482. godine Gazi Husrev-begove biblioteke: Čuvar duhovne i kulturne baštine BiH

Osnovana je 8. januara 1537. godine i jedna je od najznačajnijih ustanova tog tipa na Balkanu. Ova ustanova trenutno ima oko 100.000 bibliotetskih jedinica u koje spadaju rukopisi, knjige, različiti dokumenti i časopisi. Ove jedinice pisane su na arapskom, perzijskom, bosanskom i još nekim evropskim jezicima.

Obilježavanju je prisustvovao i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, koji je kazao da su danas prisustvovali iznimnom događaju – obilježavanju još jedne godišnjice rada Gazi Husrev-begove biblioteke i promociji ove izuzetne publikacije.

“‘Leksikon bošnjačke uleme’, o kojem smo slušali, kapitalno je djelo koje smo odavno trebali imati. Razložno je što se ova knjiga pojavila pod izdavačkim svodom Gazijine biblioteke, naše riznice i čuvara znanja. Jer, nema uleme bez biblioteke, kao ni biblioteke bez uleme. Mi to imamo, i jedno i drugo, i s tim se ponosimo. Kažu da se nekada, u osmanskom periodu, govorilo da, ako bi izgorio Istanbul, Sarajevo bi ga obnovilo po znanju i učenosti. Koliko god nam ovo zvučalo kao uspjela stilska figura o našem namu i jordamu, knjiga čijoj smo promociji prisustvovali i sva imena koja su u noj navedena govore da doba učenosti i nauke kod nas dugo traje i da se nismo nimalo osjećali inferiornim prema daleko većim sredinama”, rekao je reis Kavazović.

Prema njegovim riječima, među brojnim biografijama, sabranim u koricama ove knjige, nalazi se i ona rahmetli Muhameda Tajiba Okića, utemeljitelja savremenih islamskih teoloških studija u modernoj Turskoj, u periodu kada su te nauke bile skoro zamrle.

“Tako je profesor Okić dao svoj izniman doprinos obnovi islamske učenosti u Stambolu i šire. A on je naš, i naše gore list i izdanak tog velikog ulemanskog bosanskog stabla. Zato nam je bitna svijest koju gradimo o sebi. Slika nas o nama je važnija od one koju drugi imaju o nama”, istakao je Kavazović.

Pokušava nam se, nastavio je, nametnuti slika o islamu koji se na ovim prostorima živio bez uleme, bez onoga što nazivaju “delilom” ili dokazom u vjeri.

“Imamo danas našu omladinu koja slijedi sumnjive šejhove sa sumnjivim učenjima i misle da ovdašnji islam nije dovoljno utemeljen na vjerskom nauku. Gazijina biblioteka i sve ono što ona čuva, kao i ova knjiga, govore koliko su duboki korijeni našeg vjerskog nauka na ovim prostorima. Bez naše uleme, bez njihovog prosvjetiteljskog rada s našim narodom, islam se na ovim prostorima ne bi održao, a ni mi kao narod”, naglasio je reis Kavazović.

Kako je kazao, iako nas islam uči da između čovjeka i Boga nema posrednika, i iako je svaki čovjek pozvan da se zagleda nad istinama objave, islam nikada nije živio bez uleme.

A kada kažemo “ulema”, rekao je reis Kavazović, ne mislimo samo na ulemu koja podučava teološke nauke, mislimo na inteligenciju u najširem smislu.

“I biografije naše uleme s ovih prostora zorno pokazuju da među muslimanima nije bilo podjele na tzv. islamske i neislamske učenjake. Ovdje su biografije ljudi koji su dali doprinos književnosti, historiji, lingvistici, filozofiji, pravu, matematici i astronomiji, podjednako kao i tefsiru, kelamu, fikhu i drugim granama nauke”, poručio je Kavazović.

