronogram izražen u dvije strofe, a i brojkama. U ovoj strofi traži tajnu. Hiljadu dvije stotine trideset i šeste sastavi se kronogram, 1236”, kazao je Vuković.

Specifičnost džamije jeste da je i do danas zadržala autentični izgled. Karakteristična je i po tome što ima i nazive koji su ostali u narodu, neki po legendama dok su neki po historijskim podacima. 

Nosi naziv i Srednja džamija zbog geografskog položaja jer se nalazi između Čaršijske i Muharem efendijine džamije.

Drugi naziv je najzanimljiviji, Djevojačka džamija.

“Kada je Eugen Savojski prošao kroz grad, spalio je džamiju. Narod koji je živio u ovoj mahali nije imao dovoljno novca za njenu obnovu. Legenda kaže da su se u mahali nalazile tri djevojke koje se nisu nikada udavale te su svoj miraz, koji su spremale za udaju, dale za obnovu džamije”, istakao je imam Vuković.

Džamija je izgrađena od drveta. Ulaz u džamiju je najspecifičniji jer se tamo nalaze sofe koje su služile za održavanje vjerskih časova. Po tome su nastali i derviši ili sufije. Oni su svoje zikrove, predavanja držali na tim sofama.

“Fojnički kraj je poznat i po tekijama, a ova džamija je bila jedna od tih u kojima se činio zikr”, pojasnio je Vuković.

U džamiji se nalazi i top koji je nekada služio za oglašavanje kraja posta tokom Ramazana. Pronađen je u blizini džamije nakon čega su ga vjernici postavili u džamiju.

“Koristili su ga tokom Ramazana kako bi označili iftar. Korišten je i tokom posljednjeg rata u BiH kada nije bilo struje”, pojasnio je Vuković.

U zidu džamije je, nakon spaljivanja, pronađen i najstariji, rukom pisani Kur’an.

“Nakon spaljivanja džamije ljudi su sakrili Kur’an koji je pronađen tokom obnove džamije. Kur’an je star oko 350 godina. Iz jednog istanbulskog univerziteta su dolazili u Fojnicu. Pokazali smo mu neke knjige koje smo pronašli na tavanu džamije. Bilo je iznenađen jer je većina knjiga pisano na osmanskom i perzijskom jeziku”, pojasnio je Vuković.

U džamiji je pronađen i tefsir Bejdavija koji je napisan na osmanskom jeziku kao i arapsko-turski rječnik, za kojeg turski historičari tvrde da se ne može naći ni u Istanbulu.

Posljednji radovi na džamiji izvedeni su 2001. godine.

Akos.bA/AA