Amir Sakić: BiH je “zapljusnuta” talasom halal turizma
Na samom početku postojanja našeg portala počeli smo primati različita pitanja o halal standardu i pravilima. S tim u vezi smatrali smo shodnim da porazgovaramo sa direktorom Agencije za halal certificiranje, Amirom Sakićem, kao najupućenijim, glavnim i odgovornim za ova pitanja. Porazgovarali smo o uvjetima koje ‘halal kompanije’ moraju ispuniti, certificiranju brze hrane, certificiranju usluga, halal turizmu u BiH, te o SAHAFF Forumu i sajmu.
Možete li za javnost ukratko objasniti na kojem principu radi Agencija za certificiranje halal kvalitete, ko je osnivač Agencije, šta reguliše, i kako obezbjeđuje halal standard?
Agencija je osnovana 2006. godine s primarnim ciljem da se domaćim konzumentima osigura mogućnost korištenja sigurnih i provjerenih halal proizvoda. Radi podsjećanja, u to vrijeme na tržištu Bosne i Hercegovine imali smo određeni broj proizvoda sa halal deklaracijama čiju validnost niko nije mogao potvrditi, a laboratorijskim analizama utvrđeno je da pojedini proizvodi u svom sastavu imaju nedeklarisane sastojke svinjskog porijekla. Istovremeno, postojao je i veliki interes domaćih kompanija za uspostavljanje sistema certificiranja koji bi omogućio da se halal certificirani proizvodi mogu izvoziti na druga tržišta. Ovo su bili osnovni razlozi Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini donese odluku o osnivanju Agencije za certificiranje halal kvalitete koja je ovlaštena da uspostavi sistem neovisnog ocjenjivanja i potvrđivanja halal statusa proizvoda i usluga.
Shodno međunarodnim normama i najboljim svjetskim praksama i iskustvima, izgrađen je sistem halal certificiranja koji je kompatibilan sa ISO standardizacijom i stoga jednostavan za primjenu u uređenim industrijskim pogonima. Uvjeti i način halal certificiranja objedinjeni su u jedan dokumenat, Halal standard koji je registriran kod Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine.
Koji su posebni zahtjevi koje jedna kompanija mora ispuniti da bi bila halal certificirana?
Halal standard utvrđuje šta je halal – dozvoljeno, a šta haram – zabranjeno, te kako se kontrolira primjena ovih zahtjeva u proizvodnji. Standard ujedno definira da kompanija mora biti registrirana, poslovati u skladu sa zakonskim propisima, te imati uspostavljen sistem osiguranja higijenske i zdravstvene ispravnosti svojih proizvoda i upravljanja kvalitetom. Bez ispunjenja ovih preduvjeta nije moguće započeti proces halal certificiranja. Posebni zahtjevi za halal certificiranje su jasna opredijeljenost vlasnika i rukovodstva kompanije da su spremni poduzeti sve neophodne mjere kako bi ispunili zahtjeve halala. U najkraćem, kompanija prvenstveno mora educirati svoje zaposlenike da znaju šta je halal i koje se mjere moraju poduzimati u procesu proizvodnje. Potom se moraju provjeriti i kontinuirano pratiti sve ulazne sirovine i osigurati da u procesu proizvodnje ne dođe do oharamljenja proizvoda.
Na naš portal došlo je dosta pitanja na temu halal standarda, ljudima nije baš sve kristalno jasno. Recimo, kako to da hrenovke, koje su dokazano nezdrave imaju halal certifikat, da li osoba koja kolje životinju samo izgovori Bismillu, ili se obavi namaz i da li ta osoba redovno obavlja namaz i sl.? Kako komentarišete ovo i kako regulišete i osiguravate ove stvari?
Možemo se složiti da dio javnosti nema jasne informacije o tome šta je sve halal. Mi u Agenciji smo potpuno svjesni da je edukacija i informiranje never-ending proces, odnosno da uvijek postoji potreba da se javnost ili pojedine skupine dodatno informiraju o halalu. Međutim, nije samo halal nepoznanica. Mi živimo u vremenu konzumerizma, brze hrane, loših životnih navika i često površnog i nekritičkog sagledavanja činjenica. Otuda smo u našoj svakodnevici prihvatili različite navike i proizvode koje ne poznajemo dovoljno ili oko kojih postoje podijeljenja mišljenja. U tu kategoriju možemo pored navedenog, svrstati brojne proizvode iz kategorije fast-food, junk-food ili brze hrane kako se obično kod nas naziva.
Opširnije na portalu Halal magazin: