Ekonomija

Ekonomski preporod: Tuzlanski kanton primjer za ostatak BiH

Obnova proizvodnje u DITA-i i Aidi samo su neki od svijetlih primjera da se mogu dobre stvari uraditi kada se hoće Piše: Kenan SILAJDŽIJA

Tuzla je prije 1992. godine bila jedan od najvećih industrijskih centara Bosne i Hercegovine, pa i bivše Jugoslavije. Termoelektrana Tuzla, Polihem, Tvornica transportnih uređaja, Guming, DITA, Solana, Rudnik soli, Tuzlakvarc, Aida, Livnica čelika i mnoge druge firme bile su nosioci razvoja cjelokupne sjeveroistočne Bosne.

U poslijeratnoj sumnjivoj privatizaciji većina firmi praktično je uništena. Neke su preživjele, neke se tek oporavljaju. Tuzlanski kanton posljednjih 18 mjeseci doživljava svojevrsan preporod. U međuvremenu je obnovljena proizvodnja deterdženata u DITA-i, kompanija Intral iz Lukavca preuzela je proizvodnju obuće u Aidi, a Aerodrom Tuzla prvi put je zabilježio pozitivan ekonomski rezultat.

Kako je i sam premijer TK Bego Gutić rekao za Faktor, za 16 mjeseci zaposleno je više od 10.000 radnika. Tako je prvi put od završetka rata, najmnogoljudniji kanton u FBiH zabilježio veći broj zaposlenih od nezaposlenih.

Iako je situacija daleko od dobre, posljednjih mjeseci Tuzlanskim kantonom ipak pušu pozitivniji vjetrovi. Aktuelna kantonalna vlada odlučila je uhvatiti se u koštac sa nagomilanim problemima i obračunati se sa letargičnošću i ravnodušnosti koje su krasile prethodni period. Tuzla je pokazala da može imati i najuspješnije firme u BiH i nakon rata, a tome najbolje svjedoče primjeri Binga i Menproma. Tuzlanski aerodrom postao je baza mađarskog Wizz Aira, te pored putničkog prijevoza, od ove godine nudi i teretni transport, poput transporta mesa u Tursku. Upravo saradnja sa Turskom omogućit će snažniji razvoj naše poljoprivrede i prehrambene industrije.

Osim Tuzle, već tradicionalno snažne poduzetničke sredine poput Gradačca, Gračanice, Srebrenika i Lukavca uspješno proizvode i izvoze.

TK zajedno sa ZDK čini 51 posto ukupne industrijske proizvodnje u FBiH i učestvuje sa 50 posto u ukupnom izvozu FBiH. U TK je registrirano 12.000 obrta u kojima radi oko 25.000 radnika, a u segmentu poljoprivrede učestvuju sa 33 posto u ukupnoj proizvodnji. Napori aktuelne vlade TK da se mobilišu ukupni privredni kapaciteti trebaju biti prepoznati i od vlasti FBiH, prvenstveno u pogledu dodjele podsticaja i pružanja podrške razvoju.

Tuzlanski kanton može biti primjer svima u BiH kako se može boriti sa krizom i beznađem, jer zaposliti 10.000 radnika za 16 mjeseci nije mala stvar.

Faktor.ba

Povezani članci