Zilka Spahić-Šiljak za Akos.ba: Bez etike i morala civilizacija gubi kompas

Inicijativa ETOS je nastala kao rezultat dugogodišnjeg nastojanja tima TPO Fondacije da kreira inkluzivan i dostupan prostor za dijalog, kritičko promišljanje i razmjenu informacija vezanih za probleme i specifičan kontekst u kojem se nalazi bosansko-hercegovački obrazovni sistem. U tom smislu, propitivanje određenih etičkih normi unutar obrazovnog procesa je izuzetno važno, posebno za postkonfliktna, tranzicijska društva kakvo je bosanskohercegovačko, koje pati ne samo od dugogodišnjih ratnih trauma već i od mnogobrojnih ideologija i diskriminatornih praksi koje su još uvijek u značajnoj mjeri prisutne kako izvan tako i unutar obrazovnih struktura. TPO Fonadacija je organizovala svečanu konferenciju u Sarajevu, na kojoj su predstavljeni rezultati programa učenja o etičkim vrijednostima ali i promocija knjige ‘Živi vrijednosti: globalni etos u lokalnom kontekstu BiH’. S tim u vezi razgovarali smo s profesoricom Zilkom Spahić-Šiljak, programskom direktoricom Incijative ETOS.

Zilka Spahić-Šiljak, rođena je 1968. godine u Zenici. Završila je Gazi Husrev-begovu medresu. Diplomirala je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Profesorica je rodnih studija, a oblasti kojima se bavi uključuju avangardne teme roda, religije, ljudskih prava, politike i izgradnje mira, s višegodišnjim iskustvom djelovanja u vladinom i nevladinom sektoru te akademskoj zajednici. Bila je gostujuća profesorica na Harvardu, i istraživačica na Stanfordu. Objavila je nekoliko knjiga na bosanskom i engleskom jeziku.

Razgovarala: Rabija Arifović

Ne temeljima međusobnog poštivanja, empatije, pomirenja i odgovornosti, Inicijativa ETOS postaje prepoznatljiv brend u segmentu obrazovanja. Profesorice, šta ETOS nastoji potaknuti?

Zilka Spahić-Šiljak: ETOS nastoji pokrenuti sve nas koji se bavimo podučavanjem, obrazovanjem, znanstvenim radom i aktivizmom da promišljamo naše živote u okruženje u kojem djelujemo kao jednu cjelinu u kojoj smo svi neumitno povezani i da partikularizmi, podjele pa i segregacija narušavaju tu cjelinu, njenu svrhu i funkcionalnost. ETOS, uključuje etično i moralno postupanje prema svakom čovjeku, i svemu što nas okružuje, ali otvorenost prema drugom i drugačijem i solidarnost. Drugi ili druga naše je ogledalo kako je Emanuel Levinas obrazlagao u svojim promišljanjima o drugome nakom Holokausta. Mi se u drugima zrcalimo i ogledamo sa svim svojim pozitivnim karakteristikama, ali i nesavršenostima. Bez drugoga i otvorenosti prema drugome, naše jastvo je osuđeno tumaranje unutar zidova vlastith zatora koje kreiramo da bismo se navodno zaštitili od drugih, a zapravo samo pojačavamo najčešće iracionalne strahove, animozitete i mržnju prema drugima. Nažalost mi danas živimo okovani strahovi, ili kako je jedan od učesnika konferencije prof.dr. Nerzuk Ćural rekao: “Živimo u zatvorenoj geometriji strahova”Na koncu, ETOS je i solidarnost koju moramo njegovati ako za sebe tvrdimo da smo etična i moralno uspravna bića. Sve religijske, ali i humanističke tradicije naučavaju da je briga za druge, posebno one koji su manje privilegiranoj poziciji, ključan aspekt ispoljavanja naše vjere i naše ljudskosti. U islamu je dobro poznata predaja u kojoj Uzvišeni Allah postavlja kriterij birge za čovjeka kao način dolaska do Boga. Ako je komšija, gladan i bolestan tamo valja tražiti Boga, a ne u udobnosti i komoditetu naših dobro ušuškanih kuća.

ETOS nastoji skrenuti pažnju na ono što je suštinski identitet svakod od nas a to je ljudskost, odnosno biti moralno uspravno i odgovorno biće. Danas se međutim manipulira identitetima i reducira naše postojanje u neiscrpnim raspravama i svađama o pripadnostima ili nijekanju nečijeg identiteta, a pri tome zaboravljamo suštinske poruke koje svoje utemeljenje imaju i u filozofiji u religijama, kao što je zlatno pravilo: ”Ne čini drugome ono što ne želiš da tebi drugi čini.” Identiteti jesu važni i ETOS inicijativa nudi platformu da iz bogastsva identiteta dođemo svi sa svojim resursima koje možemo korisitit da gradimo zajednicu i okruženje i kojem će se uvažavati dignitet svake osobe. ETOS inicijativa skreće pažnju na važnost primjene globalnih etičkih načela koja će se podjednako odnositi na sve ljude kako bi se očuvao kredibilitet suvremenog diskursa ljudskih prava i sloboda. Kada su naša prava ugrožena vrlo rado se pozivamo na ljudska prava ali ne pokazujemo odgovornost za njihovu primjenu istih prava kada je riječ o drugim ljudima, posebno onima s kojim se ne slažemo i s kojima ne dijelimo svoj svjetonazor.

