Abeceda islamskog bankarstva: Bitcoin, fintech i islamske finansije

 To je virtualna imovina dizajnirana da se koristi kao sredstvo razmjene. Oslanja se na kriptografske metode za ostvarivanje sigurnosti transakcija, nadziranje emisije novih jedinica kao i potvrdu transakcija. Bitcoin se dakle može koristiti za plaćanje a transakcije se obavljaju bez posrednika, omogućuje anonimnost sudionika u transakciji i anonimnost vlasništva. Ovo je vjerovatno prva karakteristika zbog koje je Bitcoin postao popularan – veliki broj osoba na internetu cijeni tu anonimnost i slobodu. Decentraliziranost, manjak nadzora i regulative naročito pogoduju kriminalcima na internetu, te stoga Bitcoin ima svoj udio u trendu rasta ransomware kriminala posljednjih godina. S druge strane, osnovni zahtjev islamskih finansija je transparentnost te se stoga Bitcoin u ovom smislu ne uklapa u principe Islamskih finansija.

Druga karakteristika zbog koje je Bitcoin postao posebno popularan je rast njegove vrijednosti, što je pojedincima omogućilo da praktički uz veoma mala „ulaganja“ postanu milijarderi. Mediji širom svijeta posljednih godina izvještavaju o spektakularnom rastu vrijednosti Bitcoina, što je samo dodatno pogodovalo trendu rasta vrijednosti. Situacija u kojoj anonimna osoba izumi određenu valutu „iz ničega“ a zatim osobe koje su kupile tu valutu postaju veoma bogate jednostavno se ne uklapa u koncept islamskih finansija. Vrijednost jednog Bitcoina (BTC) u martu 2010. bila je 0,003 dolara dok je 15. decembra 2017. BTC dostigao vrijednost od 17.900 dolara. Ipak, u samo nekoliko dana nakon toga, vrijednost mu je pala za trećinu – na ispod 13.800 dolara. Ovakva kretanja cijene demonstriraju špekulativnost i neizvjesnost, što je u islamskim finansijama jasno zabranjeno.

Novac koji danas koristimo, fiat novac, se uglavnom bazira na dugu i kamati. Ipak, sve dok se transakcije zaključuju na fer principima, korištenje ovakvog novca danas je dozvoljeno. Bitcoin je u ovom smislu superioran u odnosu na fiat novac jer je „kompatibilan“ sa zabranom kamate u islamu. Bitcoin se „proizvodi“ kroz proces „rudarenja“ (mining) pri čemu je količina Bitcoina u opticaju predvidljiva. Bitcoin ima i svoju intrinzičnu vrijednost, kroz troškove hardvera i struje koja se koristi prilikom njegovog rudarenja. Novčanice fiat novca koje danas koristimo nemaju posebnu intrinzičnu vrijednost.

Teško je predvidjeti budućnost Bitcoina, ali dva zaključka se trenutno mogu donijeti sa visokom dozom sigurnosti. Prvi je taj da Bitcoin danas nije prihvatljiv za investiranje sa aspekta islamskih finansija dok se ne otklone spomenuti, ali i neki drugi, nedostaci. Drugi zaključak je da tehnologija na kojoj se temelji Bitcoin ima svojih prednosti i može biti korisna za poslovanje islamskih banaka i dostizanje ciljeva islamskih finansija koji se ogledaju u izbjegavanju inflatorne/kamatonosne prirode fiat novca, rastu općeg blagostanja, podjeli rizika, tzv. „pametnim ugovorima“ i sl.

Fintech

Fintech podrazumijeva nove tehnologije čiji je cilj isporuka finansijskih usluga na inovativan način. Korištenje pametnih telefona za mobilno bankarstvo i investiranje su primjeri tehnologija koje finansijske usluge približavaju generalnoj javnosti. Fintech s ovog aspekta uglavnom ne podrazumijeva nove proizvode, nego samo nove načine distribucije postojećih finansijskih usluga. Fintech često podrazumijeva i korištenje umjetne inteligencije i big data tehnologija u finansijskoj industriji.

I kriptovalute su fintech. Osim Bitcoina, tu je niz alternativnih kriptovaluta, tzv. altcoins, koje se temelje na istoj tehnologiji koja se naziva blockchain. Nadalje, prisutne su varijacije ove tehnologije – npr. Etherum je baziran na jednoj varijanti blockchaina. U maju 2017. se pojavila kriptovaluta koja je bazirana na zlatu – Onegramcoin (OGC). Kako i samo ime kaže, svaka jedinica OGC-a se temelji na jednom gramu zlata. Zlato kao realna podloga obezbjeđuje usklađenost valute sa principima islamske ekonomije. Fintech pruža ogromne mogućnosti od kojih ne treba bježati – važno je pratiti trendove, ali i kreirati ih.

Piše: mr. Admir Mešković

Akos.ba