Vi ste ovdje
Home > Sport i zdravlje > Zdravlje > Znamo li prednosti sezonskog voća: Zašto jesti višnje?

Znamo li prednosti sezonskog voća: Zašto jesti višnje?

 Višnja, voće kiselkastog i oporog okusa sprečava nastanak i porast ćelija raka, pomaže oboljelima od dijabetesa, artritisa i gihta. Bolje je od hemijski proizvedenih lijekova protiv bolova i upala te čuva zdrav san i mladolik izgled

 

Višnja je biljka iz porodice ruža kojoj pripadaju i trešnja i šljiva. Međutim, višnja se – neopravdano – mnogo manje konzumira nego ove dvije voćke, vjerovatno zbog kiselkastog i oporog okusa. Koliko je vrijedna, stara su saznanja, ali kao i mnoga znanja o darovima prirode, znanja o vrijednosti višnje leže na prašnjavom tavanu nekog davnog vremena. Zato će mnogi stručnjaci za medicinu i nutricionizam ovih dana otkriti ta stara znanja, baš kao da su nova, jer su “upakirana” u nov paket istraživanja i eksperimenata, te novih, vrlo stručnih termina. No, staro ili novo, svako znanje zlata je vrijedno ili, bolje da kažemo, zdravlja je vrijedno.

Antikancerozna elagična kiselina

To je nešto što se nalazi u višnjama i sprečava porast kancerogenih ćelija. Zna se da je višnja bogata antioksidansima. Oni sprečavaju ili popravljaju štetu koju u organizmu načine slobodni radikali. Kad god jedemo višnju, antioksidansi se “zbiju u bojne redove” i slobodni radikali nemaju prolaz. Međutim, za takvo snažno antikancerogeno djelovanje vjerovatno je najzaslužnija elagična kiselina. To je prirodni fenol koji se tako dobro bori protiv ćelija raka da ruši sve statistike genetskih predispozicija za tu bolest. To su potvrdili i istraživači iz Instituta za istraživanje raka Medicinskog fakulteta Univerziteta Južna Kalifornija. Tome svjedoče mnogi kojima su najbliži srodnici umirali od raznih vrsta raka, i kojima su ljekari predviđali “statističke vjerovatnoće” da će dobiti rak. Ako su u velikim količinama uzimali prirodne “rezervoare” elagične kiseline, poput višnje i maline, ljudi nisu dobili rak ili su se s njim uspijevali izboriti. Ili je statistika lažljiva, ili elagična kiselina uistinu ima tako snažna antikancerogena dejstva. Isplati se vjerovati da je posrijedi ovo drugo i zato treba jesti višnje.

POH zaustavlja rast kancerogenih ćelija

Ako jest najzaslužnija, elagična kiselina nije jedino što se može naći u višnjama, a što sprečava rak. Višnje sadrže i perilil alkohol (POH), monoterpen koji se može naći i u lavandi i nani, a za koji je već dokazano da umanjuje mogućnost pojave raznih vrsta raka. POH zaustavlja rast kancerogenih ćelija tako što im uskraćuje neke proteine, kojima se ćelije raka “hrane” i tako rastu. Istraživači s Medicinskog fakulteta Univerziteta u Osaki potvrdili su da POH obustavlja umnožavanje ćelija raka dojke, ali se pretpostavlja da djeluje na sve vrste raka. Za POH je dokazano da obustavlja patološku angiogenezu (formiranje novih krvnih sudova) kod metastaza raka (bolesni proces na mjestu udaljenom od početnog žarišta) i raznih upalnih i vaskularnih bolesti.

Kvercitrin zaustavlja kataraktu

Treća antikancerogena supstanca u višnjama je kvercitrin. To je flavonoid za koji se pretpostavlja da bi mogao imati najjači učinak u sprečavanju raka, ali su detaljnija istraživanja još u toku. Kad jedemo višnje, oslobodi se velika količina kvercitrina koji se raspoređuje po organizmu i napada ćelije raka gdje god da su. Kvercitrin ima još jedno važno djelovanje: prevenira pojavu katarakte kod dijabetičara. Pošto dijabetičari često imaju probleme s vidom, kvercitrin ih brzo ublažava, čak i u nekim težim slučajevima, naprimjer kod moždanog udara.

Bolja nego aspirin

Flavonoidi u višnjama, udruženi s antocijaninima (organskim biljnim bojama otopljenim u staničnom soku), kojih također ima dosta, ublažavaju sve vrste bola, pokatkad tako učinkovito da se smatra da je bolje uzeti šaku višanja nego aspirin. Zdjelica gustog kompota od višanja više je od jednog grama aspirina, a čaša jačeg soka od višanja oko pola grama aspirina.
Takvo mišljenje iznijelo je nekoliko uglednih ljekara i stručnjaka za prirodne lijekove, a nakon istraživanja učinaka antocijanina, jedan od njih, Muralee G. Nair, izjavio je da su višnje “dobre kao sam ibuprofen i neki drugi nesteroidni protivupalni lijekovi”, te da je bolje uzeti višnju nego te lijekove. U Americi se, a i drugdje, širi val protivljenja pretjeranoj upotrebi farmakoloških sredstava te se rješenje traži u prirodnim lijekovima.

Višnju zato svesrdno preporučuju oboljelima od teških oblika artritisa i gihta. Zasad su reakcije pacijenata pozitivne, posebno kad se zna koliko teške bolove mogu trpjeti, a višnja ih znatno ublažava. Višnju sve više traže i oni koji imaju migrene, a i obična glavobolja može minuti nakon što se pojede nekoliko višanja.

Neki već spomenuti, a i drugi sastojci iz višnje, poput melatonina, eliminiraju bioprodukte tzv. oksidativnog stresa (kad slobodni radikali nadvladaju), pa tako usporavaju proces starenja. Za melatonin iz višanja kažu da blagotvorno djeluje na bioritam organizma i osigurava bolje spavanje.

Ovih dana se beru višnje. Mnogi bi željeli sačuvati i koristiti ovo dragocjeno voće tokom godine. Rješenje je zamrznuti ih ili napraviti sok. Učinci soka od višanja (prirodno pravljenog), smrznute višnje, pa čak i slatko od višanja, nisu mnogo slabiji od učinka ubranog ploda. I stalno treba imati na umu da treba više i češće jesti višnje!

novovrijeme.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top