BiH izvozi sirovine, a uvozi gotove proizvode
Minus u trgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine s inostranstvom konstantno se smanjuje, ali još će proći puno vremena prije nego se stanje drastično promijeni, piše Večernji list BiH.
Osim brojki, ono što posebno zabrinjava je struktura onoga što se iz ove zemlje izvozi i onoga što se u nju uvozi. Službeni pokazatelji su neumoljivi i zorno svjedoče kako BiH iz godine u godinu izvozi uglavnom sirovine i poluproizvode, a uvozi gotove proizvode.
Postali smo sirovinski rezervoar regije i Evrope gdje se nalaze glavni spoljnotrgovinski partneri BiH. Iz BiH se, dakle, najviše izvoze sjedala, električna energija, poluobrađeno drvo te aluminij u sirovim oblicima.
Ove i druge proizvode BiH najviše izvozi u Njemačku, Hrvatsku, Italiju, Srbiju, Sloveniju, Austriju, Tursku, Crnu Goru, Nizozemsku i Mađarsku.
Ogromni deficit sa Hrvatskom i Srbijom
Uz neke zapadne zemlje, ključni trgovinski partneri BiH su, naravno, susjedne zemlje, Hrvatska i Srbija. S objema državama BiH ima trgovinski deficit, što znači da više uvozi iz njih nego što im prodaje robe.
U Hrvatsku se najviše izvoze električna energija, drvo, naftna ulja, sjedala i sirovi aluminij. U Srbiju, glavnog partnera unutar regionalne CEFTA bescarinske zone, BiH najviše izvozi takođe struju, ali i koks, toplo valjanu žicu, šipke od željeza i drvo, dok iz Hrvatske BiH najviše uvozi naftu, iz Srbije kukuruz.
Zanimljivo je kako stojimo s izvozom svojih sirovina, poluproizvoda i roba u neke od najvećih i ekonomski najsnažnijih zemalja. U Sjedinjene Američke Države BiH ne izvozi robu u nekom značajnijem iznosu, ali struktura te robe iz godine u godinu otkriva da Amerikanci od nas najviše kupuju oružje i streljivo, njihove dijelove te pribor.
Ovo je i prošle godine bila najveća stavka bh. izvoza u SAD. Ukupan izvoz u SAD ostvaren je 2017. u vrijednosti od oko 74 milijuna KM, od čega se više od 26 mil. odnosilo na oružje, streljivo i prateću opremu. SAD-u smo prodavali i cink i proizvode od cinka te namještaj. Izvoz BiH u jednu od svjetski najbrže rastućih ekonomija – Kinu konstantno raste, ali je njegova vrijednost i dalje značajno manja od uvoza iz ove azijske države.
Tržišta Turske i Rusije imaju veliki potencijal
Dok iz Kine uvozimo sve i svašta, u tu daleku zemlju uglavnom izvozimo prerađevine od drva te proizvode i poluproizvode od čelika i željeza. Trgovinska razmjena s Turskom i Rusijom velika je šansa bh. ekonomije zbog izvoza mesa, odnosno poljoprivrednih proizvoda. Međutim, u oba ova poslovna aranžmana BiH, odnosno njeni privrednici, pokušali su “loviti u mutnom” ugrozivši tako nove izvozne poslove.
Akos.ba
