Prikaz tefsira šejha Muhammeda Gazalije i njegova biografija

 RECENZIJA TEMATSKI TEFSIR KURANA od šejha Muhammeda el-Gazalija

Ukazano mi je povjerenje da pregledam i dam recenziju na djelo Šejha Muhammeda el-Gazalija pod naslovom na bo­sanskom jeziku: Tematski tefsir Kur’ana (izvorninaslov origi­nala: Nahwe tefsirin mevdu’iyyin li suweril-Qur’anii-kerimi) u prijevo­du dr. Džemala Latića i Zahida ef. Mujkanovića. Materijal je obima 744 stranice. Na samom početku je uvod bosanskog izdanja iz pera prof. dr. Enesa Karića: „Šejh Muhammed el-Gazali – život, djelo i djelovanje”.Potom slijedi cjelovit prijevod djela na bosanskome jeziku i na kraju osvrt dr. Džemala Latića: „Novi način u tumačenju Kur’ani-kerima”.

Zadivljujući je metod tumačenja Kur’ani-kerima od Šejha Mu­hammeda el-Gazalija. Ovo djelo je napisao i kao svoj emanet ostavio svojoj i narednim generacijama. Za nas ima posebno značenje to što je Tematski tefsir Kur’ana doživio svoje prevođenje i na bosanski jezik. Kada sam Šejha Muhammeda el-Gazalija prvi put vidio svojim oči­ma u Kairu 1991. godine na jednom međunarodnom naučnom skupu, osjetio sam da je on baš onakav kakvim sam ga zamišljao. Bio je u druš­tvu Bintuš-Šatii, čuvene alime i autorice brojnih islamskih djela. Ja sam bio u društvu rahmetli Jakuba ef. Selimoskog, tadašnjeg reisul-uleme i rahmetli Sabri ef. Kočija, tadašnjeg albanskog muftije. Otpočela su uvodna predavanja na tom naučnom skupu, a ja nisam stigao do Šejha el-Gazalija, pa sam ga stalno držao na oku da mi se ne bi izgubio.

0 njemu mi je u više navrata pričao rahmetli prof. dr. Ahmed Smajlović. Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu na svojim predavanjima pozivao se na njega u nekim tefsirsko-akaidskim pitanjima. Prenosio nam je svoje razgovore sa Šejhom i ukazivao na njegovu fleksibilnost u tumačenju teških islamskih pitanja koja su izazivala kontroverze kod nemuslimanskih intrelektualaca, pa i sekularista „modernista” musli­mana i tvrdokornih nedoučenih muslimana koji su svojim nerazumije­vanjem daleksožnih kur>anskih istina izazivali mnoge diskusije i štetu za islam. El-Gazali je sa ovom posljednjom grupom ljudi imao česte dis­kusije, a u svojim djelima je na brojnim mjestima ukazivao na štetnost njihove umišljene učenosti, navodne borbenosti za islam i nefleksibil­nosti.

Prof. dr. Ahmed Smajlović je dvojici svojih studenata u završnoj go­dini na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu dao diplomske radive o Šejhu el-Gazaliju:

1.    Seadu Seljubcu Aqidetul-muslim (Vjerovanje jednog muslimana) – prevod, obrada i valorizacija. Prijevod ovoga djela (bez obrade i valo- rizacije)je imao dva izdanja (u Tuzli 1995. i u Novom Pazaru);

2.   Faruku Demiću Hulukul-muslim (Karakter muslimana) – prijevod, obrada i valorizacija. Demićev rad nije kasnije objavljen jer je on vra­čajući se iz Švicarske poginuo u saobraćajnoj nesreći, ali je ovo djelo kasnije preveo i objavio Fahrudin Smajlović (Sarajevo 2003).

Po završetku prve sesije predavanja prišao sam Šejhu el-Gazaliju, poljubio ga u ruku, predstavio mu se i kazao da izučavamo njegova dje­la u Bosni i da su već dva prevedena na bosanski jezik. Rekao mi je tom prilikom: „Čast mi je, vallahi, što čitate moje skromne knjige i molim Allaha da nagradi sve one koji ih uzmu u svoje ruke.” Tada je zaplakao. Već je bio dulji red njegovih poštovalaca da ga pozdrave, tako da sam ustupio mjesto do njega drugima.

