Bosna u arapskoj literaturi

Jedna od glavnih urođenih osobina po kojoj se insan razaznaje od hajvana je čovjekova društvenost (socijalnost). Davno su to ustanovili još stari Grci, kada je grčki filozof Aristotel kazao da je čovjek jedna “društvena životinja” (zoon politikon). Sa tim su se složili i Arapi, koji su čovjeka definisali kao “životinju koja govori” (el-hajvan en-natik). To potvrđuje i plemeniti Kur’an u, većini nas poznatom, 13. ajetu sure El-Hudžurat, u kome nam Uzvišeni Bog poručuje: O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali.

Tako su, shodno svojoj urođenoj osobini društvenosti, Bošnjaci i Arapi, dva naroda, započeli međusobnu komunikaciju još u ranom srednjem vijeku. Ta komunikacija nije uvijek bila stabilna, niti uvijek pozitivna, ali je doživjela procvat u XVI stoljeću. Tada se većina Arapa i većina Bošnjaka našla u zajedničkoj državi – Osmanskom carstvu, i zajedničkoj vjeri – islamu. Od tada, uprkos turbulentnim vremenima, veza između ova dva naroda je opstala kroz sve te vijekove do današnjih dana.

Danas, u eri globalne i sveopće komunikacije, Bošnjačko-arapski odnosi proživljavaju “zlatno doba”.

Već smo ranije pisali o djelima naših autora u arapskom svijetu, kao i djelima arapskih pisaca koja govore o Bosni i Bošnjacima.

(Vidi: Djela bošnjačkih autora u egipatskoj izdavačkoj kući – Knjige Alije Izetbegovića najčitanije u arapskom svijetu, Saff, 315/2012, str. 52-54; Knjige bošnjačkih autora u egipatskoj izdavačkoj kući Daru-s-Selam (I dio), Glasnik ASBiHEG, 10/2012, str. 25-27; Djela bošnjačkih autora u egipatskoj izdavačkoj kući Daru-s-Selam (I dio), Misak, 2012; Djela bošnjačkih autora u egipatskoj izdavačkoj kući Daru-s-Selam (II dio), Misak, 2012; Predgovor sažetom arapskom prijevodu „Islam između istoka i zapada“- Knjiga prodana, u za arapsko tržište, nevjerovatnih 29 000 primjeraka, 319/2012, str. 53; 44. kairski Internacionalni sajam knjiga – Dijalog a ne sukob, Saff, 333/2013, str. 56-58;

Izašlo peto izdanje “Islam između Istoka i Zapada” u arapskom svijetu – Lik i djelo Alije Izetbegovića sve popularnije u arapskom svijetu, Saff, 336/2013, str, 58-60; Naše knjige u izdanju Babtinove fondacije – Mostovi dijaloga među civilizacijama, Saff, 338/2013, str. 58-61; 45. kairski internacionalni sajam knjiga – Kultura i identitet, Saff, 356/2014, str. 50-53)

Međutim, tema nije ni blizu iscrpljena. Stoga, ovom prilikom želimo da predstavimo pet djela: tri novija djela nastala iz pera bošnjačkih pisaca, jednu dramu u stihovima o Bosni, te jednu antologiju pjesma o Bosni i Agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

– What The Qur’an Says About The Human Being – An Introduction to the Qur’anic
Anthropology (Šta Kur’an kaže o ljudskom biću – Uvod u kur’ansku antropologiju), Dar Es-Selam, Kairo, 2013.

Prijevod na engleski jezik knjige “Kur’anska antropologija – Čovjek u svjetlu Kur’ana” dr. Safveta Halilovića. Knjigu je prevela Nejla Kalajdžisalihović. Urednik je Hadir Rifat Ebu el-Nedžah, profesor engleskog jezika na Tajjiba univerzitetu u Medini. Format knjige je 24×17 cm, mehki povez. Ima 190 stranica.

Knjiga predstavlja značajan doprinos na polju islamske antropologije. U knjizi se analizira kur’anski stav o duši i tijelu, te njihovom uzajamnom odnosu kroz prizmu Kur’ana. Podijeljena je na sedam poglavlja: Origin and Nature of the Human Being in Islam (Porijeklo i narav ljudskog bića u islamu), Qur’anic Verses about Human Being in Islam (Kur’anski ajeti o ljudskom biću u islamu), The Human Being and Labour (Ljudsko biće i rad), The Human Being and Death (Ljudsko biće i smrt), On the Importance of Du’a (O značaju dove), The Human Being and the Qur’an (Ljudsko biće i Kur’an), The Human Being and Sin (Ljudsko biće i grijeh). Treba naglasiti i da je ovo osma knjiga dr. Safveta Halilovića koja je izašla u izdanju Dar Es-Selam.

– Die Ehefrauen des Propheten Muhammed und die Gründe für seine Mehrehe (Supruge poslanika Muhammeda i razlozi njegovog višeženstva), Dar Es-Selam, Kairo, 2011.

Prijevod na njemački jezik knjige dr. Safveta Halilovića „Poslanikove supruge i razlozi njegovog višeženstva“. Djelo je na njemački jezik preveo dr. Almir Ibrić. Knjiga je izašla u mehkom povezu, čiji je format 17×10 cm. Knjiga ima 52 stranice.

Knjiga obrađuje temu višeženstva Muhammeda, s.a.v.s., koja je inače top tema na Zapadu. Autor kroz ovo djelo donosi dokaze kojima pokazuje da Poslanikova, s.a.v.s., poligamija ima mnogo dublje značenje nego samo puko zadovoljavanje seksualnih strasti. Tako nas pisac na početku podsjeća da poligamija nije izum islama, te u nastavku navodi brojne razloge za njegovo višeženstvo, koje je skupio i sažeo u četiri grupe: podučavanje drugih islamu, uspostavljanje određenih šerijatskih zakona, socijalni razlozi, politički motivi. Nakon ovih dokaza, pisac donosi i kratke biografije majki pravovjernih, odnosno žena Muhammeda, s.a.v.s. Na kraju, u zadnjem poglavlju, pisac sažima svoju studiju i izvodi izvjesne zaključke.
– Dirasat fi edeb el-Busna ve el-Hersek ve fi el-edeb el-arebijj (Studije o književnosti Bosne i Hercegovine i arapskoj književnosti), Merkez el-kavmijj li et-terdžeme (Nacionalni centar za prevođenje), Kairo, 2011.

Prijevod djela “Prolegomena za historiju književnosti orijentalno-islamskog kruga”, našeg dr. Esada Durakovića . Knjigu je na arapski jezik preveo i predgovor napisao Džemaluddin Sejjid Muhammed, poznati arapski jugoslavista. Format knjige je 24×17 cm, mehki povez. Ima 424 stranice.

Knjiga je podijeljena na dva dijela. Prvi dio se sastoji iz osam studija koje se bave književnom baštinom Bosne i Hercegovine. Drugi dio se takođe sastoji iz osam akademskih studija, ali koje se općenito bave arapskom književnošću. Knjiga predstavlja značajan doprinost Esada Durakovića proučavanju povijesti arapske književnosti.

– Mahkeme el-ebrija’ – Mesrehijje ši’rijje an el-Busna ve el-Herske (Suđenje nedužnima – Drama u stihovima o Bosni i Hercegovini), Mektebe El-Abikan, Rijad, 2005.

Knjiga predstavlja dramu u stihovima na arapskom jeziku koja se na poseban dramski način govori o stradanjima bošnjačkih muslimana. Njen pisac je poznati sirijski dramaturg doktor Gazi Muhtar Tulejmat (1935- ). Format knjige je 20×12 cm, mehki povez. Ima 140 stranica.

– Divan El-Busna ve el-Hersek – Muhtarat min šuara’ er-Rabita (Divan Bosne i Hercegovine – Izbor iz poezije Udruženja), El-Abikan, Rijad, 2005. Radi se o antologiji u kojoj se nalazi 40 pjesama 30 članova Svjetskog udruženja islamskih pjesnika koje su inspirisane Bosnom i Hercegovinom i stradanjima bošnjačkih muslimana za vrijeme Agresije 1992-1995. Format knjige je 20×12 cm, mehki povez. Ima 140 stranica. U nastavku ćemo se ukratko osvrnuti na sadržaj ove zbirke pjesama, kao i na same autore.

