Đozine fetve: Da li smo dužni klanjati 10 rekata poslije džumanskog farza?
PITANJE:
Da li je musliman dužan klanjati deset rekata poslije džumanskog farza?
ODGOVOR:
Mi smo u jednom ranijem odgovoru opširnije govorili o ovom pitanju. Rekli smo, a to i ovdje naročito podvlačimo, da nema baš nikakvog opravdanog osnova za klanjanje deset rekata poslije džumanskog farza. Na samo da nema šerijatskog osnova nego nema ni bilo kakvog smisla.
Zna se sigurno da Muhammed, a.s., prilikom džume nije u džamiji ni prije ni poslije hutbe i dva rekata farza klanjao ni jednog rekata. Šejhu-l- islam Ibn Tejmijja kategorički tvrdi da nigdje niko nije prenio da je Muhammed, a.s., prije džume namaza klanjao bilo šta u džamiji.
Prema nekim predajama, poslije džume klanjao bi kod kuće dva rekata. Džuma namaz se, prema tome, sastoji samo iz hutbe i dva rekata farza.
Postoje opravdani razlozi kod nas da se džuma svede na ono što ona jeste, te da se iz nje eliminiraju svi neopravdani dodaci. Petak je radni dan. Treba imati u vidu da ljudi nemaju mnogo slobodnog vrmena. Čak bi i hatib prilikom hutbe morao voditi računa o ovome. Hutba treba da bude što određenija, konkretnija i kraća. Iz nje treba izbaciti nepotrebne formalnosti koje se citiraju samo na arapskom jeziku. Hutbansku dovu trebalo bi učiti na našem jeziku, kao što to prakticira Salih ef. Šestić, hatib Ali-pašine džamije u Sarajevu.
Prilikom ovogodišnjeg zasjedanja Akademije islamskih nauka u Kairu razgovarao sam s nekim učesnicima o ovom pitanju i o tome kako bi se odstranio ovaj nepotrebni višak. Neobično mi se dopada jedna sugestija, tj. preporuka da imam poslije obavljenih dva rekata farza završi džumu dovom. To bi zaista bio najefikasniji način.
Na pitanje odgovorio: Husein ef. Đozo
Iz knjige: IZABRANA DJELA , FETVE II, knjiga peta
Izdavači: El-Kalem i Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2006.
Poštovani čitaoci, u toku je objavljivanje serijala FETVI uvaženog prof. Huseina ef. Đoze, najpoznatijeg alima sa prostora ex Jugoslavije iz perioda 60-tih i 70-tih godina. Iz ovih FETVI i profesorovih odgovora jasno možemo vidjeti kako se ondašnja ulema borila sa postojanjem mnoštva čudnih navika i običaja, te koliko se trudila da ljudima približi vjeru i objasni je onakvom kakva ona uistinu i jeste.
Ova fetva objavljena je prije punih 40 godina, a ovo pitanje broja rekata džume aktuelno je na našim prostorima još uvijek.
Akos.bA
Pridružite se Facebook stranici posvećenoj promociji lika i djela rahmetli Huseina ef. Đoze:
