Faktori koji utiču na poremećaje ponašanja povezani sa školom

Podjelite ovaj post sa prijateljima...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someonePrint this page

Rizični faktori povezani sa školom se mogu dovesti u vezu sa školskom politikom koja nema jasnu strategiju prevencije i mjere kolektivnog rada. Ovakva politika demotivira učenike za rad i aktivno sudjelovanje jer programi nisu u mogućnosti da odgovore na različitosti među učenicima, njihovim interesima i sposobnostima

Neuspjeh u školi je vrlo jak izvor frustracija i jedan od čestih načina kompenzacije je skretanje ka asocijalnim i antisocijalnim oblicima ponašanja. Pojedinci postaju prijestupnici zbog nemogućnosti da shvate što je dopušteno a što nije ili nisu u stanju praviti i osjetiti razliku između dobrog i lošeg, što može biti posljedica niskog nivoa obrazovanja. Isto tako, nizak obrazovni nivo prati nizak nivo odgoja, što se odražava i u ponašanju pojedinca.[1]

Faktor rizika je i nedovoljna komunikacija sa roditeljima kao ravnopravnim partnerom u odgoju djece. Roditelji nisu čak dovoljno ni informirani o školi i zbog toga sa rezervom i nepovjerenjem gledaju na ono što škola preduzima.

Oni često nisu u stanju da povedu ravnopravan dijalog sa školom o problemima za koje su životno zainteresirani, niti su u stanju da pruže djeci pomoć i podsticaj u učenju.[2]

Nedostatak dječije participacije u procesu planiranja NPP-a, GNPP-a, u izradi vannastavnih programa koji su namjenjeni za učenike jedan je od faktora rizika škole. Autoritet nastavnika je izražen i ne omogućava učeniku dovoljno vremena da se izrazi, učestvuje u diskusiji jer je i nastavnik sam ograničen vremenom i programom kojeg mora realizirati. Učeničko mišljenje se ne uvažava kada su u pitanju nastavni planovi i programi jer on ne sudjeluje u njihovom kreiranju. Odnosi učenik-nastavnik nose obilježja autoritativnosti.[3]

Za Akos.ba pripremio Fahrudin Vojić, magistar religijske edukacije

Literatura:

[1] Poldrugač, Z., Relacije između nekih karakteristika toka školovanja i kriminalnog ponašanja djece i omladine na području Zagreba, Magistarski rad, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

[2] Krneta, Lj., Škola na putevima progresa, IGKRO, Svjetlost Sarajevo, str. 180.

[3] Kepeš Nusreta, Socijalna pedagogija, IPF Bihać, Bihać, 2014, str. 106