Alarmantno: Sve više djece u BiH ima probleme s govorom, bolovima u vratu i glavoboljama zbog prekomjernog korištenja mobitela
U Bosni i Hercegovini zabilježen je zabrinjavajući porast zdravstvenih i razvojnih problema kod djece, koji se sve češće dovode u vezu s prekomjernom upotrebom mobilnih telefona. Ljekari i stručnjaci za dječiji razvoj upozoravaju da sve više mališana ima bolove u vratu, glavobolje, probleme s držanjem, ali i teškoće u govoru i komunikaciji.
Specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije, prim. dr. Sevda Bećirović, i logoped Milan Pljevaljčić u razgovoru za agenciju FENA ističu da je problem postao sistemski i sveobuhvatan – od fizičkih do kognitivnih posljedica.
“Nekada su bolovi u vratu i ramenima bili rijetki kod djece. Danas, nažalost, postaju pravilo, čak i kod predškolaca,” upozorava dr. Bećirović.
“Text neck” kod djece – sve češća dijagnoza
U ordinacijama se sve češće postavlja dijagnoza tzv. “text neck” sindroma – stanja koje nastaje zbog konstantnog savijanja glave prema ekranu. Ovaj položaj stvara dodatni pritisak na vratnu kičmu, posebno na pršljenove C5 do C7, što dovodi do bola, ukočenosti, glavobolja i lošeg držanja.
“Djeca satima drže glavu pognutu, a umjesto normalnih 5-6 kg, vratna kičma trpi i do 20 kg opterećenja. Dugoročno, to može izazvati ozbiljne deformitete,” pojašnjava dr. Bećirović.
Kod predškolske djece, gdje je kičma još u razvoju, posljedice mogu biti još teže – od poremećaja pravilne zakrivljenosti vrata do pojave kifoze i skolioze, koje kasnije zahtijevaju dugotrajnu fizikalnu terapiju.
Ugrožen je i mentalni i govorni razvoj
Logoped Milan Pljevaljčić upozorava da digitalna prekomjernost utiče i na razvoj jezika i komunikacijskih vještina kod djece.
“Dijete koje pretežno gleda u ekran, a nema dovoljno živog govora i interakcije s roditeljima i vršnjacima, sporije razvija govor i ima siromašniji rječnik,” kaže Pljevaljčić.
Pored toga, djeca postaju razdražljivija, imaju slabiju pažnju, lošiju koncentraciju i poteškoće u uspostavljanju socijalnih odnosa. Previše vremena pred ekranom takođe narušava san i emocionalnu stabilnost djeteta.
Mobitel nije zamjena za igru
Dr. Bećirović objašnjava da ekrani ne mogu zamijeniti pravu, aktivnu igru koja je ključna za razvoj fine motorike, koordinacije i socijalnih vještina.
“Djeca ne mogu razviti spretnost gledajući video. Moraju se penjati, crtati, praviti oblike, bacati i hvatati loptu. Gledanje je pasivno, a mozak uči kroz djelovanje,” ističe ona.
Igra razvija nerve veze koje su neophodne za pisanje, crtanje, koncentraciju i školski uspjeh. U suprotnom, djeca kasne u savladavanju osnovnih vještina i imaju problema s koordinacijom i pažnjom.
Uloga roditelja je ključna
Oboje stručnjaka naglašavaju da rješenje nije zabrana, već ravnoteža.
“Roditelji bi trebali ograničiti vrijeme provedeno uz ekran, praviti česte pauze i podsticati aktivnu upotrebu – ako dijete gleda ples, neka pleše s ekranom,” savjetuje Bećirović.
Takođe, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da djeca mlađa od 2 godine uopšte ne koriste ekrane, dok oni od 2 do 4 godine ne bi trebali provoditi više od jednog sata dnevno pred ekranima – i to isključivo uz nadzor odraslih.
Statistike zabrinjavaju
Prema podacima UNICEF-a i Agencije za komunikacione regulative u BiH, već 2020. godine 93% domaćinstava imalo je pametne telefone, a djeca su imala direktan pristup uređajima. Evropske studije iz 2024. ukazuju da 75% djece uzrasta 3-4 godine provodi previše vremena ispred ekrana, uz istovremeni manjak sna i fizičke aktivnosti.
Digitalni uređaji jesu dio svakodnevice, ali nekontrolisano korištenje kod djece može izazvati dugotrajne posljedice po zdravlje, govor, motoriku i emocionalni razvoj. Prevencija i pravilno usmjeravanje korištenja tehnologije počinju od kuće – od svijesti i angažmana roditelja.
Akos.ba
