Duhovni put ka Allahu: Prethodne ambicije ne probijaju zidove određenja

Druga stanica:
Savladanost Božanskim zakonitostima
Prethodne ambicije ne probijaju zidove određenja

S imenom Allaha, Svemilosnog, Samilosnog!

Započeo sam putovanje, na putu prema Allahu, jed­nom mudrošću koja nas usmjerava nadi u Njega, dž.š., te istrajnosti ove nade, makar čovjek i načinio pogrešku, s obzirom da nema nijedne pogreške koja bi bila veća od mi­losti Allaha Uzvišenog, samo ako je pokajanje ispravno.

Međutim, kada čovjek krene iznova, ponekada ga po­nese ambicija i uzme zanos, pa pokušava da promijeni sebe, ili svoju porodicu, ili svoje društvo za jednu noć! Ili pokušava i trudi se da dobije neko svjetlo, znanje, ideju, dobro – svejedno šta bilo – ne vodeći računa o onome što je Šejh, Allah mu se smilovao, ovdje oslovio kao “Zidove određenja”.

Šejh, Allah mu se smilovao i bio zadovoljan njime, kaže: “Prethodne ambicije (himem) ne probijaju zidove određenja.” Šta znače ove riječi?

Himem (ambicije) je množina riječi himmeti znači: aktivitet i namjera da se nešto čini i pokreće. Ova ambicija, makar bila predisponirana i od prethodnih i uzvišenih am­bicija ne može porušiti određenje Allaha Uzvišenog: “Mi sve s mjerom stvaramo.”

Postoje određene mjere, koje je Allah Uzvišeni posta­vio, i koje mi nećemo preći, ma kolike bile ambicije. Ova određenja su Allahove zakonitosti u Njegovom svijetu, koji je stvorio podudarno s njima. On kaže: “U Allahovim zakonima ti nikad nećeš naći promjene, u Allahovim zakonima ti nećeš naći odstupanja.”

Od zakonitosti koje je postavio Allah Uzvišeni je i ta da je stvorio život s određenim ustrojem, da je za njega stvorio određene uslove na koje se nadovezuju određeni rezultati. Ni musliman ni nemusliman ne mogu probiti ove zidove, ma ko oni bili, niti mogu postići neke rezultate bez uzroč­nika, potrebnih koraka, uslova i zakona Univerzuma!

Naprimjer, Allah, dž.š., kaže: “Misle li ljudi da će biti ostavljeni na miru ako kažu: ‘Mi vjerujemo!’ i da u iskušenje neće biti dovedeni?” Ovo je zakonitost iskušenja, jedna od Allahovih zakonitosti među ljudima, tj. ako smatraš da imaš vjerovanje i iskrenost, Allah, dž.š., će te, zasigurno, iskušati. Nećeš moći zaobići iskušenje, makar ambicija bila i velika, i makar pokušao i pobjeći od njega, jer je ovo zako­nitost Allaha Uzvišenog i zakon Univerzuma.

Jedna od Allahovih zakonitosti u Njegovom stvaranju je i pitanje vremena i postepenosti. Vrijeme je nešto što je Allah Uzvišeni stvorio ljudima i svako ga percipira shod­no svome znanju. Međutim, kategorija vremena nemoguća je spram Allaha, dž.š. Allah Uzvišeni nema ni “prije” ni “poslije”, niti kod Njega ima neki period niti čas. Ovo je nemoguće u odnosu na Allaha, dž.š., već je moguće samo za ljude. Od Allahovih zakonitosti u Univerzumu i po sa­moj prirodi stvari je da ostvarenje ciljeva zahtijeva vrijeme dok se oni ne postignu. Mi ne možemo samo u jednom tre­nutku prebaciti svijet iz jednog stanja u drugo, niti možeš u jednom momentu promijeniti sebe, a niti možeš samo u jednom času promijeniti stvari oko sebe. To je nemoguće. “Onaj ko požuri nešto prije njegovog vremena, bit će ka­žnjen njegovim uskraćivanjem”, kažu fekihi. Neophodan je ustrajan rad, neophodna je postepenost i neophodno je vrijeme.

