Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Istaknuti Bošnjaci > Ahmed Smajlović: pokretač, urednik i saradnik časopisa Islamska misao

Ahmed Smajlović: pokretač, urednik i saradnik časopisa Islamska misao

PROFESOR DR. AHMED-EFENDIJA SMAJLOVIĆ: POKRETAČ, UREDNIK I SARADNIK REVIJE ISLAMSKA MISAO

Piše: dr. Ismet Bušatlić

Pokretač

Na pragu petnaestog stoljeća po Hidžri, prvog muharrema 1399. / 1. decembra 1978. god. izašao je iz štampe prvi broj revije Islamska misao čime je realizirana četiri godine stara ideja odgovornih ljudi Starješinstva Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, a profesora doktora Ahmed- efendije Smajlovića ponajprije i ponajviše, koji je tu ideju smjelo dao, uspješno realizirao, uređivački program Revije koncipirao i prve brojeve kao glavni i odgovorni urednik potpisao, unatoč neskrivenim rezervama koje su spram tog projekta otvoreno izražavali određeni krugovi u Islamskoj zajednici i prikrivenom strahu vlasti, koje su se na sve strane raspitivale: ko ili šta iza toga stoji i kuda to vodi.

 Urednik

Uređujući reviju od 1. do 17. broja profesor dr. Ahmed-efendija Smajlović je napisao devet programskih i prigod­nih uvodnika u kojima je najavljivao i obrazlagao karakter i buduće sadržaje ove periodične publikacije, čije će daljnje vođenje, u apri­lu 1980. god., prepustiti Mesudu Hafizoviću, a nešto više od godinu dana kasnije, u junu 1981. god., na čelo redakcije imenovati Ismeta Bušatlića, koji će uređivati narednih osamdeset i pet brojeva zak­ljučno sa augustovskim brojem objavljenim 1988. god., a posveće­nim rahmetli profesoru dr. Ahmed-efendiji Smajloviću, povodom njegova preseljenja na Ahiret u jutarnjim satima 11. augusta te godine.

Kao urednik publikacije otvorene svima koji su o islamu, islamskoj misli, kulturi i praksi imali šta da kažu i to znali u pisanoj formi saopćiti čitateljstvu, kakva je Islamska misaoi bila, prof. dr. Ahmed-efendija Smajlović nerijetko je morao da brani objavljene tekstove i njihove autore i da na sebe pruzima odgovornost i „krivicu“ pred vlastima, prvo državnim, a ponekad i vjerskim.

 Saradnik:

Kada je uređivanje Islamske misli prepustio mlađima, profr. dr. Ahmed-efendija Smajlović nije prestao da brine o daljnjoj sudbini Islamske misli. Uspijevao je da u skromnom budžetu Starješinstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji svake godine obezbijedi neophodna sredstva za pokrivanje razlike u troškovima izdavanja i štampanja, jer mali tiraž i pristupačna cijena Revije nisu omogućavali samofinansiranje. Važnije je od toga bilo što je prof. dr. Ahmed-efendija Smajlović ostao redovnim i najproduktivnijim saradnikom Islamske misliu kojoj je objavio preko četrdeset originalnih tekstova, u kojima su predstavljani autori, djela, ideje, učenja, teme, propisi, knjige, institucije, prigode, problemi i izazovi:

1.  Autori koje je u Islamskoj mislii predstavio dr. Ahmed Smajlović:

“Abdurrahman El-Kevakibi, Doba, prilike, život, djelo i misao“. (III/1981, 28, 26-29);

„Džemaluddin Agganija (1839-1897). Osamdeset i pet godina od smrti velikog islamskog mislioca, mudžtehida i borca za dostojanstvo čovjeka i slobodu njegova uma“, (IV/1982, 37, 8-12);

„Ahmed Fuad El-Ehvani“, (V/1983, 49, 34-38);

„Abdulhamid b. Badis, 1889-1940“ (V/1983, 51, 11-13);

„Mustafa Abdurezak, 1885-1947“ (V/1983, 54, 43-44);

„Fahruddin er-Razi“, (VI/1984, 70, 3-4);

„Malik b. Nebi. Život i djelo“, (VI/1984, 72, 4-8);

„Muhammed El-Behij“, (VII/1985, 74, 3-4);

„Život i djelo Muhammeda Rešida Ridaa“, (VII/1985, 80, 6­12);

„Muhammed Atif el-Iraki“, (IX/1987, 101-102, 18-20);

„Imam Ebu Hasan b. Ismail el-Eš-ari“, (IX/1987, 101-102, 13-14);

