Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Bosanski vjestnik – prvi korak autentičnog novinarstva

Bosanski vjestnik – prvi korak autentičnog novinarstva

„Bosanski vjestnik“ je bio neslužbeno glasilo Bosanskog vilajeta, izlazio je jednom sedmično, a pisan je ćirilicom. Ovaj list nije imao nacionalno obilježje, pisao je o svim narodima Bosne, te su novinari i dopisnici također bili pripadnici svih naroda.

Počeci bosanskohercegovačkog novinarstva se vežu za izlazak prvog lista „Bosanski vjestnik“, koji je otvorio put ka razvoju i prisustvu novinarstva u štampi na tlu Bosne i Hercegovine. Godine 1866. štampan je prvi broj „Bosanskog vjestnika“, upravo na dan otvaranja Sopronove Pečatnje (štamparije).

Ogromnu ulogu u pokretanju ovog lista imao je bosanski valija, Topal Osman-paša, a urednik lista je bio sam Sopron. „Bosanski vjestnik“ je bio neslužbeno glasilo Bosanskog vilajeta, izlazio je jednom sedmično, a pisan je ćirilicom. Ovaj list nije imao nacionalno obilježje, pisao je o svim narodima Bosne, te su novinari i dopisnici također bili pripadnici svih naroda.

U ovom listu se moglo čitati o domaćim i stranim vijestima, u njemu je promovirano obrazovanje i školstvo, sadržavao je rubrike posvećene dopisima, zabavi, te tekstove raznih pjesama. Jedan od urednika „Bosanskog vjestnika“ bio je i Miloš Mandić, prvi profesionalni novinar u našoj državi. Značajno je spomenuti da su, osim Miloša, kojeg su nazivali i Miloš novinar, za „Bosanski vjestnik“ pisali i Salih ef. Hadžihuseinović, pisar, i Teofil Petranović, upravitelj sprske škole u Sarajevu. Sopron je iste godine, zbog bolesti, prodao štampariju, a Vilajetska uprava ju je preimenovala u „Vilajetsku štampariju“, nakon čega list izlazi u skraćenoj formi i daleko jednostavnijem izadanju.

Sopronova štamparija ostavila je trag u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine, utoliko što su u njoj štampane prve novine i prvi priručnici za školu, a „Bosanski vjestnik“, iako je imao mnoge tehničke nedostatke, nagovijestio je razvoj novinarstva i komunikacijskih sistema na tlu Bosne i Hercegovine, predstavljao je prvi, historijski, korak autentičnog novinarstva i kontinuitet duhovnog bića Bosne.

Sopron kasnije piše: „Zbog ovog tursko-bosanskog preduzeća bio sam vrlo žestoko napadan, od nacionalnih šovinista i kao turkofil ozloglašen, ja se pak ponosim zadatkom koji sam sebi postavio: pojavio sam se kao krčilac napretka, jer sam u Bosni osnovao prvu štampariju i prve novine, što je u svakom slučaju kulturni momenat.“

Za Akos.ba piše: Rabija Arifović

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top