Budi jak
Allahov Poslanik, s.a.v.s., savjetuje: „Jak vjernik je bolji i Allahu draži od vjernika koji je slab. A u obojici je hajr/dobro. Trudi se da postigneš ono što će ti koristiti. Osloni se na Allaha i ne očajavaj. Pa ako te zadesi nešto ne reci: „da sam uradio tako i tako” – nego reci: „ Allah je odredio i ono što je želio učinio „, jer zaista riječi: „ da sam to i to „ –otvaraju vrata šejtanu.“
Također je Allahov Poslanik, s.a.v.s, kazao: “Nije junak onaj ko s lahkoćom savladava druge, već je junak onaj ko se savladava u srdžbi.” (Buharija i Muslim)
U oba ova hadisa razaznajemo poziv Poslanika, s.a.v.s, da budemo jakiiu duhovnom i psihičkom i fizičkom smislu. Da bi se ovo postiglo potreban je ogroman napor, trud i vrijeme. Junak se nepostaje u trenucima lagodnosti i udobnosti. Naprotiv junaštvo i snaga izrastaju u teškoćama i izazovima.
Da bi čovjek bio jak nije dovoljno da se osloni samo na svoje genetsko naslijeđe. Iu hadisima se ne misli na to. Naprotiv, treba da uloži veliki napor u jačanju samog sebe u svakom pogledu. I zbog toga trudi uspjeh u jačanjusamog sebe je bolji i Allahu draži od onoga ko se nije upustio u proces jačanja i usavršavanja samoga sebe.
Snaga koja se traži od vjernika nije samo fizičke prirode, naprotiv, od vjernika se očekuje i snaga uma i obrazovanja, snaga duha i duše. Uzvišeni Allah želi da vjernik bude ponosan, uzdignute glave, da je odlučan i principijelan. Islam je vjera snage, vjera časti i ponosa te zbog toga se od njenih sljedbenika traži da budu upravo takvi.
Islam nas uči da budemo jaki, stabilni, hrabri kako bismo mogli održati svoja obećanja, ispuniti svoje obaveze, upotpuniti svoja stremljenja bez obzira na prepreke koje se pojave pred nama, a njih će biti puno jer ovo je dunjaluk.
Mnoge, skoro sve islamske naredbe su došle kako bi u čovjekujačale njegove sposobnosti. Svi islamski propisi jačaju čovjekovu volju i odlučnost. Discipliniraju ga. Namazi su tačno određeni, moraju se obavljati na tačno određen način, zahtijevaju pripremu i koncentraciju. Post je test izdržljivosti čovjekovog tijela, jačanje čovjekove psihe i duše u odnosu na tijelo i njegove prohtjeve. Zekat jača čovjekovu dušu i njegove altruističke sposobnosti. Čovjek dajući zekat i sadaku se na najbolji i najefikasniji način bori protiv sebe i negativnih poriva svoje duše. Hadž je ibadet koji zahtijeva kako jaku vjeru, tako i adekvatnu psihofizičku spremnost te utrošak ogromne količine materijalnih sredstava.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., učio jedovu Uzvišenom Allahu, koju je sunnet učiti i nama:
„Allahu moj, od Tebe tražim zaštitu od brige i tuge: od tebe tražim zašititu od nemoći i lijenosti i utječem se Tebi od kukavičluka i škrtosti i Tebi se utječem od velikog duga i ljudskog ugnjetavanja!”
Vidimo Poslanika, s.a.v.s., kako nas uči da se zaštitimo i tražimo od Allaha zaštitu od svega onoga što će nas oslabiti na bilo koji način. A najgori vidovi slabosti dolaze iz nas samih: tuge i brige, nemoći i lijenosti, kukavičluk i škrtost. A sve su ovo postale bolesti savremenih muslimana.
Najmanja primjena i aktivnost je bolja od najbolje namjere bez djela! Bilo kakva promjena na bolje podrazumijeva jačanje samog sebe. Da bi se ovo postiglo, moramo više voditi računa o sebi, svome tijelu, svojoj duši, svome zdravlju,svojoj okolini. Iznimno je važno da odgovorimo sebi na pitanje „zašto?” a ako u tome uspijemo, onda će svako „kako” biti mnogo lakše i dohvatljivije.
Vidimo da nas Poslanik, s.a.v.s., savjetuje da usvojimo i radimo sve ono sto će nam koristiti na oba svijeta: „Trudi se da postigneš ono sto će ti koristiti!” -i ovo je stalno pravilo i princip vjerničkog života.
Islam nas uči da istinska snaga dolazi od čovjekove vjere. Ona obuhvata to da čovjek treba da poznaje samog sebe, i da vjerujemo u vlastite sposobnosti i mogućnosti.
Čovjekov stav: „Ja to mogu!” daje mu snagu i podsticaj koji ga jača u svim životnim situacijama. Suprotno tome, kada čovjek sam sebi kaže: „Ja to ne mogu!“- on ustvari odsijeca sebi svaki put ono što je unaprijed definisao da ne može.
Psihička snaga je također iznimno važna. Ona nam pomaže da se nosimo sa stresorima/izazivačima stresa i gubitkom stresnim situacijama, depresijom, koncentracije, apatijom i drugim modernim bolestima koje većini ljudi danas otežavaju život.
Neke statistike kazuju da više od 75 % ljudi na svijetu mjesečno dva i više puta osjeti neki oblik stresa. Stres je, s druge strane, ključni uzročnik visokog krvnog pritiska, samim tim i kardio-vaskularnih bolesti, srčanog i moždanog udara.
Rad na sebi i poboljšanje vlastitog života znači prihvatanje vlastitih odgovornosti, ograničenja i mogućnosti. Također podrazumjeva i ulaganje velikog napora od onoga štose ispočetka može i zamisliti! Jer prokleti šejtan će uvijek pokušati da nas odvrati od toga da budemo bolji i korisniji.
Čovjek treba sebi da postavi cilj da bude jak i jači od samog sebe kakav je bio jučer, tj. da se neprestano poboljšava. Kada uspije u ovome, tj. u nakani da se poboljša u duhovnom, psihofizičkom ili bilo kojem drugom pogledu, onda će biti lakše da i drugima pomogne i sasvim je logično očekivati da će takav insan imati veću želju da pomaže i drugima oko sebe. Naša fizička snaga, naše bogatstvo, naša spoznaja Uzvišenog Allaha, naše mogućnosti ne treba da budu samo i isključivo ‘naše’ nego da i drugi ljudi od toga imaju koristi.Tek kada čovjek odluči da je spreman drugima da pomogne, da poboljša njihove živote, olakša njihove probleme, ulazi u istinsku vjerničku stvarnost i značenje da su „najbolji oni koji su najviše na usluzi drugima!” Tako musliman treba da se ponaša i zato su prethodnici govorili: ,Od znakova slabosti čovjeka je intenzivno prebacivanje ishoda na sudbinu“.
Muslimanski filozof i pjesnik, dr. Muhammed Ikbal kaže: „Nejak vjernik je onaj koji se pravda Allahovom sudbinom i određenjem. Dok jak vjernik smatra da Allahova sudbina, koja se ne može anulirati i određenje koje se ne može odvratiti, da je upravo on ta Allahova sudbina”.
Izvor: Poslanik te savjetuje- 33 praktična savjeta za poboljšanje vlastitog života i postizanje sreće
Autor: Esmir M. Halilović
Za Akos.ba pripremila: Arnela M.
