Bošnjačkim učenicima daju razlog za osmijeh
Piše: Admir Lisica
Bošnjačka djeca u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska godinama nailaze na brojne prepreke na svom putu stjecanja znanja. Borba za bosanski jezik, udaljene škole, neodgovarajuće učionice, nedostatak pribora za nastavu samo su neki od problema s kojima se suočavaju bošnjačka djeca i njihovi roditelji svih ovih godina.
Ipak, da povratnici u RS nisu zaboravljeni, govore brojne akcije koje su usmjerene prema ovoj populaciji. Jednu od takvih akcija već deset godina uspješno realizira Udruženje “Svitanje” iz Sarajeva. Njihov projekt “Dajte im razlog za osmijeh” ima za cilj prikupiti školski pribor i ostale potrebne stvari kako bi bošnjačka djeca lakše dočekala prvi dan u školi. Da je riječ o veoma važnom i društveno korisnom projektu, govori i činjenica da je ovogodišnji generalni sponzor projekta “Dajte im razlog za osmijeh” Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.
ODGAJANJE GENERACIJE BUDUĆNOSTI
“Udruženje ‘Svitanje’ djeluje već duži period i organizira veći broj humanitarnih akcija, među kojima je i pomoć socijalno ugroženom stanovništvu na području Sarajevskog kantona, ali i šire, koja se ogleda u prikupljanju namirnica, odjeće i novčane pomoći. Aktivisti Udruženja uglavnom su studenti i omladina koji putem volonterskog rada koriste slobodno vrijeme za pomoć zajednici, te samim tim propagiraju pozitivne ljudske vrijednosti. Ciljevi Udruženja su opći i mogu se razumjeti kroz moto: ‘Na temeljima univerzalnih vrijednosti odgojimo generaciju budućnosti’, pozivajući i druge ljude da svojim aktivizmom postanu korisni članovi društva i pokrenu promjene na sebi i u svojoj okolini u pozitivnom smjeru.
Na projekt ‘Dajte im razlog za osmijeh’ posebno smo ponosni. Pokrenut je prije deset godina, ali ga i danas izvodimo s istom energijom i predanošću kao i prve godine. Cilj je opremiti djecu školskim priborom, ali, isto tako, i posjetiti povratnička mjesta, dati moralnu podršku povratnicima, družiti se s njima… Aktivnosti akcije jesu prikupljanje pribora ispred supermarketa u Sarajevu, njegovo pakovanje u torbe i podjela djeci po prethodno pripremljenim spiskovima. Spiskove dobijamo preko Ureda za društvenu njegu pri Islamskoj zajednici u BiH te preko lokalnih imama. Pri odabiru lokacija u kojima dijelimo pribor vodimo računa da su djeca slabijeg imovinskog stanja. Pored ove primarne aktivnosti, organiziramo i ekskurzije za povratničku djecu; tokom zimskog raspusta dovedemo jedan broj djece i pripremamo im razne sadržaje, od edukativnih do rekreativno-zabavnih. Opremamo i škole u Istočnoj Bosni i osiguravamo paketiće za najmlađe”, kaže predsjednik Udruženja “Svitanje” Adnan Ljevo.
Ističe da je bitno pokazati povratničkoj populaciji da nisu zaboravljeni, ali i upoznati se s njima, kako bi se na licu mjesta uvjerili kako to oni ustvari žive. Ljevo posebno naglašava važnost ulaganja u obrazovanje mladih jer se tako sistematski ulaže u budućnost Bosne i Hercegovine. Ovaj i slični projekti ne bi bili mogući bez udruživanja snaga okupljenih u dobru i s istim ciljevima.
“Podrška povratnicima izuzetno je važna zbog nekoliko razloga. Prvenstveno želimo dati doprinos održivom povratku, pa makar i na ovako simboličan način. Želja nam je da olakšamo život ljudima koji su smogli snage da se vrate i započnu život ondje gdje je najteže. Svjesni smo koliko je povratnička populacija ugrožena. To smo imali priliku vidjeti kada su naši timovi obilazili mjesta u koja su se ljudi vratili. Pored toga, pokušavamo mlade ljude iz povratničkih mjesta upoznati i vezati s njihovim kolegama iz Federacije BiH. Ta poznanstva izrode mnoge aktivnosti i važne projekte u korist povratničke populacije.
