Dani Karađoz-begove medrese: Izložba starih rukopisa i maturantskih radova
Program je održan u atriju Karađoz-begove medrese, 10. aprila 2018. godine.
Izložbu je otvorenom proglasio profesor Suljo Cikotić, pomoćnik direktora za Internat Karađoz-begove medrese, koji je u svom govoru istakao: „Karađoz-beg 1557. godine ostavi u emanet Kuću znanja, a 373. generacija je, također, vakif ovog lijepog i modernog zdanja ovdje u Sjevernom logoru, a s ciljem da generacije koje jesu i koje će doći budu ilumli. Da budemo od znanja i zvanja. To je ono što treba krasiti sve nas koji smo ovdje, koji prolazimo i svjedočimo ovaj vakuf.“
Osvrćući se na značaj izložbe koja je priređena od strane maturanata i maturantica, te njihovih razrednika i razrednih odgajatelja, profesor Cikotić je kazao: „Posebno je zadovoljstvo i poseban je trenutak u kojem su sažete, kroz ovu izložbu, sve godine rada Karađoz-begove medrese od 1995. do danas. To najviše svjedoče svečane haljine i odijela maturantica i maturanata koje su nosili na svojim svečanim akademijama svih prethodnih godina.“
U okviru izložbe predstavljeni su i kaligrafski radovi diplomantice Karađoz-begove medrese Elvedine Cokoja – Hebib, koja se, kroz svoje kazivanje, osvrnula na medresanske dane i njene početke bavljenja kaligrafijom.
Uz Elvedinu, svoje radove su imali priliku predstaviti publici i maturanti i maturantice Fatima Cikotić, Nizama Lapo, Samir Krilašević, Amin Mavrić, Medina Meša, Izeta Dilaver, Elmedin Dervić i Maida Pobrić.
Predstavljena je i brošura o Karađoz-begovoj medresi, koja nudi presjek svih podataka o najstarijoj odgojno-obrazovnoj ustanovi u Hercegovini, od njenog osnivanja 1557. godine do danas. Brošuru je prisutnima predstavio profesor Meadin Mrndžić, kazavši da će ona u godinama budućim biti veoma važan dokument koji će svjedočiti o radu Karađoz-begove medrese.
Svečanost je završena predstavljanjem svih svečanih haljina i odijela koje su maturantice i maturanti nosili na svojim svečanim akademijama od 1999. godine do danas. Uz kasidu „Uspomene“, koja je sastavni dio medresanskog života i sjećanja, trenutak predstavljanja haljina i odijela bio je posebno emotivan.
Među izloženim rukopisima našli su se i prijevodi Kur’ana nekadašnjih mostarskih muftija, medresanske svjedodžbe, pozivnice, pisma, te fotografije sa svečanih akademija i aktivnosti koje je Karađoz-begove medresa priređivala u svom radu i djelovanju.
Akos.ba
