29 godina džamije na Igmanu: “Bez sjećanja na časnu prošlost nema ni bolje budućnosti”

Do tada su vojnici namaze obavljali u prilagođenim prostorima za mesdžide a džemat su organizirali i predvodili imami koji su bili u sastavu jedinica. Rukovodstvo Islamske zajednice je podržalo njihovu inicijativu od početka 1993. godine da se na prostoru Igmana organizira rad organa Islamske zajednice koji će brinuti o vjerskom životu muslimana u sastavu vojnih jedinica na Igmanu i Bjelašnici, kao i džematima Odbora islamske zajednice koji su bili izvan okruženog grada Sarajeva.

Padom Igmana 1993. godine u ruke neprijatelja svi prostori za obavljanje namaza su spaljeni. Vojnici su vjerske obaveze vršili na otvorenom pa je s prvim snjegovima inicijativu za izgradnju džamije iznio Omer-ef. Krupalija, a izgradnju je vodila Komanda operativne grupe sa 82. Bošnjačkom brigadom.

Neumorno radeći u teškim zimskim uslovima, i to u pauzama između redovnih odbrambenih zadataka, uspjeli su džamiju završiti za nepuna tri mjeseca.

Igmanska džamija je otvorena 5. februara 1994. godine.

Otvorenje džamije je ozvaničio dr. Mustafa-ef. Cerić, tadašnji reisul-ulema IZ u prisustvu brojnih muslimana iz sastava jedinica koje su u to vrijeme osiguravale koridor preko Igmana za Sarajevo. Džamiju su od tada opsluživali imami iz sastava jedinica sve do potpisivanja primirja i prestanka ratnih operacija kada su vojne jedinice napustile prostor Igmana.

Od 1996. do 2000. godine džamija nije korištena i bila je prilično zapuštena. Komanda Prvog korpusa, sa generalom Halilom Brzinom na čelu, tada je obnovila džamiju pa je započeto obavljanje džuma-namaza svakog prvog petka u mjesecu. Redovno obavljanje džuma-namaza, svakog petka, započeto je 2012. godine, a hatib je do 2022. godine bio Harun-ef. Hodžić.

Danas je džamija u nadležnosti Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo koji osigurava redovno održavanje džuma-namaza i vjerskih svečanosti. Godišnjica izgradnje ratne džamije na Igmanu obilježena je u petak 3. februara 2022. godine klanjanjem džuma-namaza i učenjem hatma dove šehidima Igmana i naše domovine, a namaz je predvodio glavni imam MIZ Sarajevo dr. Abdulgafar-ef. Velić.

Nurko Čaušević je od 2019. godine koordinator rada džamije i predsjednik Džamijskog odbora Igmanske džamije.

– Imenovanje i preuzete obaveze mi predstavljaju izuzetnu čast i odgovornost, posebno imajući u vidu ulogu i značaj koji Igmanska džamija ima u novijoj historiji Bosne i Hercegovine – ističe Čaušević u razgovoru za Preporod.info.

Njegov zadatak je da se održi džemat u Igmanskoj džamiji, bez obzira na vremenske prilike, pa i neprilike koje su prilično izvjesne, kada se uzme u obzir planinsko okruženje u kojem je džamija izgrađena.

– Svaki dolazak na džumu ovdje je svojevrstan historijski čas jer naša igmanska ljepotica uvijek i iznova podsjeća na herojsku borbu naših gazija. A kazivanje o znamenitoj planini Igman i igmanskoj džamiji najbolje je započeti riječima našeg poštovanog reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, koji je jednom prilikom rekao: “Danas, kada se prisjećamo borbe za Igman, valja nam sebi posvijestiti da je ona bila mnogo veća od ove planine! To je bila borba za očuvanje emaneta vjere u Boga, borba za život, za svakog od nas i za naše dostojanstvo.” Ove riječi našeg uvaženog reisul-uleme shvatili smo kao naš emanet, da sjećanja na časnu borbu očuvamo i prenesemo na generacije koje dolaze – ističe Čaušević.

Razgovor za Preporod.info iskoristio je da pozove rukovodioce mekteba i škola da za učenike organiziraju časove historije na platou ispred Igmanske džamije, jer, kako je rekao, “bez sjećanja na časnu prošlost nema ni bolje budućnosti”.

– Ova džamija je prvi izgrađeni objekt nakon priznanja nezavisnosti i samostalnosti naše domovine. Kada su naši neprijatelji sve oko nas rušili i satirali svaki materijalni dokaz našeg postojanja, naši borci na Igmanu opredjeljuju se za izgradnju džamije u kojoj će se širiti selam – mir. To je bio dovoljan pokazatelj razlike između nas i njih, između graditelja i rušitelja. Rekao bih da je u simboličkom smislu planina Igman u to vrijeme bila naš kurban za opstojnost i očuvanje Sarajeva, ali i Bosne i Hercegovine, jer bi njenim padom bila ozbiljno ugrožena i opstojnost naše domovine. U svoju zemlju primila je krv 416 šehida koji su na ovom prostoru dali svoje živote za odbranu domovine. Njen prostor je zbog toga poseban i mubarek i na njoj se s velikom zahvalnošću Gospodaru svjetova čini sedžda – govori Čaušević.

Posebno je istaknuo ulogu Mreže mladih Medžlisa Sarajevo koji barem jednom mjesečno brinu o čistoći i urednosti ove džamije i njenog harema.

– Ovim aktivnostima želimo kod mladih ljudi razviti osjećaj zajedništva i pripadnosti Zajednici upoznajući mlade s historijatom ove džamije, jer mnogi od njihovih očeva ili bližnjih bili su graditelji ove džamije – pojasnio je mutevelija Igmanske džamije.

Tokom februara u Ratnoj džamiji na Igmanu je upriličena izložba pod nazivom “Dani tradicije i običaja Bošnjaka” i predstavlja Izložbu bosanskih tradicionalnih umjetnosti i zanata.

Medžlis Islamske zajednice Sarajevo, Džamijski odbor Igmanske džamije i Udruženje “Beri se” iz Sarajeva, kao organizatori događaja, žele posjetiocima predstaviti tradicionalnu baštinu koja je gotovo pred izumiranjem.

Od 2022. godine Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je pokrenuo projekat organiziranih hutbi u džamiji na Igmanu “Poruke iz Igmanske džamije – od Dana nezavisnosti do Dana državnosti domovine, Bosne i Hercegovine”. Pokrovitelj projekta je Odjel za hatabet, vaz i iršad, a provodi ga Uprava za vjerske poslove u saradnji sa Muftijstvom sarajevskim, MIZ Sarajevo i Muftijstvom vojnim.

Cilj projekta je da hatibi upute poruku od značaja za domovinu iz Igmanske džamije od Dana nezavisnosti do Dana državnosti.

Svakog prvog petka u mjesecu augusta održava se centralni dio tradicionalne manifestacije “Odbrana BiH – Igman 2022”. Manifestacija ima za cilj evocirati uspomene na teške godine borbe protiv agresora te upoznati mlade generacije sa značajem herojske borbe od 1992. do 1995. godine.

Centralni događaj Islamske zajednice povodom obilježavanja Lejletul-bedra održava se svake godine u džamiji na Igmanu.

akos.ba