Edhem Fočo: Al Jazeera Balkans je jedna od najuspješnijih članica Mreže Al Jazeere
Al Jazeera Balkans, prva regionalna news televizija, obilježava pet godina emitiranja programa. “Petoljetka” je uvijek dobra prilika za osvrtanje i provjeravanje koliko se uradilo od planiranog, a za Klix.ba o proteklih pet godina govori jedan od osnivača Al Jazeere Balkans Edhem Fočo.
Hiljade sati emitiranog programa, javljanja uživo iz Egipta, Turske, Ukrajine, Sirije, Libana, Sjedinjenih Američkih Država i brojnih drugih zemalja i lokacija, praćenje najvažnijih regionalnih dešavanja i kriza, dokumentarci koji su nas podsjetili zašto je dokumentarni program nekada bio jedan od najvažnijih segmenata televizije, više od 43 miliona pregleda na YouTubeu, investicija vrednija od 160 miliona KM… Na sve spomenuto mogu biti ponosni u Al Jazeeri Balkans, ali nam se jedan od glavnih “krivaca” za ovaj projekt na početku razgovora hvali nečim drugim.
“U ovih pet godina u Al Jazeeri Balkans, u porodicama naših zaposlenika, rođeno je 100 beba. Broj će uskoro biti veći i to nam je velika radost. Ponosimo se time! – kaže za Klix.ba Edhem Fočo, direktor Al Jazeere Network.
Al Jazeera Balkans sigurno je najveća investicija u medije posljednjih decenija u regiji. O kojim iznosima govorimo kada je riječ o investiranju?
Sve naše investicije su transparentne i sav novac za Al Jazeeru Balkans u BiH ulazi po sistemu direktne strane investicije. Od 2011. do danas u Al Jazeeru Balkans smo uložili više od 160 miliona KM, a kako nam je centrala u Sarajevu najveći dio je, dakle, uložen u BiH.
Možete li nam pojasniti šta je za BiH to značilo?
Novac je došao od matične kuće, od Al Jazeere. Svake godine taj novac moramo pravdati i veoma decidno pokazati u šta je uložen. Al Jazeera Media Network provjerava opravdanost investicija i mi smo u proteklom periodu dobili i dobijamo najviše ocjene. U ovih pet godina najbolje ocjene unutar Al Jazeera mreže, kao menadžer, dobio je i naš direktor Tarik Đođić. Mislim da je Al Jazeera dala i fantastičan podsticaj za domaću ekonomiju, za doprinose na plate i poreze na plate izdvojili smo više od 20 miliona KM. Upravi za indirektno oporezivanje smo platili gotovo 2,5 miliona KM, a na ime carina više od milion KM. Domaćim dobavljačima smo platili više od 47 miliona KM za isporučene robe i usluge.
Kada spominjete dobavljače, koliko novca je transferirano prema domaćim i regionalnim produkcijskim kućama?
Kada govorimo o ovih 47 miliona za dobavljače, to su dobavljači svega: tehničke opreme, namještaja, softvera… Sve što možemo nabaviti ovdje – to uradimo i na tome insistiramo. U regiji smo sarađivali s 25 produkcijskih kuća. Imate neke manje produkcijske kuće koje i do 75% svojih prihoda dobijaju od Al Jazeere.
Šta vam je, kao investitorima, bila najveća prepreka?
Nama to nisu bile prepreke, već otežavajući faktori. Na prvom mjestu to je bila je neefikasnost sistema i visoka cijena realizacije investicije u BiH. Ponosni smo na činjenicu da u procesu pokretanja Al Jazeere do danas nismo nikome dali nijednu marku “ispod stola” i da smo dokazali kako je moguće pošteno i transparentno realizirati investiciju. S druge strane, gledajući ekonomske uvjete, bilo je tu i mnogo stvari koje su jeftinije i jednostavnije za ovaj biznis u BiH nego u regiji ili svijetu. Postoje izazovi, ali naše iskustvo je pozitivno i mi ćemo nastaviti svoje poslovanje.
Šta je ono što ste zacrtali, a niste ostvarili u proteklih pet godina?
Šta nismo uradili? Nismo “uradili”, recimo, radioprogram za koji imamo licencu. Puštamo vijesti i na toj radiofrekvenciji, ali još nismo uredili taj program onako kako smo planirali. Druga stvar koju nismo uradili jeste, recimo, jutarnji program. Imamo plaftormu, ali do sada nismo uspjeli kombinirati dovoljno dobrih kvaliteta da taj program bude na onom nivou kakav želimo. Vjerovatno ima i drugih stvari, da se ne lažemo, ali to je ono što mi prvo pada na pamet.
Neki će reći da je Al Jazeera prevelika televizija u premaloj zemlji. Regionalna televizija kao dio globalne mreže locirana je u gradu koji je realno mali, loše je povezan, recimo aviosaobraćajem, sa svijetom…
Te primjedbe stoje. No, krenuo bih drugačijom logikom. Al Jazeera mreža je do 2011. imala dosta ambicioznih ideja: pokretanje kanala na španskom, turskom, svahili jeziku… Od svih tih projekata jedna mala ekipa, ekipa Al Jazeere Balkans, uspjela je završiti projekt u zadatim vremenskim i finansijskim rokovima. Ostali spomenuti projekti ili nisu pokrenuti ili su zamrli. Regija Balkana jeste mala, ali je itekako aktivna. Ne možete porediti ovu malu regiju s nekim velikim zemljama koje imaju više stanovnika ili resursa, ali Balkan je uvijek bio turbulentniji i nekako, historijski, važniji i prisutniji. Možemo govoriti i o drugačijem pristupu, Al Jazeera je bila potrebna ovom dijelu svijeta, u smislu da se regija uvjetno rečeno „malo trzne“ i da dobije na samopouzdanju, ali i da dokaže drugim medijima da se Balkan ne treba zanemarivati.