2.  Djela, ideje i učenja koja je u Islamskoj misli osvijetlio dr. Ahmed Smajlović:

„Maturidi-povijesnost i aktuelnost njegove misli“, (VII/1985, 76, 13-18);

„Djela Ebu Dža'fera Et-Tahavija ponovo u žiži naučnih interesovanja“, (VII/1985, 77, 15-17);

„Temelji islamskog vjerovanja od imama Ebu Džafera Et- Tahavija“, (VIII/1986, 86, 3-5);

„Imam Ahmed b. Hanbel – Akaidsko učenje imama Ahmeda b. Hanbela u svjetlu odgovora mutezilama i zindicima“, (IX/1987, 105-106, 14-18);

3.  Teme o kojima je u Islamskoj misli pisao dr. Ahmed Smajlović:

“Konstrukcija teološke misli u Kur'anu“, (VI/1984, 61, 3-12);

„Vjerovjesništvo i vjerovjesnici“, (VI/1984, 68, 8-10);

„Uticaj sire na savremenu misao“, (I/1978, 3, 14-15);

“Islamijati Abbasa Mahmuda Al-Akkada“, (I/1978, 7, 10-14);

„Islamijati Muhammeda Huseina Hejkela“, (V/1983, 59-60,

„Behijev pokušaj približavanja Kur'anu“, (VII/1985, 81, 3-7);

„Islam i svijet u prošlosti i budućnosti. Sa naučnog skupa o arapsko-islamskoj istoriji i civilizaciji održanog u Damasku“, (III/1981, 30, 7-12);

„Islam i Zapad“, (IV/1982, 48, 10-14);

4.  Propisi koje je u Islamskoj misli obrazložio dr. Ahmed Smajlović:

„Fetve Muhammeda a.s.“, (VII/1985, 83, 18-20);

„Smisao i značaj obaveze zekjata i zekjatul-fitra u svjetlu Kur'ansko-sunnetskih propisa i savremene islamske prakse“, (V/1983, 53, 4-8);

„Smisao i značaj izvršavanja Kur'ansko-sunnetske obaveze kurbana i ukupljanje kurbana i kurbanskih kožica u korist islamskihproscjetnih zavoda i islamskog vjerskog obrazovanja u svjetlu naše sadašnje islamske prakse i našeg savremenog vjerskog iskustva“, (V/1983, 55, 3-6);

5.  Knjige koje je u Islamskoj misli prikazao dr. Ahmed Smajlović:

“Islamska trilogija Sejida Havve. Veliko naučno ostvarenje islamske misli“, (II/1980, 3, 19-26; 4, 25-32; 22, 28-35);

„Hafadžijev komentar Kur'ana“, (III/1981, 32, 10-13);

„Dervezin komentar Kur'ana“, (III/1981, 33, 6-9);

6.  Institucije kojima je svoje tekstove posvetio dr. Ahmed Smajlović:

“Uloga Džamije“, (VIII/1986, 96, 18-21);

7.  Prigode koje je svojim osvrtima u Islamskoj misli popratio dr. Ahmed Smajlović:

“Hidžra“, (I/1978, 1, 16-17);

„Na pragu petnaestog stoljeća Hidžre. Procjene i vidici“, (II/1980, 1, 14-18);

„Simpozij islamske misli uoči ulaska u XV hidžretsko stoljeće“, (III/1981, 25, 4); „Ramazan i mi“, (I/1978, 9, 17-24);

„Osamdeset godina od smrti Muhammeda Abduhua“, (VII/1985, 78-79, 3-6);

„Prof. dr. Muhamed Bisar novi ministar za pitanja vakufa al- Azhara u Egiptu“, (I/1978, 2, 21. 13);

„Međunarodna konferencija za zaštitu islamskog svijeta“, (I/1978, 6, 20);

„Simpozijum Islamske misli u Alžiru“, (I/1978, 12, 20-24);

„Sjećanje na dr. Abdul-halim Mahmuda šejhul-azhara. Nje­gove impresije o muslimanima u Jugoslaviji“, (I/1978, 12, 25-27);

8.  Problemi kojima se u svojim tekstovima u Islamskoj misli bavio dr. Ahmed Smajlović:

“Stvarnost i raširenost spiritualnih i intelektualnih kriza s kojima se suočava savremeni svijet i mogućnosti islamskog dopri­nosa njihovom rješevanju“, (IV/1982, 37, 40-41);

„Kako da obnovimo svoje veze sa Kur'anom“, (III/1981, 34,

 

9.  Izazovi sa kojima se u svojim tekstovima u Islamskoj misli suočavao dr. Ahmed Smajlović:

„Značaj rada i organizovanja vjerske pouke“, (I/1978, 6, 2);

„Islamski rad u našim savremenim uslovima“, (VI/1984, 69,5-7);

„Mi vjernici i naše vjerske slobode u našem samoupravnom društvu“, (II/1980, 2,3-9);

„Unesco i Rabita na pozicijama mira, slobode i ravnopravne saradnje i solidarnosti svih naroda svijeta“, (III/1981, 25, 41-47).

