Dani bosanskog jezika u organizaciji AKOS-a: Čuvajmo i unaprijedimo bosanski jezik
Svjesni da je jezik jedna od odrednica koja definiše čovjeka i njegov identitet, naša dužnost je da čuvamo i unapređujemo bosanski jezik. Upravo sa ciljem očuvanja i unapređenja bosanskog jezika koji je posljednjih nekoliko godina na udaru onih koji ne žele da prihvate historijske činjenice, Asocijacija za kulturu obrazovanje i sport (AKOS) uz podršku Ministarstva za kulturu i mlade i Općine Novi Grad Sarajevo po prvi put je održala Manifestaciju „Dani bosanskog jezika“. Na skupu su svoje učešće uzeli prof. dr. Sead Šemsović, prof. dr. Sanjin Kodrić, te mladi autori Rabija Arifović, Kerim Sefer, te Selim Alagić. Moderator ove manifestacije bio je Esed Ivojević, sekretar AKOS-a.
Prof. Sanjin Kodrić u svom sadržajnom izlaganju spomenuo je značaj ovog skupa koji organizuje AKOS, te je naglasio da ova i slične manifestacije doprinose jačanju bosanskog jezika. Kodrić se osvrnuo i na napade koji bosanski jezik svakodnevno doživljava, najčešće iz manjeg bh. entiteta koji ne želi da prihvati historijske činjenice. Kodrić navodi da je bosanski jezik uspio doći do Oxforda (englesko-bosanski riječnik), ali ne i do Konjević Polja, Srebrenice, Livna ili dijela Mostara s većinskim hrvatskim stanovništvom – što svakako dokazuje da je politika glavni krivac za osporavanje bosanskog jezika.
Prof. Sead Šemsović se također osvrnuo na odnos jezika i politike, te da probleme treba rješavati tako gdje oni postoje s konkretnim potezima. Šemsović je također spomenuo i nekadašnji „srpsko-hrvatski“ jezik koji nije opstao dugo vremena, kako se u javnosti često potencira bez valjanih argumenata pa je stoga besmisleno trošiti vrijeme na neke slične ideje koje promoviraju „BHS“ jezik.
Kodrić i Šemsović napominju da se na Filozofskom fakultetu u Sarajevu izučavaju bosanski, srpski, hrvatski jezik i književnost što nije slučaj u Banja Luci gdje se isključivo uči srpski jezik, a u tzv. zapadnom dijelu Mostara samo hrvatski zbog čega su sarajevski studenti u dosta većoj prednosti zbog obima znanja koji je daleko veći nego na fakultetima u dva navedena grada.
U drugom panelu manifestacije „Dani bosanskog jezika“ predstavljena su tri mlada autora Rabija Arifović, Kerim Sefer, te Selim Alagić koji su tokom ove godine objavili svoja djela na bosanskom jeziku.
Oni su publici predstavili svoj rad, buduće planove, ali i dali svoj osvrt na stanje u kojem se nalaze mladi autori. Primjer Selima Alagića koji je na objavu svog romana čekao dugih sedam godina dovoljno govori o tome u kakvom je stanju bosanska pisana riječ. Na kraju skupa mladi autori su se složili da im je cilj da svojim radom očuvaju bosanski jezik i dodatno ga afirmiraju, što nije nimalo lahak posao.
Za Akos.ba piše: Admir Lisica