Al Jazeera je pokrenuta kao regionalna televizija. Ostajete li pri tom konceptu? Neke druge televizije koje se nazivaju regionalnim imaju sasvim drugi koncept zbog rasparčanosti i političke podijeljenosti regije.
Prihvatam da su ljudima najinteresantniji lokalni događaji. Imamo koncept i nećemo prihvatiti da budemo svedeni na neki nivo lokalnog kanala s lokalnim temama. Naš program, kao i naš web-portal, itekako ima publiku koja želi znati više i o regiji, ali i o svijetu. Al Jazeera je kanal koji vam nudi informacije o dešavanjima u regiji i svijetu, ali ima i specifičnosti u izvještavanju. Tako smo, recimo, često jedini čije su ekipe na lokacijama na kojima druge regionalne TV kuće nisu u mogućnosti da budu. Ako naši reporteri, mislim na reportere Al Jazeere Balkans, nisu momentalno u mogućnosti da budu na terenu, onda nam se u program javljaju kolege s Al Jazeere Arabic ili Al Jazeere English. Isti je slučaj i kada iz naše regije izvještavamo za druge kanale Al Jazeere, jer je to jednostavnije.
Da, ali regija je podijeljena, ljude u Srbiji primarno zanimaju jedne stvari, u Hrvatskoj druge, u BiH treće, perspektive istih događaja su različite…
Regija je uvezana na toliko različitih nivoa da je apsurdno govoriti o tome da nema interesa publike za ono šta se dešava u njihovom okruženju. Najveću trgovinsku razmjenu imamo sa regionalnim zemljama, najviše turista dolazi iz susjednih država… Serijal Alhemija Balkana je pokazao da ljude interesira regija, da ih zanimaju pozitivne priče, da žele znati. Dešavalo nam se da nakon neke od priča iz tog serijala poduzetnici iz jedne zemlje saznaju za potencijalne partnere u drugoj pa nam traže i uspostavljaju kontakte. Koncept programa Al Jazeere je originalan i mi ostajemo pri njemu, a meni je iskreno žao što smo jedina regionalna news televizija. Ali, eto, po mnogo čemu smo u proteklih pet godina bili pioniri i nemamo dilemu trebamo li svakodnevno nastavljati pomjerati granice.
Na šta ste posebno ponosni kada je riječ o programskim sadržajima?
Imamo dva segmenta programa: vijesti i dokumentarni program. Primarno smo news kanal. Vijesti i izvještavanja su segment u kojem smo prestižni. Gledateljima smo otvorili posebnu dimenziju, približili im regiju ali i svijet – ljudi gledaju „svog“ reportera kako izvještava iz, recimo, Sirije, Ukrajine, Libana, SAD-a ili bilo kojeg drugog mjesta na svijetu. Isto je i s vijestima i događajima u regiji. Svaki aspekt programa ima specifičnu publiku. Kad je riječ o dokumentarnom programu, napravili smo veoma mnogo. Pri tom mislim na dokumentarce koje smo producirali, one koje smo naručivali od regionalnih produkcijskih kuća, one koje smo uzimali od Al Jazeera mreže ili kupovali od svjetskih produkcija te ih prevodili. Govorimo o više od 1000 sati proizvedenog dokumentarnog programa, a takvim brojkama se rijetko ko može pohvaliti. Prikazali smo neke vrhunske i ekskluzivne dokumentarne sadržaje, i to u vrijeme kada se i neki klasični dokumentarni, nažalost, počinju pretvarati u reality show kanale… Mislim da smo dali enorman podsticaj regionalnim dokumentaristima i produkcijama.
Šta je cilj u narednoj “petoljetki”?
Pred nama su izazovi u svijetu koji se brzo mijenja, a nove tehnologije prestižu jedna drugu. Online sadržaj je sve važniji, i u tom polju regija zaostaje za svijetom. Moramo se posvetiti više tom digitalnom sadržaju, AJ+ je dobra platforma i imamo u planu dovesti je u regiju. Naravno, nećemo zapostaviti ni razvoj našeg televizijskog programa i izvještavanja. Nadam se da ćemo uraditi i nešto na polju edukacije, da ćemo uskoro napraviti medijski trening-centar koji bi bio baziran negdje u regiji. Uglavnom, optimistični smo kad je riječ o rastu Al Jazeere u narednim godinama.
Ne bih da kvarim optimizam, ali šta ako se neko u Dohi probudi i kaže: “Ne treba nam Al Jazeera Balkans”?
Naravno, takva mogućnost postoji kao i mogućnost da se sutra, recimo, probudimo u vlastitoj državi koja ima prazan trezor i više nema šansu da od bilo koga posudi novac.
Mi smo mali, ali bitan segment Al Jazeera mreže, tako da zasad ne vidim šansu zaustavljanja našeg projekta, a budžet se može prilagođavati i pozitivno i negativno. Imamo dobru komunikaciju s matičnom kućom, nije to jednosmjerna saradnja u kojoj samo mi imamo korist. Naše ekipe redovno idu u „bazu“ u Dohi, kako da rade tako i da se dalje educiraju. Proizvodimo program i izvještavamo za druge kanale Mreže, dijelimo resurse, radimo na zajedničkim produkcijama i vjerujem da smo svi zadovoljni.
