Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Historija i tradicija > Afirmacija jezika: U Mostaru izložba „100 rječnika bosankog jezika“

Afirmacija jezika: U Mostaru izložba „100 rječnika bosankog jezika“

Tokom stoljeća ispisivana je riječ o Bosni i njenim ljudima, koja je ujedno i svjedočanstvo o razvoju jezika, njegovom hodu “od gnijezda do zvijezda”. Brojni su pojedinci koji su radili na afirmaciji bosanskog nam jezika, i možemo govoriti o njihovom vizionarstvu koje, usprkos svjesnosti o preprekama koje postoje, nije posustalo u pokušaju stvaranja rječnika i pojmovnika vezanih za lingvistički zanemareno područje koje se zove Bosna i Hercegovina. Štaviše, ovi pojedinci zaslužuju posebno priznanje u bosnistici jer su svojim angažmanom i ljubavlju zanemarili „uzaludnost“ koja je zasigurno kitila svaki pokušaj izvođenja ovog mukotrpnog zanata.

100 rječnika bosanskog jezika

Da smo svjesni, i da njegujemo bosanski jezik i njegova bogatstva, svjedoči i priča koja stiže iz Mostara. Naime, u okviru manifestacije „Dani Karađoz-begove medrese“, kojom se ispraća nova generacija maturanata i maturantica pomenute institucije u petak, 22. februara 2019. godine, otvorena je izložba „100 rječnika bosanskog jezika“, a u organizaciji Karađoz-begove medrese, Instituta za jezik i Univerzitetske bibioteke „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Ova izložba predstavlja određenu vrstu pregleda rječnika, ali i pohvale za sve one koji su se, suočeni sa apsurdom, ipak prihvatili sizifovskog posla pripreme istih. Autori izložbe su prof. dr. Jasmin Hodžić, naučni saradnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu i profesorica Edita Mulaosmanović, rukovodilac Univerzitetske biblioteke Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Ističući značaj očuvanja bosanskog jezika, dr. Hodžić se osvrnuo i na nekoliko historijskih činjenica vezanih za bosanski jezik i za njegov društveni status, te je kazao kako je njegov cilj da predstavi historijat društvene borbe za društveni status bosanskog jezika „Mi smo morali čekati nezavisnu BiH da bi se izborili za svoj bosanski jezik. Još uvijek se mi borimo za nezavisnu BiH, još uvijek se borimo za svoj bosanski jezik. Prije dolaska Austro-Ugarske, u tadašnjoj Banjoj Luci 1054 djece uči bosanski jezik. U današnjoj Banjoj Luci niko ne uči bosanski jezik. U tadašnjem Livnu preko 300 djece uči bosanski jezik, u današnjem Livnu preko 300 bošnjačke djece ide u mekteb, ali uče hrvatski jezik. U Mostaru je tada bilo oko 500 djece koja su učila bosanski jezik u školama, u osmansko doba. Bez obzira što je u prvoj Jugoslaviji nestalo naše nacinalno pravo i naše državno pravo i naše jezičko pravo, mi danas u demokratskom svijetu, osim na, i dalje, okupiranim teritorijama BiH, gdje nemamo ostvarena jezička prava, imamo izučavanje bosanskog jezika. U Makedoniji bošnjačka djeca uče bosanski jezik već dugo. Na Kosovu Bošnjaci uče bosanski jezik, čak i na univerzitetu. U Srbiji Bošnjaci ne da uče bosanski jezik, nego imaju cijele škole i cijele obrazovne programe na bosanskom jeziku. U Hrvatskoj se prošle godine uveo bosanski jezik, u Sloveniji već od ranije. Na cijelom južnoslavenskom prostoru djeca danas u školama uče bosanski jezik, osim, nažalost, u totalitarnim režimima koji su i dalje prisutni u BiH“ – poručio je dr. Hodžić.

O leksikografskom radu u bosanskom jeziku, genezi, te o novijim izdanjima rječnika, prisutne je upoznala profesorica Mulaosmanović „Do kraja 2018. godine objavljeno je preko 100 rječnikā, jednojezičnih, dvojezičnih i višejezičnih. Izdata su 52 jednojezična rječnika u kojima je sakupljeno jezičko blago bosanskog jezika, ali su u tim rječnicima ostali zabilježeni i anglicizmi, turcizmi, germanizmi, arabizmi, te druge riječi stranog porijekla, kao i žargonizmi, pozorišni i medicinski, informatički, religijski, biološki, književni i lingvistički termini kojima se koriste govornici bosanskog jezika. Prvi dvojezični rječnik objavljen je 1996. godine i do kraja 2018. godine objavljeno ih je 60. Tim rječnicima leksika bosanskog jezika prevedena je na arapski, albanski, engleski, njemački, holandski, latinski, perzijski, romski, slovenski, švedski i turski jezik. Što se tiče višejezičnih rječnika njih do danas u bosnistici ima pet“ – kazala je profesorica Mulaosmanović.

Bosanski jezik je kulturna specifičnost i kulturni fenomen svojstven samo Bosni i Hercegovini, a najbolja odbrana bosanskog jezika je njegovo promišljeno i kontinuirano baštinjenje, a tome u prilog govori i izožba „100 rječnika bosanksog jezika“. U pregledu se može vidjeti da je od prvog rječnika bosanskoga jezika, pa sve do sadašnjice došlo do uspostavljanja kontinuiteta leksikografske nauke u domeni bosanskoga jezika. Najnovija izdanja različitih autora svjedoče o želji i namjeri domaćih lingvista da se obogati obim literature koja ima zadatak da sačuva trenutno leksičko stanje u bosanskom jeziku.

Izložba „100 rječnika bosanskog jezika“ za javnost će biti otvorena sve do 1. marta 2019. godine, a postavljena je u atriju Karađoz-begove medrese u Sjevernom logoru.

Za Akos.ba: Rabija Arifović

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top