Amra Šačić Beća za Akos.ba: Rimljani su prostor naše zemlje osvajali 170 godina

U sklopu kampanje portala Akos.ba pod nazivom “Bosna i Hercegovina – moja domovina” sa ciljem afirmacije predstojećeg Dana državnosti Bosne i Hercegovine, antifašističke borbe naroda Bosne i Hercegovine za jedinstvenu domovinu svih njenih naroda i građana redakcija portala donosi vam niz razgovora sa našim istaknutim intelektualcima, javnim ličnostima iz raznih sfera našeg društva i dijaspore.

Razgovarao: Voloder Sanadin

U ovom tekstu možete pročitati razgovor sa dr. Amrom Šačić Beća, docenticom na Univerzitetu u Sarajevu, Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta.

Akos.ba: Predmet vašeg rada i istraživanja je antička prošlost Bosne i Hercegovine. Da li se slažete sa konstatcijom da je ovaj period prošlosti naše domovine najviše zapostavljen u javnosti?

Amra Šačić Beća: Nažalost, morat ću se složiti sa tom konstatacijom. Kada je riječ o periodu antike s pravom se može reći da je prisutan maćehinski odnos prema tom važnom historijskom razdoblju. Takav ignoranski odnos se najprije vidi kroz naše školske planove i programe što svakako rezultira kolektivnom ignoracijom antičkog nasljeđa. Umjesto da budemo ponosni na najstarije nasljeđe, zahvaljući kojem se prostor Bosne i Hercegovine svrstava u prostore koji su vrlo rano ušli u krug visoko razvijene antičke civilizacije, naša javnost sporadično se bavi našim precima iz tog historijskog perioda. To svakako ide na našu štetu. Navest ću primjer da gotovo niko u javnosti ne spominje da prvi spomen rijeke Bosne, po kojoj država nosi ime, potječe iz perioda Velikog ilirskog ustanka. Iako ne može sa sigurnošću tvrditi, ali postoje opravdane indicije da riječ Bosna potječe iz predslavenskog perioda. Inače većina naših rijeka (Sava, Neretva, Drina, Usora) nose imena koja su im dali najstariji stanovnici Bosne i Hercegovine, Iliri i Panoni.

Akos.ba: Možete li uporediti vrijednosti Ilira i drugih naroda koji su prije doseljavanja Slavena živjeli na prostoru Bosne i Hercegovine sa vrijednostima koje nam danas fale i koje trebamo afirmirati u bh društvu?

Amra Šačić Beća: Ilirske i panonske zajednice koje su nasljevale prostor Bosne i Hercegovine u periodu antike su taj prostor posmatrali kao djedovinu, očevinu i jedinu, jedinu domovinu. To se jasno vidi iz njihove srčane borbe protiv rimskih okupatora. Naime, Rimljani su prostor naše zemlje osvajali više od 170 godina, a kada su taj prostor konačno osvojili, suočili su se sa jednom od najvećih pobuna u svojoj historiji (Veliki ilirski ili Batonov ustanak). Kasnije kada su Iliri služili u rimskim vojnim jedinicam na svojim vojnim diplomama jasno su naglašavali iz kojeg naroda potječu ili odakle dolaze. Kada bi neko od antičkih stanovnika ovog prostora umro negdje van matične teritorije vrlo često bi svojim nasljednicima naredio da mu na nadgrobnom spomeniku uklešu odakle dolazi i kojem narodu pripada. Mi danas zaboravljamo da su se naši preci generacijama borili za ovu zemlju, pa smo stoga prestali da je doživljavamo kao djedovinu ili očevinu. Možda mi danas imamo više koristi od države u kojoj živimo nego što su Iliri imali, ali oni su taj prostor više doživljavali kao domovinu, a mi danas kao subjekt javne vlasti. Možda zvuči preoštro, ali mislim da nama danas u velikoj mjeri fali domoljublja.

Akos.ba:  Jedna ste od najmlađih doktorica nauka na Univerzitetu u Sarajevu. Kroz vaš posao radite sa mladima, odnosno studentima. Po vašem mišljenje gdje se je problem i riješenje u nerazumjevanju između mladih i vlasti?

Amra Šačić Beća: Iz svog pedagoškog rada sa studentima Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu stekla sam dojam da ne postoji nerazumjevanje između mladih i vlasti, već nepovjerenje mladih u vlast. Mislim da je to razlog zašto mladi bojktuju izbore jer vjeruju da njihov glas ne može ništa promjeniti. Ono što je jasno i što je već pomalo klišeizirana priča jeste da su mladi svjesni da mito, korupcija i nepotizam sprečavaju ih da uspiju u ovoj državi, te hljeb traže van njenih granica. Prema mom skromnom mišljenju jedino pravo rješenje jeste dati priliku najboljim, a ne najpodobnijim mladim ljudima da rade ono za šta su se školovali. Također vlast treba omogućiti mladima afirmaciju u realnom sektoru, jer iza svakog visokobrazovanog mladog čovjeka koji je završio neki od fakulteta Univerziteta u Sarajevu stoje hiljade maraka državnog novca koje su uložene u njegovo obrazovanje. Državna vlast mora dokazati da vjeruje da je to dobro utrošen novac.

Akos.ba: Porijeklom ste iz Hercegovine koja je Sarajevu odnosno Bosni i Hercegovina dala mnogo zvučna imena od prvog gradonačelnika Sarajeva, Ljubušak, prvog doktora nauka u Bošnjaka, Bašagić, do Maka Didzadar, Alije Isakovića, Muhsina Rizvića. Da li smatrate da su istaknuti Bošnjaci iz Hercegovine danas zapostavljeni u bh društvu?

Amra Šačić Beća: Plašim se da ću na ovo pitanje dati subjektivan odgovor. Ako posmatramo u kontekstu porijekla Bošnjaci iz Hercegovine nisu zanemareni u bosanskohercegovačkom društvu. Aktuelni državni premjer, gospodin Zvizdić je porijeklom Hercegovac i takvih primjera u kulturnom i javnom životu imamo jako puno. S druge strane imam dojam da bi istaknuti Bošnjaci koji su porijeklom iz Hercegovine, a danas obnašaju značajne državne funkcije trebali malo više pažnje posvetiti institucijama poput Univerziteta Džemal Bjedić u Mostaru. Ponekad pomislim da istaknutim Bošnjacima porijeklom iz Hercegovine nedostaje tog lokal patriotizma kakav imaju Bošnjaci iz Podrinja ili Sandžaka. Naime, o svom hercegovačkom porijeklu danas rijetko govore naši ugledni ljekari, profesori, umjetnici i ono se u većini slučajeva može samo da naslutiti na osnovu prezimena. S druge strane stiče se dojam da Bošnjaci koji žive u Hercegovini i daju doprinos razvijanju određenih grana nauke, umjetnosti i sporta su često na marginama spoznaje bosanskohercegovačkog javnog diskursa koji je uglavnom fokusiran na dešavanja u Sarajevu.

Akos.ba: Vaša poruka za čitaoce portala Akos.ba u povodu 25. novembra Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

Amra Šačić Beća: Najprije ću iskoristi priliku da Vašim čitateljima čestitam ovaj značajni praznik. Veličina i važnost ovog praznika se ne može shvatiti bez da se ne poznaje historija prostora na kojem su danas definisane granice moderne Bosne i Hercegovine. Historija ovog prostora nas uči da Bosnu i Hercegovinu trebamo posmatrati kao nasljeđe, te je stoga ona naša djedovina koju trebamo i mi ostaviti svojim unucima.

Akos.ba