Bajram u BiH: Sarajevo, Srebrenica, Banja Luka,

Bajram-namaz je počeo u 5.52 sati, a prema ranije objavljenoj instrukciji, sabah-namaz klanjan je isključivo u prisustvu imama, mujezina i članova džematskog odbora, dok su vjernici pozvani da zbog mjera uvedenih na sprečavanju koronavirusa, sabah-namaz klanjaju u kućama, a u džamiju dođu 15 minuta prije bajram-namaza.

Održan je i svečani bajramski program, kojeg su izveli učači Kur’ana, ilahija i kasida. Prigodan vaz ovom prilikom održao je prvi imam i hatib Gazi Husrev-begove džamije hfz. Mensur ef. Malkić.

Kavazović je u bajramskoj hutbi podsjetio na protekli mjesec posta ramazan.

”Mogli smo, u danima iza nas, osjetiti njegov bereket i zaslužiti Allahovu milost i oprost. Naše vjerničke duše su bile počašćene njegovim blagodatima i mogućnošću da postom i molitvom postanu plemenitije i strpljivije. Ramazan je bio naše živo iskustvo podnošenja i trpljenja, pokoravanja i poštivanja naredbi i zabrana, radi postizanja Allahovog zadovoljstva”, rekao je Kavazović.

Dodao je kako ćemo ovaj ramazan pamtiti po velikoj kušnji koja nas je zadesila.

”Suočili smo se sa sićušnim, golim okom nevidljivim virusom, koji je svojom agresivnošću pokazao koliko smo slabi i nemoćni. Cijelo čovječanstvo je osjetilo strah. Svi narodi i sve države, bez obzira na to kolika je njihova moć i sila, bili su bespomoćni. Na vrhuncu te nevolje, trebalo je da čujemo ajet koji se baš na nas odnosi: ‘Uistinu, čovjek se uzoholi čim se neovisnim osjeti, a Gospodaru tvome će se, doista, svi vratiti(El-Alek, 6-8)”, podsjetio je Kavazović.

Podsjetio je i na nekoliko jednostavnih istina i vrijednosti koje uvijek treba imati na umu: i u radosti i u žalosti, i u strahu i u sigurnosti.

”Niko osim Allaha život nam ne može dati, niti nam smrt može odgoditi. Između ove dvije tačke je naš život. Živjeti životom dostojan čovjeka znači svim svojim bićem, srcem i dušom, upijati etičku sliku svijeta, u kojoj se spajaju iskreno vjerovanje u Gospodara svjetova sa časnim i uzoritim ponašanjem i življenjem u ljudskoj zajednici s ljudima. Vjera je staza na koju čovjek stupa u potpunoj predanost i pokornosti Allahu dž.š.”, rekao je Kavazović.

Dodao je kako je to  program po kojem se živi; mjesto gdje se razlučuje istina od neistine, pravda od nepravde, a pravi put od krivog puta.

”Vjera je uže koje povezuje naš nijjet, srce i dušu, našu savjest s našim djelom i postupkom. Vjera je najdublji osjećaj odgovornosti naspram života, savjest koja stalno iskrsava pred nama i govori nam da ne činimo drugima ono što ne bismo poželjeli da drugi čine nama”, naveo je Kavazović.

Dodao je kako je čovjek stvoren od zemnog praha u kojeg je Allah udahnuo život i da je ova spoznaja za vjernika izvor njegove stalne poniznosti pred Bogom i smjernosti naspram drugih živih bića.

”Zlo, pohlepa, nepravda, mržnja i nasilje su otrovi koji uništavaju ljudsku dušu i ljudsko dostojanstvo. To su bolesti duše, grijesi i skretanje s pravog puta, stranputica i propast za svakog pojedinca i svaku ljudsku zajednicu. Postojan i ispravan put je samo onaj koji vodi Božijem zadovoljstvu, istini i pravdi, poštivanju zakona, Božijih i ljudskih, koji vjernici ištu svakim danom u svojim dovama: ‘Uputi nas na Pravi put, na Put onih kojima si milost Svoju darovao, a ne onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, niti onih koj su zalutali”, rekao je Kavazović.

Poručio je i kako nema vjere bez rada, niti pobožnosti bez dobročinstva te da nas na to stalno podsjeća Kur’an.

”Islam u činu pobožnosti ne vidi isključivo molitvu. Jer, šta bi Bogu značila naša molitva ako bi naš život u vjeri bio lišen dobročinstva i pravednosti u zajednici, u životu s ljudima?! Formalno vjerovanje bez empatije prema slabima, siromašnima, jetimima i siročadi nema velike vrijednosti u islamu”, rekao je Kavazović.

Dodao je i kako vjera od nas traži duhovnu, moralnu i socijalnu budnost, osjećaj za pravdu i pravednost, što i jesu elementi najviše bogobojaznosti i pokornosti Bogu.

“Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka iako im je drag, daju rodbini, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i robovima za otkup iz ropstva, i koji namaz obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, a naročito oni koji su strpljivi u nevolji, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone (El-Bekare, 177.)“, navedeno je u hutbi.

Kavazović je rekao kako je čovjek po svojoj prirodi slobodno biće, jer ga je Allah takvim učinio.

Podsjetio je da treba voditi računa o trima vrijednostima prema kojima mora biti usmjerena naša budnost – sloboda vjerovanja, sloboda obreda i sloboda govora.

”Prisila na vjeru, prema islamskom učenju, duhovno je samoubistvo, skrnavljenje Božije volje, a takva je i zabrana ispovijedanja vjere. Muhammed, a.s., poštovao je obrede jevreja i kršćana, i čak ih podsticao da ih obave u njegovoj džamiji”, rekao je Kavazović.

Poručio je kako je obaveza muslimana da bdiju na granicama slobode: vjerovanja, postupanja i govora, za sebe i za druge.

”Musliman ne može šutjeti onda kada vidi da se gazi ljudsko dostojanstvo ili želi laž nametnuti kao pravilo i vrijednost. Vjernik treba da vrši svoju dužnost naređivanja dobra i odvraćanja od zla, bez obzira na sve poteškoće i rizike kojima se izlaže“, rekao je Kavazović i dodao kako moralna budnost u islamu proizlazi iz vjerovanja da dobro i zlo nisu isto.

“Živimo u društvu u kojem je puno rana svake vrste, koje je je krhko i osjetljivo. Popravljanje stanja u njemu ne može se odvijati na grub način. Bog nas savjetuje da se ljudima obraćamo na uljudan način, pa čak i onda kada znamo da griješe, kako bismo izbjegli još veću frustraciju ili, ne daj Bože, proizveli mržnju. Vrhunac moralne budnosti na koju su ukazivali svi vjerovjesnici je u tome da drugima ne činimo ono što ne bismo poželjeli da se nama čini“, rekao je Kavazović.

Dodao je i kako oni koji olahko sude ljudima najčešće pogriješe, a najgori su oni koji u svojoj grešci ustrajavaju.

“Teške moralne posljedice ostavlja grijeh kojeg čovjek svojevoljno počini prema svome bratu ili komšiji, a u ovoj zemlji svi smo braća i komšije. Apeliram na vas muslimane da, kada donosite sudove o ljudima, pravedni budete i da u sudovima ne naglite”, pozvao je Kavazović.

Rekao je i kako pored duhovne budnosti, koja se ogleda u slobodi vjerovanja, govora i postupanja, te moralne budnosti da ne činimo drugom ono što ne bismo voljeli da se nama učini, muslimani moraju imati na umu društvenu dimenziju zajednice i pokazati neophodan nivo socijalne budnosti.

“Ona se ogleda u tome da se zaštiti društvo od neodgovornih pojedinaca, ali i da se zaštiti pojedinac i njegovo pravo u okviru zajednice ljudi”, rekao je Kavazović.

Dodao je i kako organizirana zajednica, u kojoj se poštuju slobode i vodi računa o moralnim principima, u kojoj su tereti društvenog života ravnomjerno raspoređeni, može uspješno motivirati svoj produktivni dio i uspješno štititi slabe i nejake članove zajednice.

”Socijalna budnost posebno dolazi do izražaja u vrijeme kriza i poremećaja. Danas je važno zaštititi zdravlje ljudi i očuvati prilike za rad”, rekao je Kavazović.

Dodao je kako se u protekla tri mjeseca pokazalo koliko je važna socijalna budnost u zaštiti zdravlja ljudi.

”Mnogo toga smo naučili. Sada trebamo, uz mjere zaštite zdravlja, učiniti više da se društveni život obnovi, da se radi i privređuje u okolnostima u kojima jesmo. Raduju nas mjere koje se poduzimaju da se zaštite radna mjesta, a žalosti i brine da mnogo ljudi i pored toga ostaje bez posla”, rekao je Kavazović.

Naglasio je kako da bi se očuvao nivo društvenog povjerenja, neophodno je prioritetno ispitati na sudovima slučajeve optužbi za pronevjeru u državnim institucijama.

“Povjerenje u državne institucije od krucijalne je važnosti u svim prilikama, posebno u vremenima krize. Uz Božiju pomoć i marljiv rad svih u zajednici, moguće je, ako Bog da, prebroditi svaku poteškoću. Poslije svake muke i poteškoće dolazi i olakšanje, zapisano je u časnom Kur’anu”, podsjetio je Kavazović.

Pozvao je vjernike da se oslone na Allaha, imaju povjerenja jedni u druge i pouzdaju se u svoje znanje.