Koliko mi je poznato, osim navedene njegove dvije knjige, na bo­sanskom jeziku su objavljene još:

–                       Obnovi svoj život (šest izdanja);

–                        Vjerovjesnikov sunnet između šerijatskih pravnika i znan­stvenika hadisa;

–                       Briga i nada;

–                       Gorka istina;

–                     Ovoje naša vjera.

U našoj islamskoj štampi prevedeno je i objavljeno više njegovih radova, među kojima su i dijelovi Tematskog tefsira Kur’ana.

Od velikog naučnog značaja je što je Šejh el-Gazali uspio napisati ovaj Tematski tefsir Kur’anai dati svoje tumačenje svihkur’anskih sura. To su prevodioci maestralno odradili prenoseći značenje ove izvanred­ne knjige na bosanski jezik. U osnovi, ovo je sažeti tefsir u kome se El-Gazali osvrtao samo na ona pitanja i ajete koji su planirani koncepci­jom ovoga njegov djela. Zato, ko želi imati sumarni uvid u razumijevanje Allahove knjige, treba pročitati El-Gazalijev Tematski tefsir Kur’ana.

Obilježje ovog tefsira, možda i najznačajnije, jeste tumačenje ajeta izazvanih stavovoma ljudi i događajima u svijetu kojima je El-Gazali bio svjedok. On je, također, tumačenje jednih ajeta podupirao onima iz drugih sura, čime je ukazao na neprekinute niti kojima je povezan cijeli Kur’an. On prihvata ispravnim i najsigurnijim Kur’an tumačiti samim Kur’anom. Svi kura’nski ajeti objavljeni su iz jednog izvora. Kur’an je jedinstven govor u kojem jedni ajeti ne utiču na opće značenje nekog pitanja koje se razlučuje iz konkretnog ajeta ali u ukupnom njihovom razumijevanju dolazi se do zaključka o općem dojmu. Prema tome, čitav Kur’an je jedan govor Svemudroga Govornika, obraćanje koje je izrečeno Muhammedu, s.a.v.s., a svakiajet može biti naznaka i tumač svih drugih ajeta.Ako se na prvi pogled čini da u značenju nekih ajeta postoji nejasnoća, upoređivanjem i razmatranjem drugih ajeta na istu temu ili sličnih njemu ona se otklanja. Šejh el-Gazali je u ovome bio izvanredan.

Gazelijev Tefsirje utemeljen najasnoći i lahkom razumijevanju. Da bi došao do potpune jasnoće ukazivao je na problem kojem je bio oče­vidac i izvlačio rješenje koje se nalazi u ajetu. On nije ajete prilagođavao uočenom problemu i to mu nije bio metod. Znao je da bi takvim prilagođavanjem ajeti u potpunosti izgubilo istinsko značenje, sam po­vod objavljivanja, pravi sadržaj i mogućnost vjerodostojnog tumačenja. To bi bilo nametanje nečijeg zaključka nad Kur’anom, a na tu zamku el-Gazali nije nasjeo. Ovakav pristup bi bio na tragu obezvrjeđivanja Kur’ana. Karakteristika ovog Tematskog tefsira je brojnost rasprava na različite teme koje su proistekle iz ajeta na koje je autor pravio svoj osvrt. Svako pitanje on je zasebno razmatrao.

Na istoj osnovi iscrpno je raspravljao o pitanjima današnjice, o stanovištima, o doktrinama. Sve to je upoređivao sa islamskim zako­nom i svemudrošću kur’anskih nakana. Greške i ispravnosti, prigovori i odgovori, poricanje i dokazivanje svakog učenja i doktrine je rasvijetIjeno i pojašnjeno. Na prigovore upućene islamskom zakonu od strane ideologija Istoka, Zapada i onih koji ne vjeruju a prodrle su u islamsko okruženje, odgovorao je argumentima na najbolji način. Nije tvrdio da su muslimani savršeni i oštar je bio na njihove greške. Tvrdio je i dokazi­vao savršenstvo islama i univerzalnost kur’anske poruke. O tome je bio kao malo ko od islamskih učenjaka u njegovome vremenu.

