Biblioteka Sarajeva: Stalni rast broja korisnika nada u bolje sutra

Nesporna je činjenica da pojavom interneta i razvojem tehnike i tehonologije, biblioteka i knjiga u printanom izdanju bivaju potisnute u drugi plan. Bilo kako bilo, važno je čitati, bilo li u elektronskoj ili printanoj formi, jer znanje je nešto što vam niko ne može oduzeti, a obrazovan čovjek najčvršći je stub društva.

Ove činjenice svjesni su i uposlenici Javne ustanove Biblioteka Sarajeva koji svakodnevnim predanim i kvalitetnim radom nastoje unaprijediti svoje aktivnosti, razmijeniti mišljenja i iskustva s korisnicima, ali i pridonijeti oformljavanju obrazovanog društva.

– Biblioteka sa 17 odjeljenja – 

Zlatko Topčić, direktor Biblioteke Sarajeva, za Anadolu Agency (AA) predstavio je ličnu kartu ustanove osnovane 1947. godine, govorio o značajnim projektima ostvarenim u proteklom periodu te iznio mišljenje o značaju knjige, ne samo za mlade nego društvo u cjelosti.

JU Biblioteka Sarajeva ima i 17 pozajmnih odjeljenja, posljednje je otvoreno prije nekoliko dana u ”Dječijoj kući“, odnosno bivšem omladinskom centru “Boško Buha“ u naselju Kovačići. Jedno je od rijetkih koje je građeno namjenski da bude biblioteka. U njemu je izloženo oko 8.000 knjiga za djecu i omladinu, bogato ilustriranih slikovnica, a na raspolaganju će biti računari, e-čitači knjiga, micro:bit mikro računari na kojima će se najmlađi podučavati osnovama programiranja, stripoteka, tematske radionice i čitav niz drugih najsavremenijih bibliotečkih usluga.

”Tako smo kompletirali mrežu odjeljenja disperziranih od Vratnika do Hadžića”, rekao je Topčić.

Pojasnio je kako je odjeljenje, s njihovog stanovišta, spremno, ali da se očekuje tehnički prijem objekta.

Biblioteka, koja se sastoji od devet službi i 11 čitaonica, osim bogatim fondom od skoro pola miliona bibliotečkih jedinica (knjiga, časopisa, brošure, rukopisa…) privlači sve veći broj korisnika.

Među izdanjima s kojima se Biblioteka može pohvaliti su ”Prva čitanka za osnovne škole u vilajetu bosanskom” iz 1868. godine, časopis ”Sarajevski cvjetnik“ (Gulsen-y Saray), čije su primjerke iz 1868. i 1870. uposlenici pokazali ekipi AA, kao i ”Gramatika bosanskog jezika za srednje škole“ koja datira iz 1880. godine.

Uposlenici i uprava Biblioteke traže načine da spoje tradiciju i historiju s modernim vremenom i digitalizacijom.

Biblioteka je ovih dana završila projekt Evropske unije (EU) ”Kreativna Evropa“, u okviru kojeg su predstavnici JU Biblioteka Sarajeva učestvovali s partnerskim bibliotekama iz Irske, Francuske, Španije, Italije, Bugarske…

”Mogu reći da smo vjerovatno razbili neke predrasude i bili među najboljim, a svakako najrevnosniji u izvršavanju obaveza u vezi s tim vrlo zahtjevnim dvoipogodišnjim projektom”, rekao je Topčić, koji je ukazao i na značajno iskustvo stečeno zahvaljujući ovom projektu.

Riječ je o projektu za djecu uzrasta do 10 godina koji se bavi rodnom ravnopravnošću u književnosti.

”Vrlo zahtjevan i značajan projekat u kojem smo stekli, ne samo značajna finansijska sredstva nego naučili se i kako aplicirati i po najvišim evropskim standardima implementirati taj projekat”, rekao je Topčić.

– Konstantan rast broja korisnika – 

Podsjetio je kako su uvedene određene usluge koje su do prije nekoliko godina bile gotovo nepoznate. Uvedeni su elektronski čitači knjiga i biblioterapija.

Prema tvrdnjama stručnjaka, biblioterapija pomaže starijim osobama u liječenju demencije i depresije i jačanju socijalne inteligencije.

”Mi smo prije godinu i po ponudili tu uslugu Gerontološkom centru, centrima za zdravo starenje i projekat je naišao zaista na podršku i oduševljenje korisnika”, rekao je Topčić, koji je kazao kako su organizirana i predavanja o temi ”Biblioterapija u funkciji prevencije maloljetničke delikvencije“.

”Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da i u ovom vremenu interneta, koji ima i svoje prednosti i svoje mane, konstantno, iz godine u godinu, povećavamo broj korisnika. Imamo oko 25.000 upisanih članova, od kojih je na godišnjem nivou aktivno oko 8.000-8.500. Ali, ono čime se svi ponosimo, jeste činjenica kontinuiranog rasta tog broja korisnika. To objašnjavam čitavim nizom novih bibliotečkih usluga, jer mi uistinu idemo ukorak s vremenom i sa zahtjevima modernog doba“, rekao je Topčić.

Istakao je kako se i mnogo ulaže u edukaciju bibliotekara, ali i uvođenje novih, odnosno unapređenje postojećih elektronskih sistema koji korisnicima omogućavaju informacije o statusu knjige i raspoloživim jedinicama u veoma kratkom vremenu.

Uvedene su i stripoteke, a ciljana grupa bili su mlađi ljudi. Organiziranjem radionica dva puta godišnje, JU Biblioteka Sarajevo doprinijela je oživljavanju sarajevske, odnosno bh. strip scene.