1 – Va, Mu’tesimahu (Avaj, Mu’tesime), Muhammed et-Tihami. Egipatski pjesnik i pravnik. Rođen je 1920. godine u pokrajini Menufijja u delti Nila.
2 – El-Endelus el-Uhra (Drugi Endelus), dr. Jusuf el-Karadavi. Istaknuti egipatski islamski učenjak. Pored više od 120 djela iz oblasti islamistike, napisao je dva divana poezije: Nefehat ve lefehat i El-muslimun el-kadimun. Rođen je 1926. godine u pokrajini Garbijja u delti Nila. Živi i radi u Katru. Svršenik je El-Azhara.
3 – Ebki, Serajifu (Plačem, Sarajevo), Abdurrahman es-Sufi. Sirijski pjesnik i agronom. Rođen je 1926. godine u Lazikijji, glavnom sirijskom lučnom gradu. Radio je i živio u Saudijskoj Arabiji. Preselio je 1998. godine.
4 – Serajifu (Sarajevo), dr. Adnan en-Nahvi. Palestinski pjesnik i elektroinžinjer. Rođen je 1928. godine u Safedu, sjeverna Palestina.
5 – Fedžr fi Mustar (Zora u Mostaru), dr. Adnan en-Nahvi.
6 – Me’sa El-Busna ve el-Hersek (Tragedija Bosne i Hercegovine), Abdurrahman Abdulkerim el-Abid. Saudijski pjesnik. Rođen je 1932. godine u Demmamu, istočna SA. Preminuo je 2011. godine.
7 – Rijah Muhammed el-Fatih (Vjetrovi Mehmeda el-Fatiha), dr. Džabir Kamiha. Egipatski književnik i književni kritičar. Rođen je 1934. godine u provinciji Dekahlija, delta Nila. Preselio je na Ahiret 2012. godine.
8 – Serajifu eš-Šehide (Šehid Sarajevo), dr. Abdurrahman Barud. Palestinski pjesnik. Rođen je 1937. godine u Bejt Darisu, nekadašnji grad kod Gaze. Školovao se u Egiptu, a radio u SA. Preselio je 2010. godine.
9 – Et-Tetar fi Serajifu (Tatari u Sarajevu), Muhammed el-Hasenavi. Sirijski pjesnik. Rođen je u Džisr eš-Šuguru 1938. godine, sjeverozapadna Sirija.
10 – Serajifu ve el-džirah en-nazife (Sarajevo i krvave rane), Jusuf Abdullatif Ebu Sa’d. Saudijski pjesnik. Rođen je 1937. godine u El-Ahsau, istočna SA. Umro je 1998. godine.
11 – Es-Se’r, ja umme el-islam (Osveta, o ummete islama), Muhammed el-Muntesir er-Rejjisuni, marokanski pjesnik i novinar. Rođen je 1941. godine u Tetuvanu, sjeverni Maroko. Preselio je 2000. godine.
12 – Dima’ el-muslimin (Muslimanske suze), Ahmed Muhammed es-Siddik. Palestinski pjesnik. Rođen je 1941. godine u Akki, sjeverna Palestina. Živi i radi u Katru. Treba spomenuti i da je magistrirao i doktorirao na El-Azharu.
13 – Serajifu, ševk fi halk et-tinnin (Sarajevo, trn u grlu ale), Ahmed Muhammed es-Siddik.
14 – El-hikd es-salibijj (Krstaška mržnja), Ahmed Muhammed es-Siddik.
15 – Afven, Serajifu (Oprosti, Sarajevo), Mahmud Muflih. Palestinski književnik. Rođen je 1943. godine u Semehu kod Taberijje, sjeverna Palestina. Živi i radi u Siriji.
16 – Sabren, Serajifu (Sabur, Sarajevo), Šerif el-Hadždž Kasim. Sirijski pjesnik. Rođen je u Dejr ez-Zevr, istočna Sirija. Radi i živi u Saudiji.
17 – Lu’lua eš-šugur (Biser progonstva), Muhammed Hikmet Velid. Sirijski književnik i oftalmolog. Rođen je u Lazikijji 1944. godine. Živi i radi u Saudiji.
18 – Lentefi’ šemseke, Ja Serajifu (Neka ugase tvoje sunce, o Sarajevo), Abdurrahman Tajjib Ba’ker. Jemenski pjesnik i historičar rođen 1944. godine u pokrajinini Hudejda, jugozapadni Jemen. Preselio je 2007. godine,
