Deset najčešćih grešaka koje vas mogu dovesti u opasnost u vožnji

Radi se o tome da sva sila elektronike ugrađene u automobil ni u kojem slučaju ne smije biti izgovor za smanjenu pažnju u vožnji. Bez obzira na sve, potrebna je maksimalna koncentracija. Evo, uzmimo za primjer ESP, koji je zadužen za kontrolu stabilnosti. Uz njega se vozači nerijetko opuste, počnu razmišljati na način da je ESP njihov anđeo čuvar te da ništa ne može poći po zlu. Međutim, istina je da niti jedan sistem ne može pobijediti granice fizike, a mnogi upravo to očekuju. Stoga je potrebno u svijest vozača ugraditi činjenicu da su svi sigurnosti sistemi isključivo u funkciji pomagala.

Izabrali smo deset najčešćih grešaka u vožnji od kojih je većina dio svakodnevice prosječnom vozaču, a ponekad mogu dovesti do tragičnih posljedica.

1. Kočnice – neodlučan pritisak papučice

Premda zvuči smiješno, mnogi se vozači u kritičnoj situaciji zbune i uplaše te u šoku ne pritisnu dovoljno papučicu kočnice. Brzina reakcije je općenito gledajući dobra svima, ali samo rijetki pritisnu papučicu do kraja. Neposredno nakon pritiska na papučicu kočnice potrebno je lijevom nogom pritisnuti papučicu kvačila, kako se motor na kraju zaustavljanja ne bi ugasio. To je posebno važno, jer je često nakon snažnog kočenja potrebno što prije napustiti opasno mjesto što je nemoguće uz ugašen motor.

Najveći problem kod neiskusnih vozača je pojava straha da točkovi ne zablokiraju.

Kod automobila bez ABS-a prednji kotači uvijek koče punom snagom, a stražnji laganije, kako bi se održala stabilnost vozila i spriječilo zanošenje. Kod onih opremljenih ABS-om potrebno je samo što jače pritisnuti papučicu, a automobil onda sam raspoređuje kočnu silu po kotačima.

Neovisno o tome da li automobil ima ili nema ABS uvijek je potrebno kočiti punom snagom. U suprotnom može doći do naleta na vozilo ispred, bez obzira na propisani razmak ili, još gore, do naleta na pješaka.

2. Razmak – premala udaljenost u odnosu na vozilo ispred

Najčešća, a vjerojatno i najopasnija, greška u vožnji je premali razmak u odnosu na vozilo ispred. Vožnja uz razmak od svega nekoliko centimetara s namjerom da se lakše krene u preticanje ili da se vozača ispred sebe ubrza posebno je opasna, jer već mali stisak kočnice može dovesti do sudara.

Rizik raste povećanjem brzine te u uslovima kada je kolovoz klizav zbog kiše ili snijega.

Zaustavni put povećava se kvadratno u odnosu na povećanje brzine, što znači da 50% veća brzina donosi 100% duži zaustavni put. Situacija postaje još opasnija u slučaju da se na automobilu nalaze loše gume ili da je ovjes dotrajao.

3. Volan – nedovoljno ili pretjerano zakretanje

Položaj ruku na obruču volana jedna je od najvećih i najopasnijih nepravilnosti u vožnji. Samo rijetki drže volan u pravilnom položaju, koji je identičan kazaljkama na satu u 9:15. Nepravilno držanje ruku dovodi do prespore reakcije i nedovoljnog zakretanja u opasnim i iznenadnim situacijama.

Vrlo često problem položaja ruku potiče od nepravilnog položaja sjedenja. Mnogi vozači, umjesto u naslonu sjedišta, oslonac traže na volanu što značajno usporava brzinu i preciznost reakcije.

Nedovoljno zakretanje volana nepotrebno proširuje putanju vozila u krivini, a pritom ni ESP neće biti od pomoći. S druge strane pretjerano zakretanje volana dovodi do gubitka optimalnog prijanjanja guma te njihovog klizanja.

Nedovoljno zakretanje volana može dovesti do izljetanja s ceste usred krivine, dok pretjerano zakretanje može prouzrokovati gubitak prijanjanja zadnjih točkova, što dovodi do preupravljanja, odnosno zakretanja zadnjeg dijela automobila oko vlastite ose.