Osvrnuo se i na projekt ”Digitalni građanin”, kroz koji žele informacione tehnologije približiti najmlađima, a riječ o mini kompjuterima preko kojih se najmlađi uče programirati.

”To je nešto što je, ne samo budućnost nego i sadašnjost”, rekao je Topčić.

Ukazao je i na bookcrossing – ”slobodnu knjigu“, te podsjetio kako na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu postoje dva brendirana punkta Biblioteke Sarajeva gdje se nalaze knjige na domaćim i stranim jezicima koje putnici pri odlasku i dolasku u glavni grad BiH mogu besplatno uzeti i čitati, a kasnije ih odložiti na nekom od punktova širom svijeta.

”Projekt je zamišljen tako da je samoodrživ. Objektivno, mnogo više knjiga odlazi iz Sarajeva, nego što se vraća, ali mi naprosto želimo da budemo dio te globalne priče“, rekao je Topčić.

– Pozajmna odjeljenja kao svojevrsni kulturni centri – 

Pojasnio je kako je projekt, zbog velike fluktuacije ljudi, vezan za aerodrom, ali da nema razloga da takvi puntkovi ne budu postavljeni i u parkovima i na drugim javnim mjestima.

Cilj je, ističe Topčić, afirmirati kulturu čitanja bez ikakvog komercijalnog efekta za biblioteku. Dodao je kako godišnja članarina iznosi simboličnih 15 KM, što je zaista malo s obzirom na količinu i kvalitet knjiga kojima korisnik ima pristup.

Podsjetio je kako je ranije bila organizirana akcija tzv. ”besplatnih upisa“, koja je bila zapravo plemenita misao, ali je rezultirala poraznom činjenicom da je Biblioteka izgubila oko 10.000 knjiga.

”Prošla su vremena kada je biblioteka bila mjesto gdje se uzimaju i pozajmljuju knjige. Mi gradimo novi koncept, i to uveliko, zbog čega imamo veći broj korisnika, gdje su naša pozajmna odjeljenja, naših 17 pozajmnih odjeljenja se koncipiraju kao svojevrsni kulturni centri i centri edukacije u lokalnim zajednicama. Samo na taj način Biblioteka može graditi svoju budućnost, a bibliotekari da budu jedna vrsta navigatora”, rekao je Topčić.

Istakao je kako Biblioteka ima strategiju da povećava vanbudžetski prihod i da su 2018. zajedno s tranšom iz EU, zaradili, odnosno u zemlju ”uvezli“, oko 170.000 KM, što je veliki novac za kulturu.

Smatra da je važno graditi društva znanja, jer ”mali narodi poput našeg moraju graditi društvo znanja i biti bolji i obrazovaniji da bi im drugi priznali ravnopravnost“.

“To je nešto što naši ljudi i političari moraju da imaju na umu. Obrazovanje, znanje i vještina su nešto što vam niko ne može zapaliti, oteti, deložirati… To je jedina vrijednost koju nosite kroz život“, rekao je Topčić.

Ukazao je na prednosti interneta i činjenicu da je život bez njega skoro nezamisliv, ali i upozorio na određene opasnosti kada je riječ o digitalizaciji, a jedna od njih su značajno skraćene verzije klasika svjetske književnosti, zbog kojih su ”oštećeni“ samo učenici kojima su pomenuta djela uvrštena u školske lektire.

”Upozoravam profesore i nastavnike maternjeg jezika, da obrate pažnju i spriječe to svojevrsno duhovno ‘sakaćenje’ naše omladine”, rekao je Topčić.

Pozvao je građane Sarajeva da posjete pozajmna odjeljenja, čitaju i grade društo znanja, jer ”to je jedino stvarno bogatstvo i vrijednost koju nosite sa sobom“.

– Čitanje kao bijeg od loših informacija – 

Jedna od čestih korisnica usluga Biblioteke je i Nasiha Jahić, koja je još kao dijete odabrala knjigu za jednog od “najboljih prijatelja“.

Prve knjige koje je čitala bile su slikovnice i klasici za djecu, a kasnije je, već u 6. razredu osnovne škole, ”prerasla” dječije odjeljenje i počela pozajmljivati knjige na mamino ime.

Ljubav prema knjigama opstala je do danas.

”To je potreba i navika. To vam je bijeg od sadašnjeg konzumerizma, bijeg od agresivnog marketinga novinara, i bijeg od loših informacija koje su zavladale“, rekla je Jahić.

Voli čitati djela domaćih i stranih pisaca, ali je i obraduju priče nepoznatih autora. Često, smatra Jahić, upravo te knjižice tankih korica koje stoje uz djela izvikanih autora i bestselere predstavljaju prave dragulje.

Knjige voli poklanjati i razmjenjivati s članovima porodice i prijateljima, pa čak i ljekarima.

”Volim da čitam, ali posebno zadovoljstvo je da razmijenim mišljenje s osobama koje vole čitati. Naročito mi je zadovoljstvo odlazak u biblioteku i kontakt s uposlenicama. Jedva čekamo da u kratkim crtama razmijenimo utiske o nekoj knjizi”, rekla je Jahić.

I danas je u kontaktu s profesoricom jezika iz gimnazije, s kojom razmjenjuje utiske o dobroj knjizi.

Istakla je kako i mnogi pisci idu ukorak s vremenom i nude kvalitetno štivo mlađim čitaocima, koji mnoge stvari više vole pročitati u elektronskoj formi i na društvenim mrežama, što je danas neophodno s obzirom na to da mladi mnogo vremena provode koristeći društvene mreže.

Akos.ba