Marketing u farmaciji opasan po život

  Iako je reklamiranje lijekova koji se izdaju samo uz ljekarski recept, u Republici Srpskoj, odnosno BiH zakonski zabranjeno, pojedini mediji u udarnim televizijskim terminima ili u novinskim člancima, direktno spominju fabrička imena lijekova.

Nataša Grubiša, direktorka Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, kaže da je u RS i BiH bilo slučajeva reklamiranja lijekova, koji nisu u skladu s važećom regulativom, te da su oni u tom slučaju reagovali korektivnim mjerama, tačnije opominjali su proizvođače i nosioce dozvola, ali i javne medije, te ih upoznali s regulativom u ovoj oblasti.

Takođe, Agencija je u tim slučajevima uputila dopis Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, kako bi se na vrijeme reagovalo. – Važno je znati da se široj javnosti, odnosno putem medija mogu reklamirati samo lijekovi koji imaju dozvolu za promet i kojima je prema važećoj dozvoli određen režim izdavanja bez recepta. To su lijekovi koje pacijenti mogu uzeti sami, bez pregleda, postavljanja dijagnoze i praćenja terapije od strane ljekara – objasnila je Grubiša za Fokus. Ona je rekla da reklamiranje lijekova koje nije u skladu s važećom regulativnom, može imati dalekosežne posljedice na zdravlje stanovništva budući da može dovesti do neracionalne primjene lijeka. Prema važećoj regulativi, kaže Grubiša, neophodno je Agenciji prijaviti sadržaj oglasa, nakon čega ona izdaje saglasnost ili saglasnost uz eventualne korekcije.

– Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima propisuje novčanu kaznu u iznosu od pet hiljada KM do 15.000 KM, za prekršaj pravnom licu, ako oglasi lijek dostupan samo na ljekarski recept široj javnosti, te ukoliko oglasi lijek tako da mu se propisuju svojstva kojih nema, ili preuveličavaju pozitivni efekti, a koji može dovesti do zablude korisnika lijeka – navela je Grubiša. Za usklađenost oglašavanja lijekova s važećom regulativom u ovoj oblasti odgovorni su nosioci dozvole, naručilac oglašavanja i javni medij koji oglašava.

Međutim, samo u izuzetnim situacijama, koje su u interesu zaštite zdravlja stanovništva, radi sprečavanja vanrednih stanja, nadležne institucije, mogu da dozvole reklamiranje lijekova u javnim medijima, a sve drugo, kažu u Farmaceutskoj komori RS, zakonom je zabranjeno. – Reklamiranje lijekova koji se izdaju na recept stručnoj javnosti dozvoljeno je samo u okvirima davanja informacija o glavnim karakteristikama lijeka, dakle, cilj mora biti edukativan, nikako podsticajan za prodaju, odnosno propisivanje lijeka – pojasnila je Jagoda Radaković, direktorica Farmaceutske komore RS. Član 76. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, ističe Radakovićeva, eksplicitno navodi da je zabranjeno reklamiranje lijekova koji se izdaju samo na ljekarski recept, zato samo u slučaju, na primjer epidemije, direktor Agencije, na prijedlog Stručnog savjeta, može dozvoliti reklamiranje u javnim medijima, sa ciljem informisanja javnosti o upotrebi određenih lijekova. – Marketing u farmaciji je specifična oblast, jer su lijekovi i medicinska sredstva namijenjeni bolesnim ljudima. Sve informacije moraju biti koncizne, provjerene i ne smiju biti povod da pacijent sam bira lijek i sebi određuje terapiju – kaže Radakovićeva. Ona navodi da je kupovanje lijeka na svoju ruku često kontraproduktivno, jer postavljanje dijagnoze i određivanje terapije treba prepustiti ljekarima, a izdavanje lijeka na recept, isključivo farmaceutima

Presjednica Farmaceutskog društva RS, Rada Amidžić, kaže da do sada kod njih nije bilo slučajeva nezakonitog oglašavanja. – U medijima i široj javnosti reklamirati se mogu lijekovi koji su u slobodnoj prodaji, odnosno koji se mogu kupiti bez ljekarskog recepta. Sadržaj reklame mora biti takav da nedvosmisleno daje sve informacije koje su potrebne pacijentu – kaže Amidžićeva. Iz Farmaceutskog društva preporučuju pacijentima da se uvijek savjetuju sa farmaceutom u apoteci, prije konačne odluke o izboru nekog lijeka iz OTC programa-lijekova koji se mogu dobiti bez ljekarskog recepta. – Smisao reklamiranja jeste da se poveća prodaja, ali sadržaj reklama ne bi trebalo da bude odlučujući prilikom izbora lijeka. Ovi lijekovi takođe mogu imati neželjena dejstva i stupiti u interakcije s drugim lijekovima. Zato je stručna konsultacija uvijek poželjna, a farmaceuti u apotekama su jedini i pravi stručnjaci za lijekove – zaključuju u Farmaceutskom društvu.

Amela Odobašić, rukovodilac Sektora za odnose s javnošću Regulatorne agencije za komunikacije BiH kaže da nadležnost Agencije u smislu primjene pravila i propisa, te izricanja mjera određena članom 46. Zakona o komunikacijama BiH i relevantnim podzakonskim aktima. – U slučaju utvrđenog kršenja pravila i propisa Agencija izriče različite vrste sankcija srazmjeno utvrđenim prekšajima, težini načinjenog kršenja, uzimajući u obzir pritom da li se radi o prvom počinjenom ili ponovljenom kršenju te vrste – objašnjava Odobašićeva.

Ona kaže da se raspon sankcija, koji Agenciji stoji na raspolaganju u skladu sa zakonom kreće od usmenog i pisanog upozorenja do odgovarajućih finansijskih kazni i oduzimanja dozvole.