Ovo su zidovi određenja o kojima Šejh govori. Vjero- vatno će čovjeka koji za nekoliko minuta želi da popravi sebe ili promijeni svijet pogoditi očaj, jer nije dokučio ovu zakonitost, tj. da Allah Uzvišeni u Svome stvaranju ima određenja, a to su ovi zidovi koje ljudska moć ne može pre­koračiti niti preskočiti.

Jedan od zidova određenja koji musliman sebi treba povremeno predstavljati učenjaci nazivaju “zahtjev vre­mena”. Tako, u životu se moraš jedan period brinuti, na- primjer, o djeci ili o starijima, te se baviti njihovim proble­mima, na način koji će ti uzimati mnogo vremena i truda. Također, u jednom periodu svoga života, bit će neophodno da stalno radiš kako bi zaradio, naprimjer, novac za ženid­bu. Doći će i period u tvome životu kada ćeš morati puto­vati i zahtjev vremena će iziskivati da budeš u tuđini. Ili će vrijeme zahtijevati da se predaš sticanju znanja, ili će zahti­jevati da miruješ, ako si, naprimjer, bolestan. Allah to ne dosudio. U svemu ovome, i sličnim primjerima, ti ne mo­žeš probiti zidove određenja. Nećeš moći nakon bolesti po svojoj volji raditi kako si mogao prije bolesti ili, naprimjer, nakon sedamdesetih kako si mogao prije četrdesetih. Sve ovo jesu zidovi određenja i uvažavanje zahtjeva vremena.

Neophodno je da uvažavaš zahtjev vremena shodno tvome poznavanju vlastite situacije, pa da znaš da je, na­primjer, zahtjev vremena da se, u ovome periodu svoga života, posvetiš nauci, studiranju i proučavanju, te da se udaljiš od svega što ti zaokuplja pažnju. Ovo je zahtjev vre­mena. Ih, naprimjer, ako znaš da su ti djeca u nekoj teško­ći, zahtjev vremena je da pomogneš djeci, te da uložiš više truda i vremena nego što je uobičajno, jer zahtjev vremena iziskuje od tebe da pomogneš brata, ili oca, ili majku, ili sestru, ili maloljetno dijete.

A kada sve ovo završiš, onda je, najvjerovatnije, za­htjev vremena da se predaš ibadetu,kao što je Uzvišeni re­kao Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme: “A kad završiš, molitvi se predaj i samo se Gospodaru svome obraćaj!” Također, ni u tome nećeš probiti zidove određenja. Možda ćeš reći: “Ima dovoljno vremena da naučim Kur’an napa­met.” Međutim, ti nećeš naučiti Kur’an napamet, za dan, ili za mjesec. Ako ga naučiš za mjesec i zaboravit ćeš ga za mjesec. Zaista, neophodno je da prihvatiš zahtjev vremena i da uvažiš Allahove zakonitosti u Njegovom stvaranju.

Ove Božanske zakonitosti i ove zakone Univerzuma ne možeš srušiti, već su oni ti koji će tebe srušiti ako im se bu­deš suprotstavljao. Ako želiš da se ispriječiš ispred zakona Univerzuma i zakonitosti Allaha, Svemoćnog i Uzvišenog, u svijetu, znaj da će te oni umoriti. “Zaista, ova vjera je čvr­sta, pa zalazi u nju lagano”, rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selleme, tj. i sami uspjeh u vjeri ima svoje etape. Ti nećeš moći sve naučiti o vjeri, niti ćeš moći sve iz vjere praktikovati, u smislu, da završiš sve dužnosti i pohvalne stvari samo u jednom danu. Sallallahu alejhi ve selleme, kaže: “Iscrpljen niti pređe puta, niti leđa sačuva.” To je dio dužeg hadisa u kojem se kaže: “Ova vjera je stamena, pa u nju zalazi polahko i nemoj sebi omrznuti ibadet Allahu Uzvišenom, jer iscrpljen niti pređe puta, nit leđa sačuva.”Hadis je zabilježio Bejheki u Sunenu. (Prev.)