”Poteškoće koje su pred nama moći ćemo savladati ako budemo zajedno. Trebamo ujediniti naše snage i pomoći jedni drugima. Ovo nekoliko mjeseci koji su iza nas pokazali su nam koliko je sve ljudsko slabo i krhko i koliko je važna solidarnost među ljudima”, rekao je Kavazović.

Uputio je dovu da nas Allah osnaži u slozi i ljubavi, u posvećenosti miru i razumijevanju među ljudima i zajednicama.

”Radost bajrama podijelite sa svojm najmilijima, komšijama i prijateljima. Zatražimo halala za ružne postupke i oprostimo jedni drugima, jer Bog voli one koji praštaju. Neka nam ovaj Bajram vrati vjeru i nadu u bolje sutra; neka među nama vlada sloga; neka nam zajedništvo u vjeri i ljubavi povrati samopouzdanje i u milosti Božijoj nađimo utočište od naših slabosti”, rekao je Kavazović.

Podsjetio je da je sutra Dan šehida, te pozvao na obilazak mezarja i učenje Fatihe.

”Svim muslimanima u Bosni i Hercegovini želim blagoslovljene dana Bajrama. Posebno ga želim čestitati prognanim, bolesnim i nemoćnim, s dovom Stvoritelju Uzvišenom da im bude na pomoći. Posebne čestitke upućujem našoj braći u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Kosovu, Makedoniji i Crnoj Gori, te muslimanima u našoj dijaspori i svim muslimanima u svijetu”, zaključio je na kraju reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.

Ramazanski bajram u Banjaluci: Radost se mora dijeliti

 

U Ferhat-pašinoj džamiji u Banjaluci vjernici su jutros klanjali namaz povodom Ramazanskog bajrama, pod posebnim mjerama odnosno poštujući sve preporuke za suzbijanje širenja koronavirusa, javlja Anadolu Agency (AA).

Nusret Abdibegović, muftija banjalučki u obraćanju medijima nakon bajram-namaza iskoristio je priliku da se zahvali svima koju su uputili čestitke povodom ramazana i Bajrama, konstatujući da te čestitke ne samo po broju, nego i po važnosti i po ljudima koji su iz struktura poslali čestitke, pokazuju da se u Banjaluci događaju pozitivne vibracije i kretanja.

“Bajram ima svoju i i vjersku, ibadetsku dimenziju, kako to kažemo u islamu, ima svoju društvenu dimenziju, socijalnu, ali ima i kulturološku. U konačnici veliki događaj uvijek bude prilika da se ljudi sretnu da razmjene iskustva, da upute jedni drugima čestitke i dobre želje, što će kazati da se otvara ta komunikacija. Čini mi se da se radosti i tuge, bar tuga se može podnosti samostalno, ali radost se ne može sama po sebi nositi onda se mora dijeliti, ona se širi kao koncentrični krugovi i ona obuzima taj prostor, obuzima ljude i ovaj dan je podjela radosti sa svima onima koji žive i zahvalnost Bogu što smo danas tu i što možemo svjedočiti njegovu vjeru na ovaj veliki dan”, kazao je Abdibegović.

Čestitao je Bajram svima, posebno onima koji su u dijaspori, koji nisu mogli ove godine doći da podijele radost u ovim danima.

“Praznina je bez njih, ja znam da oni imaju tugu što nisu mogli doći, a mi imamo žal što nam nisu došli. Vjerujemo da će Allah spustiti svoju milost i mi smo dana u hutbi činili dovu da Allah zaštiti sve nas, sve ljude, narode od svih iznenadnih pojava, bilo da je zemljotres, pandemija, poplave ili nevremena jer sve nas zadesi, sjetite se samo poplava, zemljotresa i tih loših iskustava i veliki broj Bošnjaka nažalost nije mogao biti u svojim kućama, sa svojim najbližima, možda Banjalučani osjećaju najveću žal jer njihova Ferhadija i njihova Banjaluka je njima u srcu i u duši i mi se nadamo da ćemo imati u ljetnom periodu mogućnost da okupimo ovdje sa njima na platou Ferhadije i da im upriličimo određene susrete”, rekao je muftija banjalučki.

Mirsad Sarić rekao je da mu je izuzetno drago što je iz drugog grada u kojem radi nakon šest mjeseci stigao u Banjaluku da u ovom gradu proslavi ovaj praznik. Kaže da situacija sa koronavirusom ne utiče mnogo na proslavu praznika.

“To je jedan najveći praznik koji očekujemo svake godine sa zadovoljstvom i u veselju”, rekao je Sarić.

Fahrudin Tufekčić rekao je da je današnji Ramazanski bajram dočekao dobro i lijepo.

“Čestita se familiji, daje se poklon i ruča se. Daje se poklon prvim komšijama”, kazao je on.

Akos.ba