Historija i tradicijaKultura i tradicija

BiH: U Tuzli promovirana naučna monografija “40 bosanskohercegovačkih mushafa”

Autori monografije dr. Ćazim Hadžimejlić i dr. Haris Dervišević u ovom djelu su predstavili 40 rukom prepisanih i ukrašenih starih mushafa koji se nalaze u Bosni i Hercegovini

U Behram-begovoj medresi u Tuzli danas je promovirana naučna monografija “40 bosanskohercegovačkih mushafa” u kojoj su predstavljeni najljepši rukopisi Kur’ana u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolija.

Autori monografije dr. Ćazim Hadžimejlić i dr. Haris Dervišević u ovom djelu su predstavili 40 rukom prepisanih i ukrašenih starih mushafa koji se nalaze u Bosni i Hercegovini. Monografija, objavljenja na bosanskom i engleskom jeziku, plod je višegodišnjih istraživanja privatnih i institucionalnih zbirki tokom čega je zaključeno da u Bosni i Hercegovini ima približno 1.000 prijepisa Kur’ana iz različitih perioda.

“Ova monografija ’40 bosanskohercegovačkih mushafa’ nastala je, odnosno ideja je nastala još prije 20 godina, a u posljednje dvije godine uspjeli smo da je realizujemo. Pogotovo prošlogodišnjim intenzivnim radom koji smo uložili istraživajući čitavu Bosnu, od svih institucija koje imaju i posjeduju biblioteke do privatnih kolekcija i biblioteka u kojima se nalaze određeni dijelovi rukopisne građe. U tim bibliotekama pronašli smo oko 1.300 bosanskohercegovačkih ispisanih mushafa, ali smo izabrali 40 koji su najbogatiji, najvrjedniji, najreprezentativniji, da kažemo tako nulte kategorije u kulturi i umjetnosti, a koji su pohranjeni u sedam institucija u BiH, jednim dijelom u privatnim kolekcijama, a drugi su iz institucija od Gazi Husrev-begove biblioteke koja je najveći čuvar toga do arhiva, muzeja i privatnih kolekcija”, istakao je jedan od autora monografije Hadžimejlić.

Promotor monografije dr. Sead Seljubac istakao je njen značaj u sveukupnim prilikama u Bosni i Hercegovini.

“Ova monografija je mnogo više od monografije one koje smo mi uopće uobičajili da imamo ispred sebe. Njen enciklopedijski format i bogata sadržina, rekao bih likovno bogata sadržina, govori o želji da se koliko-toliko približimo samoj kvaliteti mushafa koji su odabrani. Ovih 40 mushafa kao najljepše kandidovalo je više segmenata. Jedan od njih je ljepota u koju je očito uneseno puno ljubavi od samih prepisivača do ostalih umjetnika koji su bili uključeni u rad. Jedan je prepisivač koji tako lijepo piše harf, drugi je umjetnik knjige koji to itekako dobro uvezuje, treći su oni koji ukrašavaju, a najčešće su to kaligrafi. To je više segmenata jedne umjetnosti koji su itekako duhovno poruka koliko ljubavi dugujemo svi danas prema mushafu kao formi s jedne strane, a s druge strane koliko je bitno i nužno njegovati tradiciju segmenta umjetnosti. Ako je prestala potreba prepsivanja mushafa zbog štampanja nije prestala potreba za ljubavlju prema harfu kao nečemu u šta je sišla sveta riječ”, kazao je Seljubac.

Svaki rukopis, ističe Hadžimejlić, ima prepisivanje i kaligrafsko izražavanje što to je velika razlika.

“Prepisivanje je samo prepisati sadržaj i umnožiti knjigu da zadovoljava sve postulate za pravilno čitanje, a kaligrafsko ispisivanje mushafa je posebno i s umjetničkog aspekta gledano moraju se ispoštovati svi postulati od umjetnosti kaligrafije, umjetnosti prepisivanja i umjetničkog izražavanja kroz pet vrsta umjetnosti koje su zastupljene u ovoj monografiji. Svaka knjiga ili svaki mushaf je sam za sebe i ima posebnu priču. Imamo ovdje 40 bosanskohercegovačkih priča mushafa. Najstariji mushaf je s kraja 13. stoljeća, a posljednji ispisani mushaf koji se našao u monografiji je s kraja 19. stoljeća”, ističe Hadžimejlić.

Najstariji sadržaj u monografiji su banjolučki džuzevi koji se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

“U njima nije kompletan Kur’an, riječ je o dva džuza na kojima se radi restauracija i konzervacija, ispisani muhakf pismo i crnim tušem sa pojedinim dijelovima zlata, a svako to slovo na specijalnom papiru je opasano zlatnom linijom”, zaključuje Hadžimejlić.

akos.ba

Povezani članci