Uopće rečeno, Kur’an je prihvatio kao orijentir, temeljnu i vjerodo­stojnu istinu, i u skladu sa ajetima:

Kur’an je doista govor koji rastavlja istinu od neistine, lakrdija nika­kva on nije. (Et-Tariq, 13-14)

Laž mu ne prilazi niti sprijeda niti sa zada, on je objava od Mudroga i hvale Dostojnog. (Fussilet, 41-42)

Cijenim važnim ohjavljivanje ovog vrijednog Tematskog tefsira Kur’anai preporučujem da se to čim prije uradi. Prijevod smatram va­ljanim a prevodioce kompetentnim da urade ovaj odgovorni i veliki posao.

Sarajevo, 13.06.2013.

RECEZENTI

Dr. Enes karić

ŠEJH MUHAMMED EL-GAZALI (Život, djelo i djelovanje)

Život

Šejh Muhammed el-Gazali rođen je 22. septembra 1917. g. u Egip­tu, u proviniciji Buajra. Pravo mu je prezime Es-Suka, dok mu je pri-imenak “El-Gazali” dao njegov otac u znak sjećanja na slavnog Ebu Hamida el-Gazalija (1058-1111). otac je ovim priimenkom po slavnom prethodniku odao sinu priznanje za marljiv i talentiran rad. Šejh Muhammed el-Gazali za mladosti je studirao na El-Azharu, na Fakultetu za teološke studije (Kullijjetu Usulid-din), koji je završio 1941. g. Na El-Azharu je nastavio studirati postdiplomske studije tokom na­redne četiri godine i sa velikim uspjehom stekao titulu ‘alima (šehadah ‘alimijjah), koja je u rangu doktorata iz islamskih nauka.

Radio je potom kao imam u džamiji Atabah, a svoju nastavničku univerzitetsku karijeru započeo je na El-Azharu. Bio je član pokreta i društva Muslimanske braće (El-lhvanul-muslimin), pridržavao se nji­hovih programskih ideja u njihovoj umjerenoj artikulaciji. Zauzimao je značajne vjerske i akademske položaje u brojnim arapskim i islamskim zemljama. Godine 1987. biran je za člana Vrhovnog savjeta za islam­ske poslove u Egiptu.  U egipatskom Ministarstvu za vakufe radio je kao inspektor za džamije. Nekoje vrijeme u ovom ministarstvu bio i pod- sekretar, osim njegove profesorske karijere na Univerzitetu El-Azhar uKairu proveo je nekoliko godina u Alžiru kao profesor na Amir ‘Abdulkadir univerzitetu (gdjeje bio pročelnik nastavničkog zbora).

Boravio je i predavao na univerzitetima u Saudijskoj Arabiji (Univerzitet Ummul-Qura), Jordanu, Maleziji, Kataru i brojnim drugim musli­manskim zemljama.Za svoje djelovanje i za brojna djela koja je napisao dobio je mnoge nagrade i visoka priznanja. Među njima su najpoznatije Nagrada Kralja Fejsala za doprinos islamu i Medalja Prvog Reda Republike Egipat (1989.) za svoja pisana djela.

Umro je 9. marta 1996. g. u mjestu Dženadirijja kod Rijada, Saudijska Arabija. Ukopan je u mezarju kod Poslanikove džamije Medini, po vlastitoj želji.

Djela

Prema raspoloživim izvorima, šejh Muhammed El-Gazali napisao je više od šezdeset knjiga o islamu. Ovdje navodimo naslove nekih njego­vih knjiga:

1)        Islam i ekonomska situacija,

2)         Islam i socijalistički metodi,

3)         Islam i političko ugnjetavanje,

4)         Pogrešno predstavljanje islama od strane komunista i kapitali­sta,

5)         Ustav kulturnog jedinstva među muslimanima,

6)        Stotinu pitanja o islamu,

7)        Tajna zaostalosti Arapa i muslimana,

8)         Budućnost islama izvan njegove postojbine i kako o njoj razmi­šljamo,

9)         Ljudska prava između učenja islama i proklamacija Ujedinjenih naroda,

10)    Pogledi o Kuranu,

11)   Odbrana islamskogvjerovanja od potvara orijentalista,

12)   Stvarnost islamskog svijeta na početku XV hidžretskog,

13)   Gorka istina,

14)    Bit arapskog nacionalizma i mit arapske renesanse,

15)   Tama sa Zapada,

16)    Kako razumijevamo islam.

