Tri godine uspješnog rada: U Al Jazeeru Balkans je do sada investirano 65 miliona eura

Piše: Kayhan Gul

Al Jazeera Balkans, sa sjedištem u bh. prijestolnici Sarajevu, je napunila treću godinu uspješnog rada, tokom kojeg je donijela dosta novina na regionalnoj medijskoj sceni, javlja Anadolu Agency.

Povodom treće godišnjice otvaranja Al Jazeera Balkans, novinar AA je razgovarao sa inicijatorom i jednim od direktora ove medijske kuće Edhemom Fočom koji je istakao da im je prvi uspjeh to što već tri godine program emituju bez prekida, smetnji i grešaka.

– Gledanost od Slovenije do Makedonije 

Al Jazeera Balkans je tokom prethodne tri godine uspjela da proširi mrežu kablovskih operatera koja ih prenosi. Prema njihovim informacijama, Al Jazeera Balkans je najviše distribuirani kanal u regiji, te ih od Slovenije do Makedonije danas prenosi otprilike 200 raznoraznih kablovskih televizija i sličnih platformi. Fočo smatra da to nijedan drugi kanal nije postigao.

“To je nama i bio cilj, doći do što više publike, pružiti našu stranu priče, informacije koje se ne dobijaju od drugih medija”, kazao je Fočo.

Tokom ove tri godine, ova medijska kuća je imala svoje novinare koji su izvještavali iz Gaze, Egipta, Sirije, Rusije i Turske.

“To su mjesta gdje tradiocionalni mediji odavde ne idu, što zbog pretpostavke ograničenog interesa što zbog skupe operacije. Mi smo pokrivali najznačajnije stvari koje su se dešavale u Evropi. Ne postoji mjesto gdje nismo bili. Mi smo bili prvi medij iz regije koji je bio prisutan u Ukrajini dok se tamo ‘zakuhavalo’. Čak smo nekad imali tri reportera, jednog u Kijevu, jednog u Krimu i jednog u Donetsku. Mislim da smo time pokazali da ne pripadamo nekom određenom segmentu gledaoca ili perspektivi. Kao što smo intenzivno pokrivali Siriju, Egipat i Palestinu, tako smo intenzivno pokrivali i Ukrajinu”, rekao je Fočo.

– Investicija vrijedna 65 miliona eura 

Činjenica je da je Al Jazeera Balkans imala preko stotinu javljanja ili priloga koje su pravili za “sestrinske” kanale, Al Jazeera English i Al Jazeera Arabic koji imaju još veći domet. Fočo smatra da su oni ovom činjenicom donijeli svijet u regiju, a i regiju poslali u svijet.

Kao veliki uspjeh Al Jazeere Balkans Fočo je istakao njeno respektabilno mjesto u ogromnoj medijskoj korporaciji kao što je Al Jazeera Media Network, jer, kako je rekao, oni su najmanji član te mreže, ali često budu najbolje ocjenjivani.

“Mi se trudimo da ostanemo objektivni i da pružamo što više neobojenih informacija, ne komentarišemo vijesti i mislimo da je to pravac kojim bi trebale da idu sve vijesti. Ne treba potcjenjivati gledaoce, to je prva stvar”, kazao je on.

Al Jazeera Balkans je imala velika ulaganja, te namjerava i dalje da investira u tehniku, ljude i proizvodnju filmova. Cifra koja je do sada uložena u Al Jazeeru Balkans iznosi 65 miliona eura. Ovaj televizijski brend namjerava da i dalje širi program.

“Već emitujemo vijesti pet sati dnevno, mislimo da to proširimo za bar još dva ili tri sata. Namjeravamo proširivati i druge vrste dijaloških emisija, dokumentarnih serijala itd. U sklopu svega toga mi smo uzeli dodatne prostore i u Zagrebu i u Sarajevu i, da kažem, modernizirali naš mini studio u Beogradu i Zagrebu, a u Sarajevu planiramo izgradnju još jednog studija koji je već u procesu. Modernizujemo i svu opremu, te imamo namjeru i reaktivirati radio. To je jedna dimenzija i samo za te dodatne investicije planiramo potrošiti sedam miliona eura”, kazao je Fočo, govoreći o budućim planovima Al Jazeere Balkans.