Koliko je javnost upoznata sa aktivnostima ETOS incijative i kakva povratna informacija stiže od strane društva?

Zilka Spahić-Šiljak: Javnost ne zna mnogo o ETOS inicijativi, jer je vrlo malo prostora u javnom diskursu općenito kada se o dobru govori,  kada se suradnja i zajedničko djelovanje promiče. Ipak preko 200 škola i BiH i preko 1000 nastavnika pohađalo je seminare TPO Fondacija o Svjetskog etosu, odnosu učenju o etičikim vrijednostima koje se utemeljuju i u religijskog naslijeđu velikih svjetskih religija, ali i u humanističkim postulatima velikih filozofijskih tradicija. Velika većina njih integrira dio ETOS sadržaja u postojeće predmete koje predaju a u Kantonu Sarajevo je nekoliko nastavnih jedinica i zvanično uključeno u Nastavni plan i program predmeta Kulture religija.

ETOS inicijativa dana 29. 10. organizovala je svečanu konferenciju. Možete li nam nešto više kazati o samoj konferenciji, te koja imena je ona okupila?

Zilka Spahić-Šiljak: ETOS Konferencija je održana u Sarajevu s ciljem predstavljanja ključnih rezultata ETOS inicijative u proteklih pet godina. Preko 250 nastavnika, pedagoga, direktora, predstavnika ministarstava obrazovanja i civilnog društva Iz Bosanske Krupe, Orašja, Gračanice, Tuzle, Živinica, Sarajeva, Visokog, Vareša, Breze, Zenice, Tešnja, Konjica, Mostara, Stoca i drugih mjesta, su prisustvovali na Konferenciji. Pored predstavnice Ministarstva za obrazovanja, nauke, kulture i sporta, profesorice Emine Jusufbegović i predstavnika Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona, profesora Izeta Numanovića, na Konferenciji su govorili i saradnici ETOS inicijative, profesorica mr.sci. Sedžida Hadžić iz Treće gimnazije Sarajevo, profesor Ivan Nujić iz Franjevačke gimnazije Visoko, zatim predstavnici vjerskih zajednica i crkava, prof.dr. emeritus Mato Zovkić iz Vrhbosanske nadbiskupije, Dr. Nezir Halilović iz Rijaseta islamske zajednice BiH, Nikolina Tomšić iz Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije, mr.sci. Elma Softić Kaunitz iz Jevrejske opštine BiH.

Na svečanoj konfereniji je održana i promocija knjige ‘Živi vrijednosti: globalni etos u lokalnom kontekstu BiH’, možete li nam ponuditi kraći osvrt na navedeno djelo?

Zilka Spahić-Šiljak: Riječ je o knjizi tekstova koje su uredile doc.dr Zilka Spahić Šiljak i mr.sci. Melika Šahinović, a tekstove su posali nastavnici i pedagozi iz BiH škola. Njih sedamnaestoro je u kratkim esejima ponudilo vlastita promišljanja i refleksije o toleranciji, solidarnosti, razumijevanju, ljubaznosti, komunikaciji, podršci, ohrabrenju, izgradnji samopouzdanja, prijateljstvu, brizi o manje prvilegiranim i druge teme. Ilustrator Neven Misaljević je likovno opremio publikaciju svojim crtžemima tako je svaku temu i poruku pretvorio u umjetničku poruku. Knjigu su recenzirali prof.dr. Nerzuk Ćurak i prof.dr. Ivan Šarčević sa Univerziteta u Sarajevu, prof.dr. Nihada Delibegović-Đanić sa Univerziteta u Tuzli i prof.dr. Spahija Kozlić sa Univerziteta u Zenici. Prof.dr. Ivan Šarčević je u svojoj recenziji sažeo suštinu onoga što tekstovi u Zborniku sadrže:

”Ova knjiga je u suprotnosti s nacionalističkim, kapitalističkim ali i uskoreligijskim antropologijama jer je uzvišena pohvala slobodnom i zrelom, hrabrom i odgovornom pojedincu, a ne pohvala strahu i slijepoj poslušnosti nacionalnom ili religijskom vođi i kolektivu. Ova knjiga ne zagovara nepripadanje, nikakav imaginarni kozmopolitizam, nego je pohvala šarolikom svijetu, svim ljudskim razlikama, i etničkim i religijskim i uopće kulturološkim, i upravo u svijesti toga, njezini autori i autorice ne zamišljaju svijet bez problema, sukoba, zahtjevna i strma puta da se nađu zajednički etički kriteriji za izgradnju zdravih odnosa i zdravoga društva.”

