Islamsko bankarstvo i ekonomsko osnaživanje žena

Abeceda islamskog bankarstva

 Piše: Amela Trokić

Islamsko bankarstvo se značajno razvilo širom svijeta, sa globalnom prosječnom stopom rasta od 25 posto od 1990. godine do danas. Ova industrija bilježi rast čak i na evropskom tržištu gdje se broj islamskih banaka i finansijskih institucija širom kontinenta povećao. Sada, fokus više nije na rastu islamskog bankarstva nego na održivost ove industrije i njene uloge u poboljšanju društvenih uvjeta. Između ostalog, ovo podrazumijeva i ekonomsko osnaživanje žena u društvu.

Na globalnom nivou žene su mnogo više aktivne u svim aspektima društva, od politike do biznisa. Međutim, postoje još mnoga neriješena pitanja i problemi. Većinsku kategoriju najsiromašnije populacije na svijetu čine žene. One su suočene sa više diskriminacije na poslu nego muškarci, imaju manje prilika za profesionalni razvoj, niže plate i manje beneficija. Žene su, također, manje prisutne u finansijskom sektoru, ne samo kao zaposlenici nego i kao klijenti, jer žene imaju manji pristup finansijskim uslugama.

U islamskom svijetu, participacija žena u radnoj snazi je značajno manja nego na svjetskom nivou. Naime, globalno gledajući, procenat žena u radnom odnosu je oko 50 posto. Međutim, samo 22 posto žena u zemljama Bliskog istoka i sjeverne Afrike su zaposlene, dok u južnoj Aziji taj procenat je oko 31 posto. Razlozi koji se često navode za ovakvu statistiku uključuju političke pritiske, kulturna ograničenja ili ekstremne stavove s fokusom na odgovornosti žena za domaćinstvo u islamu.

Ovi ekstremni stavovi često nisu glavni razlog kada uzmemo u obzir istinsku poziciju žena u islamu. Od objave Kur’ana tokom 7. stoljeća, muslimanke su stekle pravo nasljedstva, posjedovanje imovine, zaposlenje i građansko pravo vezano za brak i razvod. Žene Zapadnog svijeta nisu dobile ova prava sve do 1960. godine kada su pokrenute inicijative za sticanje prava glasa žena u Americi. Pored toga, postoji duga tradicija ženskih preduzetnika i biznis lidera u islamskoj historiji. Na primjer, Fatima al’Fihri koja je osnovala prvi univerzitet na svijetu, ili supruga Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s., hz. Hatidža r.a. koja je vodila svoj vlastiti biznis i bila jedna od najuspješnijih trgovca u Mekki.

Islamsko bankarstvo, koje se zasniva na principima islamskog prava, nudi ženama mnogo mogućnosti da daju svoj doprinos i budu uspješne u poslovanju. Dakle, dok mnoga patrijarhalna društva ograničavaju zapošljavanje žena, islamsko bankarstvo kao industrija podržava zapošljavanje žena.

U Maleziji, industrija islamskog bankarstva ima za cilj da zaposli 55 posto ženske radne snage. Prema zvaničnim podacima, islamska finansijska industrija je već uspješno zaposlila i osnažila brojne žene, i prisustvo žena u industriji se povećava svaki dan. Međutim, osnaživanje žena znači ravnopravno učešće. Dakle, žene moraju biti prisutne i u procesima gdje se donose odluke.

Žene u zemljama Bliskog istoka su ograničene na mali broj neizvjesnih i neformalnih poslova zbog vladajućih žensko-muških odnosa koji utiču na uslove pod kojima se žene integriraju na tržištu rada. Kulturne barijere dodatno otežavaju ženama da se zaposle ili da postignu visoke pozicije u top-menadžmentu. U ovim zemljama, islamske banke su često razdvojene prema polu, gdje postoje odvojeni ženski šalteri ili uredi samo za žene.

Naravno, žene su zaposlene na ovim pozicijama, ali njihovo učešće na liderskim pozicijama u ovim institucijama je pod znakom pitanja. Ipak, kada uzmemo u obzir dominaciju muškaraca u takvom društvu, islamsko bankarstvo se može s pravom smatrati liderom u ekonomskom osnaživanju žena.

Značaj islamskog bankarstva u osnaživanju žena igra mnogo veću ulogu u azijskim zemljama. U Maleziji, žene su mnogo više aktivne u industriju i nalaze se na top pozicijama donosioca odluka i utiču na razvoj islamskog bankarstva i finasija u njihovim zemljama. Dva ženska eksperta imaju poziciji u šerijatskim odborima malezijskih banaka. Indonezija ih ima šest, dok izvršni direktori Centralne banke i Komisije za vrijednosne papire u Maleziji (koje posluje u skladu sa islamskim principima) su također žene. Očigledno, islamske banke i finansijske institucije u Aziji predstavljaju presedan za druge kompanije jer podržavaju zapošljavanje žena.

U Bosni i Hercegovini, BBI banka je također primjer islamske banke koja podržava osnaživanje žena. Od ukupnog broja zaposlenih, 60 posto su žene. Žene također zauzimaju 40 posto pozicija srednjeg menadžmenta, i 30 posto pozicija top menadžmenta. Međutim, u Nadzornom odboru, Šerijatskom odboru i Odboru za reviziju još uvijek nema nijedne žene. Ipak, islamsko bankarstvo nudi priliku i ogroman potencijal za sve, a na nama je da je iskoristimo.

***

Autorica teksta Amela Trokić zaposlena je u BBI banci, magistar je islamskog bankarstva, strateškog projektnog menadžmenta, kao i još dva magisterija iz oblasti ekonomije. Obrazovanje je stekla na univerzitetima u Italiji, Velikoj Britaniji i Švedskoj. Bavi se izučavanjem i istraživanjem islamske ekonomije, projektnog menadžmenta, poduzetništva i ekonomskog razvoja sa fokusom na BiH.

Akos.ba