Fahir Gutić: Bošnjak iz Slovenije na izborima za Evropski parlament
Ako bude izabran Gutić bi postao drugi Bošnjak u Evropskom parlamentu nakon Jasenka Selimovića iz Švedske. Neko ko voli i ne zaboravlja svoju matični domovinu čime bi što je i logično na neki način zastupao i štitio i interese matične države, istovremeno svoj rad u većini zasniva i na interesima svoje druge odnosno u ovom slučaju prve domovine gdje živi, koju voli i poštuje.
Prema dosadašnjim saznanjima Fahir Gutić je jedini Bošnjak – kandidat iz Slovenije za Evropski parlament. Zvanična kampanja počinje 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom, a izbori su zakazani za 9. juni. Slovenija ima pravo na devet svojih zastupnika u Evropskom parlamentu, piše Elvis Alukić, predsjednik Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije.
Fahir Gutić je rođen u Banovićima. Školovao se u Sarajevu. Iako je krenuo daleko na Zapad sudbina ga je nakon Rijeke odvela u Sloveniju gdje živi već 42 godine.
Na sastanku sa bivšim predsjednikom R. Slovenije g. Borut Pahor
Po njegovom kazivanju Slovenci su ga prihvatili kao svog, ponudili mu dalje školovanje, stan, sve uslove za život i napredovanje što je u to vrijeme bila primamljiva ponuda. I tako se je njegove putovanje na zapad zaustavilo u Sloveniji.
Sa raspadom bivše države i napadom na Sloveniju postaje dobrovoljac Teritorijalne odbrane Slovenije i danas ima u Sloveniji priznat status vojnog veterana na što je posebno ponosan.
Agresijom na Republiku Bosnu i Hercegovinu kao i sva dijaspora, radi sa prijateljima na što boljoj pomoći matičnoj državi. Da bi to bilo legalno, učestvuje u formiranju nekoliko kulturnih društava, kako bi stekli zakonsku osnovu za rad. Prevashodno su se kulturna društva u to vrijeme bavila raznim akcijama od humanitarne do novčane pomoći matičnoj državi. S prestankom rata u Bosni društva su se okrenula svojoj osnovnoj namjeni i dolazi do formiranja Saveza kulturnih društava Bošnjaka. Dugo vremena volonterski obavlja funkciji sekretara Saveza te jedan mandat je bio na mjestu predsjednika Saveza.
Kao dugogodišnji NVO aktivista paralelno se uključuje i na slovensku političku scenu.
Gutić važi za dobrog poznavalaca slovenskog državnog sistema. Kao neko ko dobro poznaje karakter Slovenaca i neko ko ima dobre odnose kako sa bivšim tako i sa trenutnim političarima koji su na vlasti u Sloveniji postaje i kao ličnost prepoznatljiv među mnogobrojnom bošnjačkom dijasporom u Sloveniji.
Već dugo godina kao poznavlac problema naroda sa područja bivše zajedničke države obnaša funkciju člana Savjeta Vlade za nacionalna pitanja. Savjet Vlade je savjetodavno tijelo, koje radi na rješavanju problema koje se tiču naroda sa područja bivše zajedničke države.
Potrebno je napomenuti, da država Slovenija tretira svoje državljane po nacionalnoj, a ne po državnoj pripadnosti. Zbog toga i postoje razni nacionalni savezi.
Od početka je radio na Ustavnom priznanju Bošnjaka i drugih naroda i njihovom upisu u slovenski Ustav. Na žalost, zbog političke klime koja vlada u Slovenije dalje od pokušaja se nije došlo.
Povodom zakona ABČHMS /Slovenski Parlament
Kazuje nam Gutić, da ne postoji organizacija, politička stranka ili političar sa kojim nisu razgovarali na tu temu kako bi se na tom putu priznanja pomoglo. Nažalost obećanja su jedno a stvarnost je drugo. Ipak formiranjem Saveza saveza ABCHMS (Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Hrvati, Makedonci i Srbi) uspjeli su prvi put od osamostaljenja Slovenije, dobiti deklaraciju, gdje se spomenuti narodi i službeno poimenično spominju. Do tada su bili samo broj.
Da ne bi ostalo na deklarativnom diskursu nastavili su rad ne odustajući od svojih aktivnosti, kako bi bar dobili neko sistemsko odnosno zakonsko rješenje. Zahvaljujući stranki Levica (posebno na Gutićevu inicijativu čiji je član) došlo se je do za sad relativno zadovoljavajućeg zakonskog rješenja gdje će na sjednici državnog parlamenta krajem maja spomenuti zakon biti konačno i potvrđen.
Sa ministricom vanjskih poslova R. Slovenije Tanja Fajon
U stranci Levica koja je dio valdajuće koalicije u R. Sloveniji su mu ponudili da bude kandidat stranke za predstojeće evropske izbore. Nakon dužeg nagovaranju ljudi iz stranke i ljudi iz njegovog okruženja, pristao je na kandidaturu.
Nalazi se na listi stranke Levica na četvrtoj poziciji od mogućih devet kandidata. Nije na odmet spomenuti i to, da se za Evropski parlament broje i preferencijalni glasovi. To znači, da se zaokruži broj ispred stranke Levica i zaokruži broj ispred njegovog imena.
Ukoliko bi uspjeli kao stranka animirati glasače da izađu na izbore, a posebno glasače koji dolaze i BiH, da glasaju za njegov izbor, ubijeđeni smo da bi prošao. Takvo mišljenje vlada ovih dana među Bošnjacima i drugim narodima u Sloveniji.
Ako bude izabran Gutić bi postao drugi Bošnjak u Evropskom parlamentu nakon Jasenka Selimovića iz Švedske. Neko ko voli i ne zaboravlja svoju matični domovinu čime bi što je i logično na neki način zastupao i štitio i interese matične države, istovremeno svoj rad u većini zasniva i na interesima svoje druge odnosno u ovom slučaju prve domovine gdje živi, koju voli i poštuje.
Ovih dana, kazuje nam Gutić, bila bi to velika čast kako za njega tako i za cijelu bh. Dijasporu, kao i za one koji su državljani i koji žive i rade u R. Sloveniji. Naravno i za samu Bosnu i Hercegovinu.
Njegov program, pored programa stranke koji bi zastupao u Evropskom parlamentu su jasni ciljevi usmjereni na dosljednom poštivanju ljudskih prava, program i ciljevi za sprečavanje svake vrste ratovanja, protiv svake vrste napada jedne države na drugu državu, borio bih se i za prava ljudi koje zovu da dođu u Evropu kako bi ih iskorštavali i radili za uske interese elite, su glavnina ciljeva i zadataka koje u svom programu naglašava i spominje ovih dana.
Poznavajući Fahira i njegov rad želimo da vjerujemo u uspjeh i pozivamo naše građane sa pravom glasa u R. Sloveniji, da izađu na izbore i podrže našeg kandidata za Evropski parlament. Fahir to i zaslužuje. A i dijaspora to zaslužuje. Zato izađimo na izbore!
Stav.ba