Bez izgovora: Zašto treba da čitate svakog dana?

Ne morate javno, ali bar priznajte sebi koliko čitate.

Pod ’čitanjem’ se ovde ne misli na FB poruke, uputstva za upotrebu tehničke opreme ili sastava na kutiji keksa. Misli se na knjige ili članke ’teže’ sadržine. Za sve koji su ’instant’ čitači, ovo je važno obavještenje – čitanje zahtevnijih štiva mnogo vam toga dobrog donosi i bez čitanja mnogo toga propuštate.

Prvo, vježbate mozak, trenirate ga da redovno misli i promišlja, donosi zaključke i prima nove sadržaje koje će ugraditi u već postojeće. Aktivnost mozga možete uporediti sa aktivnošću bilo kog mišića – ako ne vježbate i ne koristite ga, očekuje ga atrofija. Najtačnije bi rekli biolozi: funkcija stvara organ. Ako vam vaš organ kojim mislite treba, morate da čitate. Ako mislite da vam ne treba, onda ništa.

Čitanje umanuje stres. Ništa vas tako dobro ne može odvući od realnosti kao dobar roman, sa pričom koja drži pažnju. Čitanje je možda najbolji način da zaboravite poslovne obaveze, gust raspored za naredne dane, brige koje su neminovne. Čitanje je djelotvorna antistres terapija. Probajte i uvjerićete se i sami. Ko ’guta’ stranice romana zna i za gubitak osjećaja za vrijeme i mjesto.

Znanje koje upijate čitanjem niko vam ne može oduzeti i to je možda jedino neotuđivo. Bilo da volite filozofsku literaturu, psihološku, poeziju, bilo romane sa sretnim krajem, u svakom djelu možete pronaći neki model koji će vam danas-sutra pomoći da se izborite za svoj bolji život. Znanje je najbolja životna oprema koju možete imati.

Što više čitate, više je i riječi kojima raspolažete. Što više riječi koristite, imate više samopouzdanja, lakše i jednostavnije možete da kažete šta mislite i osjećate, ljudi vas više cene, slušaju i primjećuju. O napretku u poslovnom svijetu suvišno je govoriti – dobar riječnik daleko će vas odvesti.

Što više čitate, bolje pamtite. Da biste, recimo, pročitali jedan roman, morate da zapamtite imena likova, njihove osobine, životne situacije, mijesta dešavanja. Mnogo puta se susrećete sa pojavama i predmetima za koje ranije niste čuli. Toliko je toga što treba zapamtiti da bi se došlo do kraja samo jedne knjige. A, zamislite koliko toga zapamtite ako sedmično pročitate bar jednu, pa puta 52 za godinu dana. Ovakvim treningom vaš mozak je uvježban da pamti, pa će daleko lakše pamtiti i spisak namirnica za kupovinu, a kamoli nešto zahtjevnije.

Čitanje vas uči da analizirate, kritikujete, upoređujete, iznosite svoje mišljenje. Nije sve u memorisanju likova i događaja. Dok čitate sigurno razmišljate o vrijednosti toga što čitate, upoređujete sa sličnim, možda zapisujete sa strane dijelove vrijedne pažnje. Pa, još kada sa nekim razmjenjujete utiske o pročitanoj knjizi, tek tada shvatite da vas čitanje uči da analizirate. Šta ima bolje za vijuge?

Pažnja i koncentracija se najbolje vježbaju čitanjem. Znate i sami da što više čitate, više vam se čita i sve vam je manje vremena i energije potrebno za štivo. Danas su koncentracija i pažnja u prilično lošem stanju – sve se radi u isto vreme (odgovaranje na e-mail, ćaskanje sa drugima, provjera telefona…). A, dok čitate? Vi ste u knjizi i ni na jednom drugom mjestu. To se zove pažnja i koncentracija. Probajte da prije posla čitate knjigu 15-20 minuta. Videćete koliko ćete u kancelariji imati bolji fokus.

Što više čitate, bolje ćete pisati. Nije ovdje samo pitanje bogatijeg riječnika. Ako mnogo čitate, susrećete se sa isto toliko različitih stilova koje nesvjesno prihvatate i zatim pravite svoj, poseban, svojstven samo vama. Zar to nije jedna od odlika velikih pisaca?

Čitanje je ipak najjeftinija zabava (suvišno je reći i da je izuzetno kvalitetna). Ako nemate novca za kupovinu knjiga, biblioteka je uvijek tu kao opcija, a tu vam je i internet, pa ko voli…

I jedno je sigurno – koliko god da ste izbirljivi po pitanju štiva za čitanje, na ovom svijetu sigurno postoje milioni napisanih stranica koje će držati vašu pažnju.

bizlife.rs