Etička pitanja su u tijesnoj vezi sa ljudskim postojanjem, i od etike se očekuje da nam pomogne da odredimo vrijednosti, njihov hijerarhijski odnos i način na koji će one imati ulogu u našem životu. Bosna i Hercegovina je područje koje miri različitosti, s tim u vezi, možete li nam kazati nešto više o važnosti učenja o etičkim vrijednostima u bosanskohercegovačkom kontekstu?

Zilka Spahić-Šiljak: Svakako, bez etike i morala civilizacija gubi kompas i živi u napetosti i pometenosti, te je iznimno važno njegovati univerzalne vrijednosti koje će obavezivati sve ljude podjednako u svakom dijelu ove planete. Neprihvatljivo je i licemjerno je proklamirati primjerice čuvanje dostojanstva radnika tako što će im se osigurati plaća i dobri uslovi rada u vlastitoj zemlji, a istovremeno  te norme zanemariti kada je riječ o drugim zemljama i izrabljivati čak i djecu za minimalne nadnice.

U BiH također svjedočimo velikom raslojavanju i gubitku osjećaja za vrijednosti koji su nekada njegovane i do koji se držalo. U javnom diskursu je malo prostora za razgovor o vrijednostima a ako ga i ima onda je zagušen ideološkim pristupima bilo u religijama ili humanističkim svjetonazorima. Ljudi primjećuju da su vrijednosti izgubljene i s dozom žala se na to osvrću ali je vrlo malo onih koji će na tome raditi tako što će krenuti od sebe i svojim primjerom svjedočiti šta znači i poštenje i pravednost i nenasilno komuniciranje, i slušanje i uvažavanje drugoga u njegovoj ili njenoj različitosti. Danas nažalost živimo u vremenu u kojem dominiraju niže vrijednosti koje su atraktivnije i ne zahtijevaju ulaganje napora. Da bi se živjele vrijednosti višeg ranga potrebno je odricanje i ustrajnost i posvećenost a na to većina ljudi nije spremna.

Okruženje predstavlja skup faktora koji utječu na primjenu ili odsustvo etičkih načela u odlučivanju, odnosno utjecaje koji postavljaju hijerarhiju načela kojima se rukovodimo. Da li postupanje pojedinca sa ciljem održanja etičkih standarda može biti izvor velike frustracije kad se u sukobu nađu usvojena uvjerenja i konkretno okruženje?

Zilka Spahić-Šiljak: Naravno da se može javiti frutracija i obeshrabrenost pa stoga i često čujemo ljude kako govore da ništa nije moguće uraditi, ništa nije moguće promijeniti i da je uzaludno truditi se. Mnogi se stoga povlače i grade svoje mikro svjetove u kojima žive kao u balonima ne shvatajući da će okruženje u kojem žive neminovno utjecati na njihove živote, pa je važno biti angažiran. Nije nikada bilo jednostavno živjeti kao moralno uspravna ličnost jer svako vrijeme ima svoje izazove, a danas možemo reći da ih ima mnogo više zbog dostupnosti većeg broja informacija i tehnološke povezanosti u globalnom selu. Međutim, čovjek uvijek treba nastojati držati se moralnih načela i standarda jer se to isplati na duge staze a kratkoročno može biti teško a ponekad i opasno.

Različitost je naša snaga. Možemo li u navedenom pronaći formulu za kolektivnu pobjedu? Može li Bosna i Heregovina biti društvo u kojem će biti prihvaćene slobode i prava svakog pojedinca, pri tome zajednički njegujući temeljna etička načela?

Zilka Spahić-Šiljak: Različitost jeste snaga ako je pravilno razumijemo i iskoristimo bogatstvu razlika da budemo konstruktivni, uključivi i otvoreni da saznajemo, učimo i rastemo i kao ličnosti i kao zajednice. Kada god je neka civilizacija bila otvorenog duha, integrirala bi potencijale i resurse različitih kultura i napredovala na dobrobiti svih članova tih društava, a kada god bi se zatvarala došlo bi do destrukcije i uništenja drugih, uglavnom manjina.

BiH je imala a mislim da još ima potencijal da sve razlike koje baštini iskoristi za izgradnju multikulturnog pluralnom društva u kojem će razlika biti shvaćena da dodatna vrijednost a ne kao nedostatak. Moguće je da se okupimo oko ključnih temeljnih etičkih načela svi zajedno, a da o razlikama civilizirano razgovaramo i pregovaramo i ne stavljamo ih u prvi plan već ono što nam je zajedniko. Zajedničko imamo dosta, ako krenemo od činjenice da smo svi ljudi, i da svi priželjkujemo da budemo uvaženi, da nas neko čuje i prizna naš trud i rad. Pa zašto bi nam onda bio problem da to i drugima omogućimo?

Poruka čitaocima portala Akos.ba?

Zilka Spahić-Šiljak: Sve što tražimo ili očekujemo od drugih nastojmo sami živjeti jer se vlastitim primjerom najbolje svjedoči svaka etička i moralna norma.