Temeljna karakteristika većine El-Gazalijevih rasprava, članaka, knji­ga, predavanja, televizijskih i radijskih nastupa jeste angažiranost na području islamske savremenosti. El-Gazalijevo mišljenjeje umnogome mišljenje krize islamskog svijeta, njegove kulturne svladanosti, politič­ke potištenosti, institucionalne rascjepkanosti, socijalne nestabilnosti. I premda je El-Gazali, kako rekosmo, mislilac krize i prevladavanja krize muslimanske savremenosti, krize koja često porađa radikalnu i ekstremnu misao, El-Gazali je mislilac umjerenog puta. 0 tome je napisao i djelo posvećeno radikalizmu i umjerenosti/toleranciji (Et-te’assub we et-tesamuh). Kao autentični mislilac arapske i muslimanske stvarnosti nakon neuspjeha arapske verzije nacionalizama i socijalizama, El-Gazali promišlja islam kao umjereni, srednji put izlaska iz krize. Mnogi su zapa­zili da je El-Gazalijevo mišljenje podsticajno, ono daje prednost razumu pred emocijama, uravnoteženom mišljenju pred slijepom perspekti­vom, znanju pred neznanjem, intelektualnoj strogoći pred indolencijom i neurednošću, toleranciji pred bigotrijom… Često je protumačeno da El-Gazalijevo mišljenje pridonosi “civilnom društvu” (el-mudžtema’ el-medeni)^[1],što je istaknuto prilikom dodjele nagrade i priznanja za nje­gov angažman na području islamskih studija (u Kuala Lumpuru 1995. g.), kad je rečeno daje El-Gazali zaslužan za oživljavanje “naslijeđa sre­dišnjih motiva islama”. Među najvažnija djela Muhammeda el-Gazalija ubraja se “Tematsko tumačenje Kur’ana” (Et-tefsir el-mewdu’ijj), knjiga koju čitalac ima u rukama zahvaljujući predanom radu dr Džemaludina Latića i Zahid-ef. Mujkanovića. Izlazak ovog Latićevog i Mujkanovićevog prijevoda na bosanski jezik je značajan datum u našoj nauci tefsira. Praktički, po prvi put imamo u prijevodu jedno cjelovito djelo takve vrste.^[2] Ono će približiti glavne teme Kur’ana ne samo studentima druš­tvenih nauka kod nas već i akademskoj javnosti u našoj zemlji i našem susjedstvu.

Muhammed el-Gazali je svoje djelovanje i mišljenje prilagodio ne­mirnoj društvenoj, političkoj, ekonomskoj i vjerskoj sceni u musliman­skom svijetu i njegovoj današnjici općenito. Veliki dio svoga angažmana posvetio je nastojanju da svrati pažnju muslimanskih mislilaca, uleme, studenata i medija na mišljenje i promišljanje onih bitnih sadržaja u islamu danas. Stoga je djelovanje Muhammeda el-Gazalija kontekstualizirano savremenošću i njegovim temama i problemima.

Možda će na ovom mjestu jedna anegdota o Muhammedu el-Gazaliju pomoći da bolje shvatimo njegov angažman. Naime, El-Gazali je 1975. g. držao predavanje u Zahranu na tamošnjem Petroleum univer­zitetu. Predavanje je bilo posvećeno temi Sunneta. Kad je došlo vrije­me za pitanja, jedan student je primijetio da šejh Muhammed el-Gazali drži predavanje o Sunnetu Božijeg Poslanika (a.s.), a sam ne prakticira Sunnet, jer, navodno, ne nosi bradu kakvu je nosio Poslanik! Ali, šejh Muhammed el-Gazali odbio je da ga upletu u takve trivijalne rasprave i kazao studentu: “Sinko, sjediš podalje i zato ne vidiš moju bradu. Ja imam bradu, egipatsku, malehnu!” Svi su tada prasnuli u smijeh. Upravo su sva El-Gazalijeva djela napisana s ciljem pokazivanja mu­slimanskoj javnosti jedne metodologije “promišljanja bitnih tema u islamu”.

