EkonomijaU Fokusu

Brojni su objekti sa istim natpisom u Sarajevu: Kako do radnika?

Sarajevski fast food godinu dana bezuspješno pokušava pronaći kvalitetnog uposlenika. To je samo jedan od brojnih objekata na kojem stoji oglas sa natpisom ”Tražimo radnika ili radnicu”. Prema istraživanju čak 63% poslodavaca ima potrebu za novim licima u svojim preduzećima. Najupečatljive je to u ugostiteljstvu gdje vlada, naročito u vrijeme sezone, hroničan nedostatak konobara.

Radno sposobno stanovništvo Bosne i Hercegovine odavno je na putu za EU. A poslodavci očajni u potrazi za radnicima.

Sarajevski fast food godinu dana bezuspješno pokušava pronaći kvalitetnog uposlenika. To je samo jedan od brojnih objekata na kojem stoji oglas sa natpisom ”Tražimo radnika ili radnicu”. Prema istraživanju čak 63% poslodavaca ima potrebu za novim licima u svojim preduzećima. Najupečatljive je to u ugostiteljstvu gdje vlada, naročito u vrijeme sezone, hroničan nedostatak konobara.

“Problem je… mala kritika za ugostitelje odnosno poslodavcima… trebali bi prije sezone sjesti sa uposlenima i razgovarati sa uposlenima koji žele da odlaze, da vidimo koji je to stimulans ili povećanje za vrijeme sezone da ne idu i da poslodavci ne ostaju bez radnika u sezoni. Vrstan dobar kuhar ima tri pa i više hiljada KM. Svi ostali nema niko ispod 1200 KM, do dvije hiljade su konobari i tako dalje”, priča nam Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH.

No, ugostitelji odlaze po značajnije iznose van države. U međuvremenu, brojne zemlje svoj nedostatak radnika rješavaju zapošljavanjem bosanskohercegovačkih. Hrvatska, Njemačka i UAE povećali su potražnju za našim radnicima. Dugogodišnji loš odnos sistema i poslodavaca, kažu mladi, doveo je do situacije gdje nedostaje radnika u svim branšama.

“Prije su poslodavci lako uspijevali zamijeniti radnika, danas to nije slučaj. Teško je pronaći kvalitetnog radnika. Dosta firmi više i ne pokušava jer su obeshrabreni i u problemu su. Stoga, što hitnije uvesti određene mjere omogućiti studentima da rade, dati poticaja mladima kako bi se privreda održala na što boljem nivou”, naglašava za N1 Harun Šabanović, iz Proni – Centra za omladinski razvoj.

Najtraženiji su radnici u call centrima, potom prodavači, komercijalisti, vozači, zanatlije. Mnogi oglasi ne poluče očekivanim rezultatom, pa poslodavci pribjegavaju zapošljavanju stranih državljana. Ove godine odobreno je šest hiljada radnih dozvola: Najčešće za radnike iz Turske, Bangladeša, Indije i Filipina. S druge strane ekonomski analitičari objašnjavaju da je pravo rješenje smanjenje doprinosa na plate.

“Uvozom radne snage urušavamo sistem penzionog i zdravstvenog fonda jer hoćemo da zagrabimo od poslodavca mnogo više nego što je realno. Moje kćerke rade u Njemačkoj i Austriji kod njih je opterećenje na platu 30%. Hoću da kažem da ne možemo izdržati ovako visok nivo troškova javnog sektora i enormnih gubitaka koji se prave”, poručio je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Zbog takvog okruženja konstantan je trend migracija radne snage iz Bosne i Hercegovine. Pronaći radnika postala je prava misija, dok građani imaju ogromne probleme kada traže majstora za kućne popravke.

 Izvor: N1

akos.ba

Povezani članci