Ne treba zaboraviti i angažiranje velikog broja volontera koji, učešćem u ovoj akciji, imaju priliku vidjeti u kakvim okolnostima povratnici žive, što im u isto vrijeme budi svijest i osjećaj obaveze pružanja podrške toj populaciji. Ove godine planiramo obogatiti spektar aktivnosti. Pored podjele školskog pribora, osigurat ćemo stipendije za posebno nadarene učenike, raspisati konkurs za najbolje literarne radove s različitim temama, osigurati edukativne sadržaje za mlade iz povratničkih mjesta itd. Želimo staviti fokus na edukaciju mladih ljudi iz povratničkih mjesta. Smatramo da ulaganje na tom polju nema alternativu. Ulaganje u usavršavanje mladih ljudi donijet će novu generaciju kojoj neće trebati pomoć sa strane. Tada će biti u stanju da sami donesu promjene u svojoj užoj i široj zajednici. Značaj projekta prepoznali su mnogi subjekti. Podržavan je od Islamske zajednice u BiH, BH Pošte, Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, koje je ove godine generalni sponzor projekta, Fondacije ‘Muharem Berbić’, ‘Klasa’ i mnogih drugih”, ističe Ljevo.
Koordinator projekta “Dajte im razlog za osmijeh” Rabija Mehmedović tvrdi da nije teško pronaći motiv i inspiraciju kada je riječ o ovakvim projektima. Samo činjenica da djeca pri preuzimanju školskog pribora i ostalih stvari ne skidaju osmijeh s lica dovoljan je podsticaj da iz godine u godinu ovaj projekt raste. “Naša akcija nosi simbolično naziv ‘Dajte im razlog za osmijeh’ i taj osmijeh punih deset godina meni, a i svima nama u timu, daje snagu i motiv da idemo dalje. Mi smo u ovaj projekt krenuli prije deset godina. Bila je to grupa od petero mladih ljudi, studenata, koji su željeli nešto uraditi za povratnike, a da to nije samo humanitarna pomoć. Sjećam se naša prva 43 ruksaka, pa bih rekla da smo uplašeno i malo stidljivo počeli s ovim projektom, ali malo-pomalo, uz upornost, trud i podršku prijatelja, išli smo svake godine s više entuzijazma i širili projekt da bismo došli do ovako velike akcije. Došli smo do toga da u ovom projektu učestvuje više od 60 mladih ljudi, podijelimo više od 500 ruksaka s kompletnim priborom, svake je godine osmijeh na licima svih koji su dio ovog projekta. To je dovoljan motiv da ne odustanete i pokazatelj da radite pravu stvar”, objašnjava Mehmedović.
PODRŠKA I RODITELJIMA
Činjenica je da nije potrebno puno da bi se izmamio osmijeh najmlađih. Mnogo je teže “natjerati” njihove roditelje da, zbog svih iskušenja koja su pred njima u manjem bh. entitetu, budu nasmijani. Mehmedović tvrdi da je ovaj projekt uspio i u tome: “Oni se raduju, naravno. Znate i sami kako je to kad ste bili djeca, mnogo ste se veselili poklonu. Ova su djeca svjesna situacije u kojoj žive i uvjeta u kojima se školuju, tako da njima ovo znači mnogo više od poklona ruksaka. Njihovim roditeljima ovakav vid potpore daje osjećaj pripadnosti nekome, neko ih traži, posjećuje i misli na njih, neko u Sarajevu zna za te male hrabre ljude koji su došli na svoja ognjišta sa svojim roditeljima i neko ih voli, jer, vjerujte, u svim ovim akcijama rađa se ljubav, a ljubav je ta koja pokreće sve nas. Najpotrebnija im je moralna podrška, saznanje da ih neko podržava, da ih razumije i vidi njihov rad, podrška da postanu jednog dana korisni članovi ovog društva, mladi i školovani ljudi koji će svojim znanjem graditi budućnost svoje države. Najvažnije je to što su i drugi prepoznali vrijednost ovog projekta i podržali ga, a da radimo pravu stvar, pokazuje i činjenica da mnoga druga udruženja počinju raditi iste aktivnosti. Ako smo druge potakli da rade dobra djela i da se ugledaju na nas, time je ovaj projekt postigao pravi uspjeh i vrijednost.”
Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Edin Ramić naglašava važnost saradnje s udruženjima građana kao što je “Svitanje”. “Podrška ovakvim projektima udruženja građana ostvaruje se kroz fond Sektora za humanitarnu djelatnost i razvojnu pomoć EU fondova Ministarstva. Udruženja građana su dinamični i kohezivni faktor što se tiče socijalnih grupa, koje su u fokusu našeg interesiranja. Posebno to važi kada se pomažu najranjivije skupine, kao što su djeca povratnika. Posebno je važna dimenzija kontinuiteta ovog projekta jer on traje već deset godina. To je upravo suština povratka. Ako se nekada mislilo da je brza trka, sprint (s preponama), sada je jasno da je ovo maraton koji traje mnogo duže. Osnovni problemi s kojima se susreću djeca jesu osnovni problemi njihovih roditelja. Izazovi po pitanju ekonomske i socijalne situacije, a onda i uskraćivanje osnovnih ljudskih prava i građanskih sloboda. Našoj javnosti dobro je poznato pitanje nedopustive i anticivilizacijske diskriminacije povratničke djece kada je riječ o izučavanju bosanskog jezika. No, tu je čitav niz drugih sistema diskriminacije, od kojih mnogi rijetko isplivaju na površinu i postanu vidljivi u javnosti. To su stvari koje idu dotle da se manipulira s rasporedom smjena u školama kako bi povratničkoj djeci koja žive u rubnim sredinama bilo otežano upisivanje neke škole kao što je medicinska. Važna nam je saradnja sa svima koji su prisutni na terenu i provode konkretne aktivnosti. Nevladin sektor uradio je značajne stvari, a svakako da postoji prostora za napredak i u saradnji s institucijama”, naglašava Ramić.
Ono što smatra prioritetom jeste podrška povratku Bošnjaka u manji entitet, a upravo je to bio jedan od glavnih fokusa Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica u ovom mandatu. U tu svrhu, do kraja ovog mandata bit će ukupno izgrađeno više od 1.500 stambenih objekata za povratnike, a da se na tome neće zaustaviti, govore planovi za period do 2020. godine, kada je cilj osigurati krov nad glavom svima koji trenutno žive u nekom od kolektivnih centara.
“Povratak je sveopći interes i svi su pozvani da se priključe i pomognu. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u ovom mandatu unijelo je novu energiju u proces povratka i zahvalni smo javnosti i medijima koji su nas podržali u širenju te energije. Naši su rezultati opipljivi i vidljivi. Trudimo se biti stalno na terenu, najprije da kroz neposredan i otvoren kontakt s ljudima saznamo šta su prioriteti i potrebe, a onda da nadziremo konkretne efekte tih stvari. Samo prije nekoliko dana pokrenuli smo proces za izgradnju 255 kuća i stanova u 18 općina preko Regionalnog stambenog programa, koji finansiraju donatori na čelu s EU. Podržali smo desetke velikih firmi koje zapošljavaju povratnike, stotine manjih preduzeća i start-up biznisa i hiljade poljoprivrednika. Do 2020. osigurat ćemo stambeno rješenje za sve ljude koji žive u kolektivnim centrima, preko projekta CEB II Razvojne banke Vijeća Evrope. Kroz saradnju sa stranim partnerima, posebno s našim ljudima iz dijaspore, Turskom kreditnom poljoprivrednom zadrugom i drugima, nastavit ćemo s još jačim razvijanjem privredne snage u povratničkim naseljima”, konstatirao je Ramić.