4. Krivina – nepravilna putanja kroz krivinu

Prerani ulazak u krivinu dovodi to toga da na izlasku iz krivine automobil širi svoju putanju. U slučaju desne krivine to rezultira prelaskom u suprotnu traku, a u lijevoj krivini do izlijetanja s ceste. To se najčešće događa ukoliko vozač uđe u krivinu prevelikom brzinom.

Neodovoljno poznavanje idealne putanje prolaska kroz krivinu, tačke kočenja, odabira ispravnog stepena prijenosa te ispravnog zakretanja volana.

Visoka ulazna brzina u krivinu uzrokuje pojavu prevelike centripetalne sile, koja djeluje na automobil. Tada dolazi do promjene težišta zbog kojeg prijanjanje guma više nije optimalno, a posljedica je nemogućnost održanja željenog smjera vožnje.

Ukoliko se na pogrešan način pristupi krivini, teško ga je savladati.

5.Panika – izgubljen nadzor zbog šoka

Dobro snalaženje za volanom u iznenadnim situacijama ključno je za sigurnu vožnju. Okretanje volana u suprotnom smjeru od smjera vožnje ili dodavanje gasa umjesto kočenja zahtjevaju iskustvo i znanje.

Glavni uzrok panike je loša priprema za snalaženje u nepredvidljivim situacijama. Nažalost, to se ne uči u autoškolama, a idealni poligon za sticanje osnovnih znanja je veliko prazno parkiralište, po mogućnosti prekriveno snijegom.

Po pitanju dinamike vozila novosti i improvizacije ne postoje. Sve je već vrlo dobro poznato. Većina reakcija koje su prouzrokovane panikom dovest će do gubitka nadzora, a tada će i sigurnosni sistemi biti od male pomoći.

Kada se neiskusni vozači nađu u iznenadnim i nepredviđenim situacijama, njihove će reakcije najčešće samo pogoršati cijelu situaciju. Stoga je potrebno iskoristiti svaku priliku kako bi se steklo dodatno znanje i iskustvo upravljanja automobilom.

6. Preticanje – loša procjena i presporo vraćanje

Preticanje je uvjerljivo najdelikatnija radnja za volanom. Vozač mora trenutak za početak pretjecanja odabrati hladne glave, a pritom su od presudne važnosti pažljivost i odlučnost. Mogućnosti greške su ogromne, a najčešće su: početak preticanja u krivom stepenu prijenosa, neodlučno dodavanje gasa, loša procjena rasploživog prostora te početak preticanja bez prethodne provjere situacije iza vozila. Kod posljednje greške od velike su pomoći savremeni sistemi za detekciju vozila u mrtvom uglu.

Veliki problem neiskusnima je i koordinacija pokreta prilikom okretanja volana, ubrzanja, procjene brzine drugih vozila te vraćanja u svoju prometnu traku.

Pogrešan izbor stepena prijenosa ne omogućava dovoljno snage i okretnog momenta za tako ozbiljan manevar. U slučaju pogrešne procjene slobodnog prostora nerijetko dolazi do naglog kočenja i agresivnog okretanja volana što može rezultirati potpunim gubitkom nadzora nad vozilom.

Nesreće su najčešće uzrokovane pogrešnom procjenom prostora i vremena potrebnog za preticanje. Najopasniji je sudar s vozilom iz suprotnog smjera, ali teške posljedice mogu biti i prilikom sudara s vozilom koje se pretiče. Iznenadni trzaji volanom mogu dovesti do izlijetanja s ceste.

7. Motocikli – nepoštovanje motociklista

Mnogi će vozači već na prvi spomen motociklista krenuti s tvrdnjom kako su oni najopasniji učesnici u saobraćaju. Međutim, istina je najčešće suprotna. Vozači automobila pridaju premalo pažnje motociklistima te ih često ne smatraju ravnopravnim učesnicima u saobraćaju.

Potpuno nepoznavanje voznih svojstava motocikala. Brze promjene smjera na motociklu nerijetko dovode do pada, a to se pogotovo odnosi na vožnju u krivini. Također, zaustavni put motocikla znatno je veći nego automobila.

Vožnja na premalom razmaku od motocikla može rezultirati kontaktom, a tada je motociklist u znatno nepovoljnijoj situaciji, jer za razliku od vozača automobila nema nikakvu zaštitu, u obliku lima i zračnih jastuka.