Tako ono­me koji uzme jahalicu i putuje njom danonoćno, ne zastajući, ne odmarajući, ne uvažavajući Allahove zakonitosti niti zidove određenja, ta jahalica će crknuti, ma koliko jaka bila ambicija! Sallahu alejhi ve selleme je rekao: “… niti pređe puta”, tj. ne prevali potrebnu razdaljinu; “… niti leđa saču­va”, tj. kada bi ova leđa bila stvarna jahalica, ona bi uginu­la. A ako bi ova leđa bio ti, s tvojim ograničenim tijelom, onda bi se tvoje tijelo srušilo.

Ako nas je prethodna mudrost usmjerila na ravnotežu između straha i nade, onda nas ova mudrost usmjerava na ravnotežu između ambicije i određenja, te između onoga što ti je želja da uradiš u svijetu i između zidova određenja, zakonitosti Allaha, Svemoćnog i Uzvišenog, i zahtjeva vremena, kao što je prethodilo.

Molimo Allaha, Svemoćnog i Uzvišenog, da nas opskr­bi visokim ambicijama, da nas – uznjih – nadahne mudro­šću kako bismo bih uravnoteženi u našim postupcima te kako ne bismo pokušavali da probijemo zidove određenja, niti umarali ove jahalice koje nam je podario Allah, Moćni i Uzvišeni, toliko da one uginu. Zaista, “Prethodne ambicije (hirriem) ne probijaju zidove određenja”,a uravnotežen i smi­ren početak – uz ambiciju – prikladniji je da se produži i potraje. Pređimo na slijedeću stanicu.

Nastavlja se, ako Bog da.

Autor: Dr. Džasir Auda

Naziv djela: Duhovni put ka Allahu, komentar trideset mudrih izreka Ibn Ataullaha el-Iskenderija;

S arapskog preveo: Mensur Valjevac

Izdavač: El-Kelimeh, Novi Pazar

185. str, mehki uvez, 

cijena: 10KM

U jednom predanju se navodi da je istaknuti učenjak iz Medine, imam Malik ibn Enes, radijellahu anhu, rekao: “Onaj ko postane sufija prije nego li dobro izuči fikh, takav će postati otpadnik! Onaj, pak, ko bude proučavao fikh a ne postane sufija (tj. duhovno se ne oplemeni), takav će puno činiti grijehe! A onaj ko to dvoje spoji (fikh i tesavvuf), takav će uspjeti!”
Ova misao imama Malika, radijellahu anhu, odražava upravo ono što je jedna od glavnih odlika intelektualnog pregnuća autora ovog komenatara, cijenjenog profesora Džasira Aude.

Izbor i komentar trideset mudrosti iz Ibn Ataullahovog djela El-Hikem je pokazatelj plemenitih nastojanja ovog savremenog muslimanskog alima kako treba da se radi na ujedinjavanju muslimana i konsolidovanju njihovih svih zdravih snaga i resursa.

Kolega mr. Mensur Valjevac, koji je uložio veliki trud da se ovo korisno djelo prevede na naš bosanski jezik, zavrjeđuje svaku pohvalu, Allah da ga nagradi Svojom nagradom! Allaha Uzvišenog molimo da ovo djelo učini korisnim znanjem koje će doprinijeti da čovjek sačuva svoju čovječnost (insanijet) u vremenima kada se ona, nažalost, sve više gubi.

 Opširnije: Duhovni put ka Allahu: Ka ponovnom spajanju fikha i tesavvufa

Knjigu možete naručiti OVDJE.

Akos.bA