Dokumentarni film: Poništeni – progon žrtava etničkog čišćenja
Uprkos pravima povratnika i raseljenih zagarantovanim Dejtonskim sporazumom, MUP RS-a poništio 400 ličnih karata povratnika.
U dokumentarnom filmu "Poništeni" pogledajte priče onih koji su već osjetili kršenje slobode i prava na izbor prebivališta u Bosni i Hercegovini. Njihove poruke su poruke preživjelih žrtava etničkog čišćenja, koje danas, godinama nakon rata, proživljavaju administrativni progon iz mjesta u koja su se vratili. Nakon referenduma o nezavisnosti 1. marta 1992. godine Bosna i Hercegovina proglasila je nezavisnost. Bio je to povod za agresiju Jugoslovenske narodne armije i paravojnih jedinica iz Srbije. Nakon što je Vojska Republike Srpske u julu 1995. godine izvršila genocid u Srebrenici, snage međunarodne zajednice i NATO-a zaustavile su rat u BiH ograničenom vojnom intervencijom.
Prava povratnika
Osim više od 100.000 ubijenih, posljedica rata bilo je i etničko čišćenje, koje su "sistematski i planirano", prema izvještajima Ujedinjenih naroda, izvršile snage Vojske Republike Srpske. Četrnaestog decembra 1995. potpisan je Dejtonski mirovni sporazum kojim je Republika BiH podijeljena na dva entiteta. Iako su Aneksomom 7 ovog sporazuma predviđena posebna prava povratnicima, izbjeglicama i raseljenim osobama kako bi se vratili u svoje prijeratne domove, u entitet Republika Srpska vratilo se svega blizu 30 posto protjeranih Bošnjaka i Hrvata.
Uprkos svemu tome, ali i Ustavu BiH i Zakonu o prebivalištu i boravištu koji garantuju slobodu na pravo prebivališta, početkom 2012. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske kreće u nelegalnu provjeru prebivališta i poništavanje ličnih karata povratnika koje nisu zatekli na prijavljenim adresama. U ovom procesu poništeno je 400 ličnih karata povratnika u Foču, Srebrenicu, Višegrad, Derventu, Prijedor i druge gradove RS-a. Prijedlog izmjena Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH usvojen je u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
{youtube}knfXykU-6Zg{/youtube}
Od Ustavnog suda do Parlamenta
Povratnici strahuju da će izmjene legalizovati praksu tzv. terenskih provjera, koje bi kroz reviziju mogle dovesti do poništenja prijava prebivališta bh. građana koji trenutno žive u inozemstvu, ali i otežati proceduru registracije povratnika i raseljenih osoba. Iskustva iz Srebrenice, Višegrada, Foče i drugih gradova širom RS-a govore da pogrešno utvrđene okolnosti, bez žalbe onih koji danas žive u inozemstvu kao izbjeglice ili onih koji su se vratili ali nisu adekvatno informisani, mogu postati činjenično stanje stvari.
Nakon što pirjedlog izmjena zakona već dva puta našao na Ustavnom sudu BiH u vezi sa utvrđivanjem pitanja ugroženosti vitalnog interesa konstitutivnih naroda, o prijedlogu će se u Domu naroda odlučivati glasovima većine, uz po najmanje jednu trećinu glasova iz svakog entiteta. Jedini odgovor koji bošnjački delegati u Domu naroda imaju jeste napuštanje sjednice u trenutku glasanja za prijedlog, budući da bez njihovog prisustva nema ni kvoruma za donošenje odluka.
