Deset malo poznatih činjenica o islamskoj umjetnosti u Bosni i Hercegovini

450 godina islamske umjetnosti u BiH 

Jedna od najznačajnijih tradicija bošnjačkog vjerskog i umjetničkog djelovanja bilo je prepisivanje Kur’ana. Od 15. do 20. st. prepisano je na stotine Kur’ana. Nažalost, u 20. st. su po nekim saznanjima, prepisana samo dva

Autor: Kenan Šurković, urednik Islamic Arts Magazine

Prije nego što se bilo šta detaljnije kaže o historijatu islamske umjetnosti u našoj zemlji, važno je da se osvrnemo na pojedine činjenice koje osvjetljavaju fenomen višestoljetne prisutnosti islamske umjetnosti na tlu Evrope, konkretno Balkana, a koje su manje poznate široj javnosti..

1. Islamska umjetnost je preko 450 godina bila najdominantniji vid umjetničkog izražavanja u Bosni i kao takva se zadržala sve do tridesetih godina prošlog stoljeća kada se pojavljuju prvi akademski slikari Bošnjaci.

2. Na tlu Balkana se za vrijeme osmanske uprave izgradilo preko 6500 javnih objekata (većim dijelom u Bosni), što predstavlja apotezu mišljenju da je Austro-Ugarska za kratko vrijeme izgradila više nego su to Osmanlije za nekoliko stoljeća vladavine.

3. Tri najveća i najznačajnija gradska centra osmanskog perioda na Balkanu bili su Sarajevo, Beograd i Skoplje. U jednom periodu Beograd je imao oko 160 džamija, 40 više od Sarajeva.

4. Pojedine građevine za koje smatramo da su podizane za vrijeme austro-ugarske uprave, ustvari su građene u osmanskom periodu. Najbolji primjer za to je rezidencija Konak u Sarajevu.

5. Islamska umjetnost je na ovim prostorima bila prisutna desetinama godina prije zvaničnog pada Bosne 1463. godine. Postoje dokazi da su se mnogi Bošnjaci i prije ovog datuma bavili islamskom kaligrafijom.

6. Bošnjaci su bili najveći pokrovitelji islamske umjetnosti u Osmanskom carstvu 16. st. Neke od najvećih i najpoznatijih džamija u Istanbulu gradili su bošnjački begovi, paše i veziri.

Ovdje posebno trebamo izdvojiti dvije džamije Mehmed-paše Sokolovića, zatim čuvenu Rustem-pašinu džamiju, Sinan-pašinu, Atik Ali-pašinu, Ibrahimpašinu i mnoge druge bez kojih se današnji Istanbul ne može ni zamisliti.

Islamska umjetnost je na ovim prostorima bila prisutna desetinama godina prije zvaničnog pada Bosne 1463. godine. Postoje dokazi da su se mnogi Bošnjaci i prije ovog datuma bavili islamskom kaligrafijom

7. Osnivači osmanske minijature bili su Bošnjaci, Nakaš Osman i Nasuh Matrakči. Prvi je bio rodom iz Sarajeva i bio je glavni majstor carske umjetničke radionice, dok je Matrakči bio rodom iz Visokog i smatran je najvećim genijem svog vremena, s obzirom da se veoma uspješno bavio različitim naukama. Između ostalog, izmislio je i novi kaligrafski stil baziran na talikpismu.

8. Osmanska umjetnost je i nacionalna umjetnost Bošnjaka iz razloga što su naši umjetnici učestvovali u njenom formiranju i razvoju.

9. Jedna od najvećih i najznačajnijih zbirki perzijsko-islamske umjetnosti na svijetu nalazi se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a Gazi Husrevbegova biblioteka posjeduje jednu od najvećih zbirki islamskih rukopisa u Evropi.

10. Jedna od najznačajnijih tradicija bošnjačkog vjerskog i umjetničkog djelovanja bilo je prepisivanje Kur’ana. Od 15. do 20. st. prepisano je na stotine Kur’ana. Nažalost, u 20. st. su po nekim saznanjima, prepisana samo dva.

(akos.ba/saff.ba)