Pored navedenih originalnih radova, dr. Ahmed Smajlović je u Islamskoj misliobjavio i četrnaest prijevoda. To su radovi klasič­nih islamskih autoriteta: Ebu-l-Hasan El-Eš'arija (Vjerovanje ehlus- sunneta, ehlul-hadisa i ehlus-selefa), Ahmeda ibn Hanbela (Odgo­vor džahmijama i zindicima), Dželaluddina Sujutija (Ilmu usuli ed- din), Ebu Dža'fera et-Tahavija (el-Akidetu et-Tahawijjetu), Ahme­da ibn Tejmijje (Kitab et-tewhid); savremenih islamskih mislilaca: Mustafe Abdurazika (O životu i idejama šejha Muhameda Abdu- hua), Muhameda Behija (Ahmed ibn Tejmije, Muhamed b. Ali es- Senusi, Muhamed b. Abdulvehhab), Muhammeda Atifa Irakija (Dokazi postojanja Boga u islamskoj filozofskoj misli), Muham­meda Halefullaha Ahmeda (Islamsko-arapski uticaj na evropsku renesansu), Osmana Emina (Filozofija arapskog jezika), Ahmeda Seku Turea (Islam u službi čovječanstva); i evropskih muslimana poput Rože Garodija (Od umjetnosti do namaza).

Ne treba zaboraviti da je dr. Ahmed Smajlović u Islamskoj misliprikazao i šest knjiga.

Osvrnuo se na slijedeća izdanja:

1.  Osnove islamskog rada i etika islamskog radnika. Muhammed Sejjid el-Vekil: Ususu-d-duati datu-t-tibaa ve nešru-l- islamijje,Kairo, 1979. III/1981, 27, 38-40.

2.Jusuf el-Kardavi, Sekafetud-da'ijeti (Kultura islamskog radnika),III/1981, 28, 40-41.

3.Islamska sociologija. Samija al-Haššab, Ilmu-l-idžtima-i-l- islami, Daru-l-mearif,Kairo, 1980. III/1981, 29, 42-46.

4.Mahmud Ebu-l-Fajd el-Menufi: Filozofija islama,preveo Seid Smajkić, Starješinstvo islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1983. str. 148, V/1983, 52, 40-42.

5.Filozofsko razumijevanje u islamu. Abdulhalim Mahmud, et-Tefriku-l-felsefeti fi-l-islam,Kairo, 1964. V/1983, 58, 3-12.

6.  Do novog, kritičkog izdanja, VI/1984, 63, 47-48.

Animiranje saradnika. Duga je lista onih koje je profesor dr. Ahmed-efendija Smajlović nagovorio, podsticao, hrabrio i poma-gao da prevode i pišu, a ostalo je bilo do svakoga ponaosob.

 

Preuzeto iz: ZBORNIK RADOVA FAKULTETA ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU 13/2009.

Povodom dvadesete godišnjice smrt dr.  Ahmeda Smajlovića (1938.-1988.), jednog od najistaknutijih mislilaca i djelatnika Islamske zajednice u drugoj polovini prošloga stoljeća, Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu u suradnji sa Rijasetom Islamske zajednice u BiH organizirao je 23.12.2008. godine jednodnevni skup na kome su svoja izlaganja podnijeli njegovi bliski prijatelji, suradnici, stadenti, istaknuti domaći intelektualci različtih pogleda i znanstvenih usmjerenja. Izlaganja podnesena na tome skupu objavljujemo u trinaes­tom broju Zbornika radovakoga u cijelosti posvećujemo profesoru Smajloviću u znak našeg dubokog poštovanja i iskrene zahvalnosti za njegov nemjerljiv doprinos u osnivanju i razvoju Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

Ovdje objavljujemo ukupno trideset izlaganja. Najprije dono­simo ona izlaganja koja tretiraju Smajlovićev život i njegovu ličnost, slijede potom izlaganja koja problematiziraju i unekoliko vrednuju razlčite aspekte njegova mišljenja i intelektualnoga rada, a Zbornik završavamo izlaganjima koja obuhvataju njegovu veoma razuđenu djelatnost te svestrani angažman u organima i institucijama Islamske zajednice i međunarodnim islamskim tijelima.

Akos.bA

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top