Dr Jusuf el-Karadavi, prijatelj i poznavalac djela i djelovanja šejha Muhammeda el-Gazalija napisao je mnoge tekstove o El-Gazaliju, kao i dosad najbolju monografiju o njemu. El-Karadavi smatra da je šejh Muhammed el-Gazali pripadao onim savremenim muslimanskim pregaocima koji su nastojali oživiti razmišljanje o onom bitnom u islamu.

U jednom svome predavanju posveće­nom el-Gazaliju u povodu četvrte godišnjice njegove smrti,^[3] El-Karada­vi veli daje pripadao onim intelektualcima koji:

A)       vrijeme posvećuju prije općem, a ne posebnom,

B)        daju prednost suštini a ne formi,

C)       prioritet daju temeljnim, a ne sporednim dužnostima,

D)       ne bave se pokuđenim na račun strogo zabranjenih stvari,

E)        ne posvećuju se malim na račun velikih grijeha,

F)         u proučavanju islamske tradicije oni se prioritetno ne bave stva­rima oko kojih postoji prijeporveć saglasnost.

Ovo je metodologija mislilaca islama iz kruga Muhammeda el-Gazalija, Jusufa El-Karadavija i Tarika Ramadana i mnogih drugih današnjih angažiranih mislilaca islamske savremenosti. Šejh Muhammed el-Gazali je s tim ciljem pisao svoj tematski komentar Kur’ana. Danas mufessir (komentator Kur’ana) svojim komentiranjem mora Kur’an kontekstualizirati unutar mnogih aspekata i vidokruga svoje savremenosti. Vrijeme opširnosti klasičnih komentara Kur’ana je prošlo, jer je danas čitalac Kur’ana drugačiji, njegov horizont razumije­vanja se stubokom promijenio i stoga mu komentator Kur’ana mora ići ususret sa onim komentarima Božije Riječi koji privlače a ne odbijaju, koji su sažeti a ne opširni, koji insistiraju na bitnom vjere, a ne na njenoj sporednosti. Ovo će djelo u prijevodu i redakciji dr. Džemaludina Latića i Zahid-ef. Mujkanovića pomoći da i mi u Bosni, Sandžaku i diljem svi­jeta gdje se čitaju knjige na bosanskom jeziku svoju vjeru kontekstuali- ziramo po metodologiji “olakšaj i nemoj otežavati”, koju je tako moćno zagovarao merhum šejh Muhammed el-Gazali.

NAPOMENE

Izvorni naslov ovoga djela Et-Tefsiru’i-mewdu’ijju li suweri’i- Our’ani’l-kerimi preveli smo kao: Tematski tefsir kur’anskih sura.Iako u izvornom naslovu djela postoji prijedlog nahwe, što znači kaili, čak, pokušaj tematskog tefsira, izostavili smo ga zbog lakšeg razumijevanja u našem jeziku. U prijevod nismo unijeli arapski tekst kur’anskih ajeta, ali naznačen je broj svakog ajeta pa če biti lahko doći do njega u Mushaf-i šerifu. Prijevodi ajeta su u kurzivu i u većini slučajeva odvojeni su od ostalog teksta. Odlučili smo se za prijevod kur’anskih ajeta dr. Enesa Karića i une­koliko smo pravopisno izmijenili ovaj prijevod da bismo ujednačili tekst u cijelosti.

Kada su u pitanju hadisi Allahovog Poslanika, sallellahu ‘alejhi ve sellem, donijeli smo arapski tekst svakog hadisa i dodali izvor koji ga bilježi, a u prijevodu ga odvojili i označili. Zbog ekonomičnosti teksta u svakoj suri prvi put smo punim ime­nom označili dželle šanuhui saiavatPoslaniku, sallellahu ‘alejhi ve se­llem, a u nastavku smo koristili skraćenice: dž.š. i s.a.v.s.koje su kod nas uglavnom poznate. Uz imena ostalih poslanika koristili smo skraćenicu a.s. (‘alejhisselam).

