Gaza, dvije godine poslije
Dvije godine od početka (najnovijeg) izraelsko-palestinskog rata, Gaza je postala simbol ljudske patnje i nemoći međunarodnog poretka. Sukob koji je započeo 7. oktobra 2023. godine napadima Hamasa na jug Izraela, u kojima je ubijeno više od 1.000 ljudi i zarobljeno oko 200 civila i vojnika, prerastao je u najrazorniji rat 21. stoljeća.
Gaza je pretvorena u ruševinu. Ono što je počelo kao vojni sukob, pretvorilo se u humanitarnu katastrofu bez presedana.
U izraelskim vojnim operacijama koje su uslijedile, prema podacima Ujedinjenih nacija, Al Jazeere i nezavisnih organizacija, do oktobra 2025. ubijeno je najmanje 67.160 Palestinaca, a 169.679 je ranjeno. Međutim, mnoge međunarodne organizacije upozoravaju da je stvarni broj mnogo veći jer se hiljade i dalje vode kao nestale, zatrpane pod ruševinama stambenih zgrada, škola i bolnica.
Gaza bez doma i dostojanstva: 1,9 miliona raseljenih
Više od 90% stanovništva Gaze, oko 1,9 miliona ljudi bilo je prisiljeno da napusti svoje domove. Cijeli gradovi su izbrisani s karte, a infrastruktura gotovo ne postoji: 191.000 zgrada je oštećeno ili uništeno, uključujući bolnice, škole i vodovodne mreže.
Humanitarne organizacije upozoravaju da u Gazi više nema sigurnog mjesta: bolnice su bombardovane, humanitarni konvoji napadani, a milioni ljudi žive bez osnovnih potreba – hrane, vode i lijekova. UNICEF je izvijestio da je u dvije godine rata više od 50.000 djece ubijeno ili ranjeno.
Ko plaća cijenu rata?
Dok civili plaćaju najveću cijenu, globalne sile i dalje finansiraju ratnu mašineriju.
Prema istraživanju Costs of War Project sa Brown Univerziteta, Sjedinjene Američke Države su od oktobra 2023. do jeseni 2025. pružile Izraelu više od 21 milijardu dolara direktne vojne pomoći. Ukupni troškovi, uključujući logističku i obavještajnu podršku, procjenjuju se na više od 33 milijarde dolara.
Stručnjaci navode da bi bez američke finansijske i vojne podrške Izrael teško mogao voditi rat ove razmjere i trajanja, niti istovremeno sprovoditi operacije prema Libanu, Jemenu i Iranu.
Omar H. Rahman iz Al Jazeere ističe: “Izrael proizvodi tehnologiju, ali ne i bombe koje baca.”
ICC nalozi: međunarodno pravo protiv moći
U novembru 2024. Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog sumnje u ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Nalog za hapšenje odnosi se na djela počinjena “od oktobra 2023. na teritoriji Države Palestine, uključujući pojas Gaze”, a optužbe uključuju ubistva, progon i nehumane radnje.
Izrael osporava nadležnost ICC-a, tvrdeći da nije potpisnik Rimskog statuta, ali su sudije odbile zahtjev za povlačenje naloga, ostavljajući ih na snazi dok traje istraga.
Predloženi putevi ka miru
Posrednici u Egiptu i Kataru predlažu:
- Sveobuhvatan prekid vatre i razmjenu talaca;
- Humanitarne koridore i masovnu isporuku pomoći;
- Privremenu međunarodnu upravu Gaze uz tehničku palestinsku vlast;
- Program obnove finansiran globalnim fondom.
Međutim, nijedan prijedlog ne nudi političko rješenje koje bi garantovalo pravdu, sigurnost i samoodređenje Palestincima. Bez toga, mir je vrlo upitan.
Brojke koje su izgubile smisao
- 67.000+ poginulih
- 169.000+ ranjenih
- 1,9 miliona raseljenih
- 50.000 djece među žrtvama
- 33 milijarde dolara uloženih u ratne operacije
Uprkos svemu, bombardovanja se nastavljaju, a Gaza ostaje hermetički zatvorena, grad bez nade i života.
Pitanje koje ostaje bez odgovora
Ako je Hamas, kako mnogi analitičari tvrde, već davno vojno nadvladan, ako izraelska vojska ima apsolutnu vojnu, tehnološku i finansijsku nadmoć i ako su najveće žrtve izgladnjela djeca i civili, zašto ovaj rat i dalje traje i jesu li predložena rješenja u interesu svih strana ili je jedna od njih dovedena do zida pa će pristati na sve, samo da prestane genocid i etničko čišćenje?
Kada zločin traje toliko dugo da postane rutina, prestaje li svijet da ga vidi?
akos.ba
