Biografije 100 bošnjačkih imama: hfz. Muhamed ef. Hadžimulić (1866-1918)
Muhamed Hadžimulić potječe iz ugledne sarajevske porodice. Mekteb i hifz završio je pred Mehmed ef. Ramićem, u Sarajevu poznatijim pod imenom Topal-hodža. Dok je Mustafa Hilmi Omerović, sarajevski muftija a kasnije i prvi reisu-l-ulema, bio predavač u Kuršumli medresi, Muhamed Hadžimulić je pohađao ovu školu i pred njim završio svoje redovno školovanje.
Nakon medrese, tri godine pohađa Šerijatsku sudačku školu. Tu je pokazao veliko interesovanje za fikh.
Po okončanju školovanja jedno vrijeme je bio pomoćni muderris u Kuršumli medresi, poslije muderris u Merhemića medresi, te 1899. učitelj orijentalnih predmeta na sarajevskoj ruždiji. Profesor na Šerijatskoj sudačkoj školi postaje 1912. godine, gdje ostaje sve do smrti. Predavao je arapski jezik, usuli-fikh, tefsir i hadis.
Ono što posebno krasi Muhameda Hadžimulića jeste činjenica da nikada nije napuštao mihrab. Bio je dvadeset godina imam i hatib Gazi Husrev-begove džamije. Radeći kao imam svo vrijeme je sabah-namaz klanjao s hatmom. Pored redovnih dersova u džamiji, držao je i privatne dersove, što je jedinstvena tradicija bosanskih muslimana.
Povodom šezdeset godina od smrti hafiza Hadžimulića, hfz. Mahmud Traljić je u Takvimu 1978. godine istakao da je Muhamed Hadžimulić živio uzornim islamskim životom, i da je svojim poštenjem i ozbiljnošću izazivao poštivanje svih koji su dolazili s njim u dodir. Prema učenicima kojima je predavao odnosio se očinski i u svakoj je prilici nastojao biti im od pomoći.[1]
[1] Vidi više: Hfz. Mahmud Traljić, Istaknuti Bošnjaci, El-Kalem, Sarajevo, 1998, str. 110-114.
Preuzeto iz knjige: "100 bošnjačkih imama iz perioda 1912-2012"
Priredili: Ekrem Tucaković, Abdulgafar Velić i Mirnes Kovač;
format: A5; br. str. 224; povez tvrdi
Izdavač: El-Kalem
Narudžbe: http://elkalem.ba/index.php/100-bosnjackim-imama-iz-perioda-1912-2012.html
Akos.bA