Prevodioci

TEMATSKI TEFSIR KUR’ANA

UVODNIK

Ovo je jedna nova studija o Kur’ani-kerimu. U nekim svojim ranijim spisima navodio sam primjere ovakvog istraživanja. Svo vrijeme dok sam na radio na ovoj studiji pratio me je osjećaj da nisam uradio dovoljno Osjećam se obaveznim da kažem da i sad, dok je završavam, osje­ćam kako sam bio kratak – zato što je Kur’an veći od onoga što je ovdje o njemu izloženo u ovom mome pokušaju, ali ja sam žarko želio da povećam razumijevanje Allahove, dželle šanuhu (Uzvišeno je Njegovo Biće) Knjige i da duboko proniknem u njezina značenja.

Govorio sam samom sebi: Mogućeje da ovim načinom tumačenja, kojim se ranije nije služilo, otvorim jedna od vrata dobročinstva – jer čudesnost Kur’ana nema svoga kraja, niti mi tu njegovu čudesnu, za­panjujuću stranu možemo ikada dokraja doseći bez obzira koliko dugo trajali naši veliki napori. Cilj koji sam želio postići je da unaprijedim (ponudim) tematsko tu­mačenje (tefsir mewduu’ijj) svake sure u Slavnoj i Nedostižnoj Knjizi. Et-Tefsiru’l-mewduu’ijjnije isto što i et-tefsiru’l-mewd’ijj! Ovaj drugi tefsir (tumačenje) bavi se ajetom ili grupom ajeta i objašnjava njegove ili njihove riječi, strukture i propise, a onaj prvi (et-tefsiru’l-mewduu’ijj) bavi se surom u cjelini i nastoji presnimiti “torzo” koji ona sadrži obra­đujući je od početka do kraja i razotkrivajući skrivene veze koje je svu po­vezuju i to tako da njezin početak predstavlja uvod u njezin završetak, a njezin završetak potvrđuje njezin početak.

Ja sam se, koliko god sam mogao, koncentrirao na organsko jedin­stvo (wahdetu’l-mewdu’)svake sure iako svaka od njih sadrži mnoš­tvo tema u sebi. Ovaj metod utemeljio je šejh Muhammed Abdullah Draz kada je obrađivao suru El-Bekare – najdužu suru u Kur’ani-kerimu – učinivši od nje jedan jedinstveni stručak koji je sačinjen od ra­znovrsnog i naslaganog cvijeća. Taj će metod prepoznati svako ko išči­ta njegovu studiju “En-Nebe’u’l-‘azim – Vijest velika”, taj – po mome mišljenju – prvi tematski tefsir jedne kompletne sure. Oni koji izučavaju Kur’an (‘uiema’u’i-Kur’an)- to su prijemnici onog što im je Allah, dž.š., dao kao dar u razumijevanju Njegove Knjige, i to je – prije i poslije svega – iznimna blagodat svakome kome je Uzvišeni ukazao počast da tumači Njegovu Knjigu. Ja sam – u svjetlu onoga što osjeća moja duša – došao do sazna­nja da muslimanima treba tefsir ove vrste. Kako? Pa ja se sa Kur’anom družim od svoga djetinjstva; u desetoj godini naučio sam ga napamet i nisam prestao da ga učim i izučavam sve do danas, a prevalio sam osamdesetu.

Međutim, meni je odmah postalo jasno da sam u stanju zahvatiti samo manji dio kur’anskih značenja i da moja duhovna moć ne može kročiti dalje od onih najbližih značenja i onog zvona ili odjeka kur’anskih rečenica i iskaza te sam počeo sebi govoriti: Moja je obaveza da najdu­blje razmišljam o Kur’anu, onako kako zahtijeva njegova veličanstvena pozicija! Morao sam zaroniti u dubine svakog ajeta kako bih dokučio njegove veze sa onim što mu prethodi i sa onim što dolazi poslije njega te da prepoznajem kako je svaka sura kao cjelina unutar sebe čvrsto povezana i harmonična.

Zatim sam osjetio da moja odlučnost nema svoga pokrića. Uvjerio sam se u to i – stao! I – zamalo da stanem! Onda sam rekao sebi: Da pređem korak-dva na ovom putu bolje mi je nego da se već na prvoj stepenici predam nemoći! Ali, Allah, dž.š., mi je ukazao pomoć i podario uspjeh; okuražio sam se i, evo, stigao do kraja.

