Put do uspješnog lidera

“Postoji vrijeme u kome treba biti vođa i postoji vrijeme u kome treba biti sljedbenik, ali samo iskusni znaju da prave razliku!” – Isak Adižes

Liderstvo i menadžment nisu isto

Kažu da uspješan lider nije onaj koji ima vjeru u sebe, već onaj koji nadahnjuje druge da vjeruju u sebe i svoje sposobnosti. Teško bi bilo nabrojati sve osobine jednog uspješnog lidera jer postoje različite percepcije u pogledu lidersva. Ono što je na samom početku važno naglasiti jeste da nije ispravno stavljati znak jednakosti između lidera i menadžera. Dok je menadžer uglavnom orijentiran samo na sadašnjost, rješavanje trenutnih problema, realizaciju trenutnih aktivnosti, lider gleda u budućnost, kreira, osmišlja, identificira probleme te traži dugoročno rješenje za iste. Često se u organizaciji zna desiti da se pojavi menadžer bez liderskih sposobnosti, ali isto tako i lider bez efikasnog menadžerskog upravljanja. Idealna kombinacija bi, naravno, bila uspješan lider koji ima moć  i sposobnost da stimulira raspoloženje i aktivnost svojih sljedbenika, ali i uspješne metode organizacije i realizacije svojih projekata.

Lider koji ovlada sa mnogo stilova, postiže najbolju klimu i poslovne performanse. – Daniel Goleman

Šest konstanti liderstva, prema Gardneru, jesu:

1. PRIČA: Lider mora da ima centralnu priču ili poruku. Ona mora da bude efektivna za veliku i heterogenu grupu. U krizama priča mora da bude brza, što za efekat ima simplifikaciju centralne poruke.
2. PUBLIKA: Svaka, pa i najelokventnija priča nema efekta u odsutnosti publike.
3. ORGANIZACIJA: U početku lider se obraća direktno publici i postiže inicijalni uspijeh. Za postojano liderstvo neophodna je institucija zasnovana na organizacionoj bazi.
4. OLIČENJE: Kreator priče mora u nekom smislu da bude oličenje svoje priče. To ne znači da treba da bude svetac, već da ne bude u kontradikciji sa svojom osnovnom porukom.
5. OBRAĆANJE: Većina kreativnih lidera se obraća indirektno, kroz simbolični proizvod koji kreira, dok se većina političkih lidera svojim pričama obraća direktno publici. Direktno obraćanje je riskantnije, ali, posebno u kratkom roku, može biti efikasnije i efektivnije.
6. VJEŠTINA: Samo osobe koje dostignu visok stepen ekspertnih znanja u svom radu ili kredibiliteta u svom životu imaju šansu da uspiju kao lideri. Direktni lideri u principu imaju manjak tehničkog znanja, dok se snaga indirektnih lidera upravo bazira na njihovom znanju o konkretnim stvarima.

Jasnom vizijom do uspjeha

Lideri su prije svega osobe koje prve uočavaju problem, ali i vrlo brzo pronalaze rješenja za iste, sposobne su da vladaju situacijom na koju uvijek gledaju objektivno, preuzimaju odgovornost za svoje i postupke grupe koju predstavljaju, hrabri su i čvrsti te se ne boje  da uđu na „teren“ koji im je manje poznat. Vrlo je bitno da lider ima jasnu viziju, da može da procijeni šta je moguće uraditi, a ne ono što se očekuje. On ima svoju unutrašnju motivaciju, želi da uspije i da se pokaže u najboljem izdanju, zbog čega stalno stiče nova saznanja i praksu.

On se ne poredi sa drugima, gradi sam svoj put kojim želi ići i ne obazire se na one oko sebe. Kako bi sebi olakšao posao i tako došao do željenog cilja, uspješan lider će svojim stavom privući pozornost drugih i „natjerati“ ih da se poistovjete s njim,  kako bi formirali zajednički cilj za čiju realizaciju će svi dati svoj doprinos.  Lider treba da bude empatičan, da suosjeća sa svojim timom kako bi ostvario bliži odnos.

Neki od mitova koji vladaju o liderstvu su:

• liderstvo je rijetka stručnost;
• lider je rođen, a ne može se naučiti;
• lider je harizmatična osoba;
• lider postoji samo na vrhu preduzeća;
• lider kontroliše i manipuliše saradnicima.

Ako vaša djela inspiriraju druge da više sanjaju, više uče, više rade i postaju uspješniji, onda ste Vi lider – John Quincy Adams

Lider ne mora da bude najbolji među ljudima ali mora da najbolje izvlači iz ljudi

„Kao osoba sklon sam kritikovanju, a jedini način da se stvari unutar jednog društva mijenjaju je da se preuzme vođenje procesa i liderstvo kao takvo mi se samo nameće. Spreman sam gdje vlada nesloga da unesem mir, gdje ljudi griješe da im pomognem da dođu do istine, da im u očaju ponudim nadu. Lider ne mora da bude najbolji među ljudima, ali mora da najbolje izvlači iz ljudi.

Kao nacija često zapostavljamo marginalizirane skupine unutar našeg društva čiji glas se ne može čuti na televijziji ili na internetu, uvijek sam spreman da saslušam takve ljude i budem njihov glas, glas nečujnih masa kojima smo okruženi. Upravo zbog gore navedenih osobina ljudi mi vjeruju, prilaze bez predrasuda i lahko ostvarujem kontakt sa njima.“

(Eman Vukotić, 3. godina Građevinskog fakulteta, Sarajevo)

Kritičko razmišljanje, komunikativnosti i samouvjerenosti

„Liderstvo je sposobnost preuzimanja velike odgovornosti. Lideri su ljudi od akcije, fokusirani na krajnji cilj i efikasno usmjeravaju druge da se bave pojedinostima određenog posla. Svi smo mi ljudi individue. U suprotnom ne bi imalo smisla. Neko je jednostavno rođen da bude vođa, a neko da bi bio vođen. Kao studentica Komunikologije sam razvila mnogobrojne vještine i stekla osobine poput: kritičkog razmišljanja, komunikativnosti te samouvjerenosti. Uz te bih još dodala one urođene kao što su karakter, harizma i hrabrost. Smatram da dobar lider mora posjedovati baš ove osobine ili neke od njih. Osoba sam koja uvijek traži promjene i spremna sam iste da prihvatim.

Ne dozvoljavam da svako upravlja mnome i nameće mi svoje vrijednosti i mišljenja, ali sam spremna prihvatiti dobronamjeran savjet i konstantno učiti i stjecati nova znanja i iskustva. Dobar lider se nikad ne zadovoljava prosječnim i učestalim. Zato, da, smatram da bih bila dobar lider, i da bi drugi bili zadovoljni mnome kao liderom.“

(Vahida Arnautović, 3. godina Komunikologija/Žurnalistika na Fakultetu političkih nauka, Sarajevo)

Postoje brojne kompanije koje imaju za cilj obrazovanje i usavršavanje mladih ljudi na polju liderstva.  Najbitnije je pružiti im mogućnosti da iskažu svoju kreativnost i maštovitost, ali i ponuditi određene vrste radionica, seminara i aktivnosti koje će omogućiti razvijanje određenih sposobnosti i osobina koje su neophodne za jednog uspješnog budućeg lidera.

Mnogo je mladih koji se već u srednjoj školi ili na fakultetu pokažu kao izuzetno dobri lideri kroz predvođenje brojnih aktivnosti, a koji bi uz stručno osposobljavanje i „treniranje“ mogli biti izuzetno uspješni lideri za zajednicu i općenito, cjelokupno društvo.

Za Akos.ba piše Nejra Avdić