Najvrijedniji namaz je obavljen u kući, osim farzova
‘Najvrjedniji namaz jednog čovjeka je namaz obavljen u njegovoj kući, osim strogo propisanog namaza (farza).
Porijeklo hadisa
Zabilježili su ga Buharija, Muslim i Taberani od Zejid b. Sabita, radijallahu anhu.
Povod nastanka
Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, je pitao Poslanika, alejhisselam, da li je bolje da čovjek nafilu klanja u džamiji ili kod kuće, našto mu je Poslanik odgovorio prednjim hadisom.
Komentar
Obaviti namaz u džematu bolje je nego pojedinačno 25 odnosno 27 puta. O tome imamo jasne dokaze. Međutim, treba pojasniti da se ova konstatacija odnosi isključivo na propisane farz-namaze. Što se tiče sunneta i nafila, njih je Poslanik klanjao u kući pa je u tom smislu ostavio preporuku. Ovu stvar treba posmatrati iz ugla isticanja pobožnosti ljudi. Namaz koji se obavi u džamiji, pred svijetom, može imati elemente dvoličnosti, dok namaz koji se obavi u kući, a posebno kada drugi spavaju, daleko je od toga.(str. 140.)
Vjernik koji usvoji ovaj koncept, tj. da klanja sunnete i nafile u kući, a farze u džamiji i sa džematom, zadovoljio je dvije veoma bitne komponente ljudskog života. Kroz namaz u kući on doživljava vjeru kao individualac , a kroz namaz u džematu on predstavlja jedan dio zajednice društva koja je, ustvari, i sastavljena od takvih ili sličnih jedinki.
Nadalje, namaz u kući daje mogućnost bolje intime da čovjek sam uživa u namazu i posveti se Allahu, dželle šanuhu. Osim toga to daje priliku djeci da vide i da se navikavaju na namaz. Jer, poznato je da djeca u potpunosti imitiraju i slijede ono što rade odrasli. Stoga namaz u kući ima svoju i vjersku i edukativnu ulogu. (str. 194.)
Autor: Mirsad Mahmutović, prof.
Iz knjige: ”Povodi nastanka Vjerovjesnikovih hadisa”, drugo dopunjeno izdanje
Izdavač: El-Kalem, izdavački centar Rijaseta IZ u BIH, Sarajevo, 2011.
Akos.bA