Kur’ani-kerim je sažetak Objave koju je Allah, dž.š., spuštao već od prvih generacija, a onda mu je osigurao ono što će ga trajno sačuvati i   zaštititi. Ni kod drevnih ni kod potonjih generacija ne nalazi se Knjiga koja bi u sebi sakupila one početne osnove, koja bi registrirala sahife i vjerodostojno sačuvala svaki harf, izuzme li se ovaj Kur’an, kome laž ne može prići ni sa jedne strane. Ukoliko bi neko upitao: “A gdje je danas takva Božija Objava?”, ne bi se moglo ukazati ni na što drugo osim na Kur’ani-kerim; jedino njegove riječi nikad ne mogu nestati niti presahnuti i samo Kur’an čuva čistu Istinu i ispravnu Uputu!

Ja ponovo podvlačim da je meni vrlo malo otkriveno; rijeka iz koje sam crpio preplavila je moje mogućnosti – a one su ograničene -, ali je ta rijeka davala snage mome potoku da ide dalje i dalje. Uiu’i-eibab –  oni koji su oštroumni, koji svojim duhom “spoznaju” gajb,čulima ne­dokučivi svijet – podstaknuti su da idu do krajnjih vrhunaca u odgrtanju velova sa čudesnih tajni Kur’ana! Odabirao sam one ajete koji se posebno ističu, a preostale sam ostavljao učaču/čitaocu Kur’ana da ih on spaja i uključuje u slične kon­tekste; to zato da bi se izbjegla preopširnost i razbacanost. Želio sam da budemjezgrovit, koncizan.

Također bih želio skrenuti pažnju da et-tefsiru’i-mewduu’ijjune može biti nezavisan od one druge vrste tefsira, et-tefsiru’i-mewdi’ijj-a_r nego je on samo njegovo upotpunjenje i jedan napor više. Et-Tefsir ei-mewdu’ijjuima i drugo značenje koje nisam tretirao, a to je slijeđenje jedinstvenog smisla diljem cijeloga Kur’ana, slijeđenje prostranstva toga smisla i njegovo sakupljanje u subližnjem kontekstu, i   onda – na tome temelju – raspravljanje o brojnim pitanjima koja iz toga temelja proističu. Ja sam ovu vrstu tefsira već demonstrirao u svojoj knjizi “Ei- Mehawiru’l-hamsetu li’l-Kur’ani’l-kerim – Pet osovina Kur’ani-kerima” te u studiji “Nazaratunfi’l-Kur’an – Razmišljanja o Kur’anu”. Nema nikakve sumnje da studije o Kur’anu zahtijevaju ovaj posljed­nji smjer istraživanja; ima mišljenja da njemu pripada budućnost! U svakom slučaju, Kur’ani-kerim je ustav islama i njegova vječita mudžiza (nadnaravna knjiga); on je izvor kome se uvijek vraćamo i za kojim osje­ćamo potrebu sve do kraja Vremena.

Hvala Allahu, dž.š., koji je Svome Robu sa Plemenitih Visina spustio Knjigu učinivši je uputom za one koji pameti imaju, koji je tu Knjigu zaštitio od svake mahane i pogreške i koji ju je učinio da nam ona bude podsticaj na uspjeh!

Muhammed el-Gazali

---

^[1]  U govoru koji je održao Anwar Ibrahim, predsjednik Međunarodnog islamskog uni­verziteta u Maleziji (22. augusta 1995.), a u povodu dodjele nagrade ovog Univerzite­ta šejhu Muhammedu El-Gazaliju, istaknuto je da El-Gazali tumači islam izbjegavajući trivijalnosti i teme koje nemaju nikakva pozitivna učinka na prevazilaženje nepovo­ljnog statusa quo u muslimanskom svijetu.

^[2]   Ovo djelo je s arapskog preveo na engleski Ashur A. Shamis pod naslovom A The­matic Commentary on The Quran, izd. The International Institute of Islamic Thought, Herndon, 2000.

^[3]Toje zapravo jedna hutba kojuje el-Karadavi održao 12. marta 1999. godine. Vidi šire www.qaradawi.net

Naslov originala: نحز تمسمئزض_وعئ لئؤو المران الكريم

S arapskog prevedi: Dr. Džemaludin Latić Zahid-ef. Mujkanović

Izdavač: El-Kelimeh, Novi Pazar

Recenzenti: dr. Enes Karić mr. Muharem Omerdić dr. Enver Gicić

 Akos.ba