Potrebno je u svakom trenutku biti svjestan činjenice da bilo kakav kontakt na većim brzinama može biti fatalan za motociklistu. Sudari na manjim, također, nisu manje opasni, jer motociklist može pasti pod točkove ostalih učesnika u saobraćaju.

8. Mjenjač – vožnja u pogrešnom stepenu prijenosa

Za pozitivan ishod neke iznenadne situacije na cesti ponekad je potrebno iskoristiti svu raspoloživu snagu motora, a to je nemoguće ukoliko se koristi pogrešan stepen prijenosa. Najčešća greška je vožnja u previsokom stepenu prijenosa, s namjerom manje potrošnje goriva i manje buke. Za neiskusne možda je bolji izbor automatski mjenjač koji će, ovisno i potrebnoj količini snage i okretnog momenta, sam odabrati odgovarajući stepen.

Samo rijetki vozači poznaju ulogu okretnog momenta u pogledu iskoristivosti mogućnosti motora. Što je veća količina vremena u vožnji provedena oko područja najvećeg okretnog momenta, to je putovanje sigurnije. Mogućnost pogreške smanjuje upotreba automatskih mjenjača.

Premda vozne osobine i potrošnja goriva znatno ovise o omjeru mase i snage automobila, rijetkima je to kriterij na koji obraćaju pažnju prilikom kupovine. Većina prosječnih vozača ne razmišlja o tome koliko razna dodatna oprema utiče na ukupnu masu.

Uz minimalno poznavanje karakteristika motora moguće je u svakom trenutku izabrati ispravan stepen prijenosa te time iskoristiti mogućnosti motora i smanjiti potrošnju goriva. Pri izboru ispravnog stepena prijenosa benzinski su motori nešto zahtjevniji od dizelskih.

9. Snijeg – oprez je na prvom mjestu

Već je mala količina snijega na cesti dovoljna da se vozna svojstva automobila u potpunosti promijene. Sve reakcije vozača moraju biti odmjerene i blage, jer u suprotnom dolazi do gubitka kontakta s podlogom, pogonski točkovi se vrte u prazno, sposobnosti skretanja su znatno smanjene, a zaustavni se put višestruko povećava. Premda većina vozača koristi zimske gume, uvijek se nađe pokoji na ljetnima, koji je u tim uslovima prava tempirana bomba.

Nedovoljno poznavanje voznih svojstava vozila u zimskim uslovima. Duži zaustavni put i smanjeno prijanjanje guma povećavaju rizik. Mnogi vozači ne koriste adekvatne zimske gume i ne znaju staviti lance na točkove.

Smanjeno prijanjanje znatno je izraženije ukoliko se koriste ljetne gume u zimskim uslovima, a tada ne pomaže ni pogon na sve točkove bez obzira na tip vozila.

Prvi znak opasnosti je gubitak kontakta s podlogom, a ta pojava je manje opasna na ravnim dionicama, dok usred krivine dovodi do sudara ili izlijetanja s ceste. Sigurnost vožnje ne može se povećavati drastičnim smanjenjem brzine, jer se onda usporava ostali saobraćaj.

10. Parkiranje – loše iskorišten prostor

Loš osjećaj za prostor glavni je krivac za slabo iskorišten prostor prilikom parkiranja. Ništa bolji nisu ni vozači koji automobil ostavljaju na cesti ili, pak, na silu pokušavaju ući u premalen prostor. Loše parkirani automobil smanjuje preglednost, a ponekad i remeti normalan tok saobraćaja. Dodatan problem stvaraju i oni koji manevar parkiranja ne naglase pravilnom signalizacijom. Danas se u pojedinim modelima automobila mogu naći sistemi za bočno parkiranje, koji su stanju ovaj zahtjevan manevar izvesti bez ljudske pomoći.

Parkiranje postaje sve teži zadatak i to ponajprije zbog povećanja dimenzija automobila uz već desetljećima iste dimenzije parkirališnih mjesta te premalo pažnje posvećene parkiranju u autoškolama.

Ukoliko se u manevar bočnog parkiranja krene s prednjim dijelom vozila, u svakom će slučaju barem dio automobila ostati na cesti.

Pravilan položaj sjedenja i držanja ruku na volanu preduslov je za uspješno parkiranje, jer je preglednost znatno bolja, a isto vrijedi i za manevar izlaska s parkirnog mjesta.

akos.ba