19 – Uzren, Serajifu (Izvini, Sarajevo), Jahja Hadždž Jahja. Sirijski književnik. Rođen je 1945. godine u Džisr eš-Šuguru.
20 – Suver min el-Me’sa (Slike tragedije), Jahja Hadždž Jahja.
21 – Lefehat min nari el-Busna (Zapah bosanske vatre), Ahmed Mahmud Mubarek. Egipatski pjesnik. Rođen je 1947. godine u Buhjari, delta Nila.
22 – Ila Serajifu (Ka Sarajevu), Ahmed Mahmud Mubarek.
23 – Savt min el-Busna (Glas iz Bosne), Ahmed Mahmud Mubarek.
24 – E’ras eš-šefek (Vjenčanja sumraka), dr. Sabir Abdudajim. Egipatski pjesnik. Rođen je 1948. godine u Zekaziku, delta Nila.
25 – Irdžiu (Vratite se), Mustafa Ebu er-Rizz. Rođen je 1948. godine u Hajrijji kod Jafe.
Radi i živi u Saudiji.
26 – El-džerh el-hakir (Bijedna rana), dr. Hasan el-Emrani. Marokanski književnik i novinar. Rođen je 1949. godine u Vedždi, sjeveroistočni Maroko.
27 – Va, islamahu (Avaj, islame), dr. Hasan el-Emrani.
28 – Nešid etfal Serajifu (Pjesma sarajevske djece), dr. Hasan el-Emrani.
29 – El-uzr minke Serajifu (Izvinjenje od tebe Sarajevo), dr. Velid Kassab. Sirijski književnik. Rođen je 1949. godine u Damasku. Živi i radi u UAE-u.
30 – Gajbe el-fetj el-menšud (Izostanak traženih momaka), dr. Velid Kassab.
31 – Ujun habibeti (Oči moje drage), dr. Abdurrezak Husejn. Palestinski književnik. Rođen je 1949. godine u Jerusalimu. Živi i radi u Saudiji.
32 – Suhejb junadi: Va, Mu’tesimahu (Suhejb doziva: O, Mu’tesime), dr. Husejn Alija Muhammed. Egipatski pjesnik i književni kritičar. Rođen je u provinciji Šerkijja, delta Nila, 1950. godine. Preselio je 2010. godine.
33 – Dima’ tagmuru er-rukeba (Krv prekriva jahače), Muhammed Ebu Bekr Emin. Sirijski književnik i kritičar. Rođen je 1950. godine u Damasku. Živi i radi u Saudiji.
34 – I’tizarijje ila ehl El-Busna ve el-Hersek (Apologija narodu Bosne i Hercegovine), Selim Zendžir. Sirijski književnik i građevinski tehničar. Rođen je 1954. godine u Halepu. Živio je i radio u Saudiji, gdje je 2013. godine preselio.
35 – Zemen en-Nar (Pakleno vrijeme), Ahmed Fadl Šeblul. Egipatski književnik, novinar i kritičar. Rođen je u Aleksandriji 1953. godine.
36 – Me’sa Umme (Tragedija Ummeta), dr. Muhammed Ijad el-Akkari. Sirijski ljekar i pjesnik. Rođen je 1957. godine u Damasku. Živi i radi u Saudiji.
37 – Nezif Serajifu (Krvarenje Sarajeva), Tahir Muhammed el-Atebani. Egipatski pjesnik, književni kritičar i profesor matematik. Rođen je 1962. godine u provinciji Dekahlija.
38 – Asafir Serajifu (Sarajevski vrapci), Tahir Muhammed el-Atebani.
39 – Etfaluna fi dijafet ez-ziab (Naša djeca u gostima kod vukova), Halid Suud el-Hulejbi. Saudijski učenjak i pjesnik. Rođen je 1964. u El-Ahsau.
40 – Ve ala Serajifu es-Selam (A Sarajevu, selam), Halid Suud el-Hulejbi.

Nadajmo se da će još djela bošnjačkih pisaca i uopćeno djela koja predstavljaju Bosnu i Bošnjake ugledati svjetlo dana u arapskim državama, te da će bošnjačko-arapski odnosi nastaviti da se grade i razvijaju, pogotovo na zvaničnom, međudržavnom, diplomatskom nivou, na kojem, priznat ćete, nije dosad mnogo urađeno.

Piše: Hfz. Jusuf Džafić, Kairo