Izrazio je nadu da će ovo djelo biti inspiracija mladoj generaciji uleme i bošnjačke inteligencije da se vrati svojim korijenima, da ovaj nauk istražuje i razvija i da im cilj bude da se, ako Bog da, nađu u nekom od nastavaka ovog djela, koje će pisati oni koji će doći iza nas.

Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, podsjetio je da dostignuća iz prošle godine, ali i ukazao na značaj obilježavanja godišnjice ove institucije.

“Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu danas obilježava godišnjicu osnivanja i kontinuiranog rada. Riječ je o 482. godišnjici, od kako je Gazi Husrev-beg 8. januara 1537. godine ovjerio svoju vakufnamu na Šerijatskom sudu u Sarajevu”, podsjetio je Lavić.

Danas je obilježen “njen gotovo polumilenijski hod”.

“Želim istaći obogaćivanje naših fondova, što je naš prioritetan zadatak, a posebno dvjema donacijama – porodice profesora Safeta Halilovića i Hajrudina Pekarića iz Tuzle, koji su prošle godine biblioteci poklonili preko 7.000 naslova iz svoje porodične biblioteke”, pojasnio je Lavić.

Istakao je i digitalnu biblioteku, koju su počeli prošle godine i nastavili je razvijati te katalog osmanskih dokumenata.

“Centralni događaj ove naše svečanosti jeste promocija ‘Leksikona bošnjačke uleme’, projekta kojeg je Gazi Husrev-begova biblioteka planski počela raditi prije 18 godina, a posao povjerila našem uposleniku Ahmedu Mehmedoviću”, dodao je Lavić navodeći da je u njemu sabrana bh. ulema koja je na osnovu svoh vjerskog obrazovanja u proteklih više od 480 godina ostavila zapažen trag.

Leksikon sadrži 1.859 leksikografskih jedinica, a poredane su abecednim redom. “Leksikon bošnjačke uleme” obuhvata biografije bošnjačkih alima, učenjaka od 16. do 21. stoljeća, koji su dali značajan doprinos na polju književnosti, historije, lingvistike, filozofije, prava, matematike i astronomije, zatim nosioce značajnih pozicija u društvu reisu-l-uleme, muftije, ‎istaknute kadije, muderrise, vakife, kaligrafe, ‎državnike, vojskovođe, vjerske ‎reformatore, prosvjetne radnike, ‎šejhove, kurra-hafize, poznate vaize i istaknute imame.

Jedan od promotora je i akademik Rešid Hafizović.

“‘Leksikon’ je, rekao bih, prvijenac. Dakle, knjiga te vrste, manje-više, nije ovdje viđena. U tom sadržajnom opsegu, što se tiče samih natuknica ili jedinica koje su obrađene, njih je oko 1.600 i oni pripadaju različitom periodu. Ovaj ‘Leksikon’ zacrtava granice intelektualne tradicije u bh. muslimana iako bih radije rekao, s obzirom na sadržaj, da su ondje uključene i druge ličnosti s prostora bivše Jugoslavije”, rekao je Hafizović.

Kako je kazao, ono što je najznažajnije jeste to što prvi put s ovim “Leksikonom” u BiH pokušavaju odrediti gdje su granice tog intelektualnog islama.

“To je činjenica koja je sama po sebi dovoljna da se ova knjiga pojavi. On bi trebao da bude prvijenac u lancu takvih knjiga. Značaj Leksikona je taj što udara temelje jednom vrlo dugom putu”, istakao je Hafizović.

Tokom svečanosti dodijeljene su i zahvalnice institucijama i pojedincima za podršku i pomoć u radu Gazi Husrev-begove biblioteke.

Biblioteka je tokom svoje bogate istorije nekoliko puta mijenjala lokaciju u Sarajevu, a od 15. januara 2014. godine nalazi se u novoj zgradi na Baščaršiji. Izgradnjom nove zgrade, Biblioteka se vratila u svoj dom, tamo gdje je i osnovana, u kompleks Gazi Husrev-begova vakufa.

Akos.ba