– Podrška lokalnim produkcijskim kućama 

Al Jazeera Balkans je do sada otvorila blizu 200 radnih mjesta, a od tog broja 95 posto čine novinari, tehničari, kamermani, montažeri itd.

Al Jazeera Balkans je svojim uspješnim radom pružila ključnu tehničku podršku stvaranju Al Jazeere Amerike. Tehnički tim Al Jazeere Balkans je proveo otprilike godinu dana u Americi, razrađivali su cijeli sistem rada za njih, a sada se te iste stvari od njih traže i za Al Jazeera Turk.

“I u Bosni i Hercegovini smo bili otvoreni svim televizijskim kućama da im pružimo podršku koliko možemo. Mislim da smo tu bili kolegijalni prema svim medijima. I dalje imamo dobru saradnju i sa drugim regionalnim medijima”, istakao je Fočo.

Fočo je pohvalio i novinare Al Jazeere Balkans koji su samoinicijativno organizovali veći broj humanitarnih akcija, od pružanja pomoći žrtvama poplava do davanja krvi i pomaganja raznoraznim socijalnougroženim kategorijama koje identifikuju novinari dok su na terenu. 

Fočo je kazao da su oni reanimirali regionalnu dokumentarnu scenu, te su angažovali stotinjak regionalnih produkcijskih kuća koje su imale problema sa plasiranjem svojih proizvoda tako da su od njih kupovali proizvode ili naručivali dokumentarce.

“Neki su radili nezavisno, a neki su radili u saradnji s nama. Ali činjenica je da smo mi potrošili preko milion maraka kupujući i radeći te dokumentarce sa lokalnim i regionalnim produkcijskim kućama, što je već velika stvar”, dodao je on.

– I pozitivne vijesti su vijesti 

Jedan od uspjeha Al Jazeere Balkans je “Alhemija Balkana” o kojoj se svuda priča, ne samo u BiH. Gorana Milića su “Nezavisne novine” proglasile najboljim novinarom u BiH za prošlu godinu.

“To je nama veliko priznanje jer nas drugi mediji cijene. Alhemija Balkana nam je dala dodatnu prepoznatljivost i pokazala da nisu samo negativne vijesti vijesti, znači da su i pozitivne vijesti vijesti i da nije tačno da je region najzaostalija stvar na planeti, da ovdje ima dosta uspješnih i ljudi i fenomena i dešavanja. Mi se nadamo da je Alhemija Balkana samo početak tog nekog diskursa kojim mi namjeravamo ići u budućnosti”, istakao je Fočo.

Fočo je kazao da su nedavno režiseri iz Sarajeva, Ademir Kenović i Aida Begić bili u Dohi, kao gosti Al Jazeere.

“Dogovorena je saradnja. Imat će predavanja i treninge koje će organizovati Al Jazeera Centar za treninge, što je odlična stvar i normalno te dokumentarce koje oni rade radit će sada i direktno za mrežu”, rekao je on.

Al Jazeera Balkans u ovoj godini planira i da organizuje ljetne škole, a možda čak i zimske škole novinarstva i pravljenja dokumentarnih filmova.

“Pokušat ćemo postići neku sinergiju naročito u školama pravljenja dokumentarnih filmova, gdje bi mi dovodili studente i iz vana, ponajviše sa Bliskog istoka i Sjeverne Afrike koji bi trenirali zajedno sa mladim ‘movie-makerima’ iz regije. Nadamo se da ćemo mi pokrivati veći dio troškova gdje ćemo probati da identifikujemo potencijalne mlade ljude kojima bi mogli pružiti stipendiju ili neke grantove za pravljenje filma”, zaključio je Fočo.

Akos.bA/AA