Zašto se još uvijek ne nude proizvodi islamskog osiguranja-tekafula u BiH?
Radnicima u industriji osiguranja, kao i mnogima koji to nisu poznata su praktična iskustva iz svijeta industrije osiguranja, kao i naučne spoznaje iz ove industrije. Postavlja se pitanje koliko se tih spoznaja primjenjuje ili se može primjenjivati u našoj zemlji?
“Postojeće stanje u industriji osiguranja u BiH rezultanta je proteklih događanja koja su se višeslojno, na poseban način, odražavala na promatranu oblast i njene efekte. Prvenstveni su utjecaj imali slijedeći faktori: zakonska regulativa i stupanj njene dosljedne primjene, državno-političko okruženje, stupanj i trendovi gospodarskog rasta i razvoja i stupanj i trendovi financijskog tržišta. Sve ostale faktore možemo smatrati sekundarnim (a ima ih puno). Znanstvene spoznaje i suvremena praktična svjetska iskustva nisu bili primarni limitirajući faktor razvoja ove industrije. Problem je u njihovom neprihvatanju i neadekvatnoj zakonskoj regulativi (uključujući prvenstveno političke utjecaje).” (prof.dr. Željko Šain)
Osiguravajuća društva su pored banaka najmoćnije finansijske institucije u Bosni i Hercegovini.
Na prvi pogled reklo bi se da je ova oblast uređena i da funkcioniše bez ikakvih problema, jer društva posluju pozitivno, a država od njih svake godine po raznim osnovama uzima milione maraka. Nažalost, tržište osiguranja u BiH daleko je od sređenog.
Koji su problemi industrije osiguranja u BiH?
Problema je zaista mnogo, a neki od njih su:
· Nerazvijenost kulture osiguranja;
· Primanja stanovništva su izuzetno niska u prosjeku;
· Osiguravajuća društva su stvorila percepciju prevaranata;
· Nerazvijenost finansijskog tržišta; i kao kruna
· Neadekvatan politički i zakonski ambijent.
U Bosni i Hercegovini postoji prevelik broj osiguravajućih društava i institucija iz oblasti osiguranja. Sve one traže odgovarajuće prihode, imaju troškove, a to je jednostavno i sa naučnog stajališta neracionalno i u svakom pogledu neproduktivno.
Budući da je BiH mala država, nemoguće je ostvariti zakon velikih brojeva, tj osnovnu naučnu pretpostavku osiguranja. S nemogućnošću ostvarivanja zakona velikih brojeva, teško je izvršiti i disperziju rizika. Problem su i neadekvatne premije. Klijenti se prvo opredjeljuju za vrstu proizvoda osiguranja, a tek onda za visinu osigurane sume, i tu se javlja pitanje koliko takva polica služi svrsi.
Kakve su perspektive industrije osiguranja u BiH?
“Perspektiva je: u neminovnoj zakonskoj harmonizaciji na prostorima cijele BiH i usklađenostima sa direktivama Europske Unije, prihvatanje znanstvenih spoznaja i suvremenih praktičnih iskustava u ovoj oblasti, potpunom reinženjeringu postojećih društava za osiguranje i institucija koje su u ovoj industriji (agencije za nadzor, Biroa zelene karte, Aktuarskog društva, Udruge društava za osiguranje i reosiguranje…), kadrovskoj osposobljenosti, tranziciji mirovinskog i zdravstvenog sustava, jačanju i obogaćivanju financijskih tržišta (koja su conditio sine qua non za društva za osiguranje) itd. (prof.dr. Željko Šain)
Predstavit ćemo alternativu za uređenje penzionog sistema. Jedna od mogućnosti koja se nudi da bi se izvršila tranzicija penzionog sistema je i uvođenje islamskog, odnosno tekaful osiguranja. Zašto je to uopšte potrebno najbolje govore naredni podaci: u BiH je prosječna penzija u januaru 2013. iznosila 336 KM. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plata u maju u BiH iznosila je 832 KM. Prosječna penzija je niža za 500 KM od prosječne plate.
Penzioneri u BiH žive vrlo teško. Oni nemaju novca ni za osnovne životne potrepštine i trenutno su jedna od najugroženijih društvenih skupina. Penzioneri preživljavaju tako što sebi u javnim kuhinjama osiguraju hljeb, supu i mlijeko.
Na državnom nivou trećina penzionera hrani se u raznim humanitarnim i dobrotvornim udruženjima. Mnogima pomažu i rodbina, prijatelji, posebno rođaci koji žive u dijaspori.
Želja za boljom i sigurnijom materijalnom budućnošću zahtijevat će policu životnog osiguranja, jer su fondovi penzionog osiguranja nedostatni. Upravo tu i leži mogućnost tekafula. Prijedlog je da stanovnici uplaćuju izvjesne sume novca periodično, kako bi obezbijedili prihode za “stare” dane.
Zašto tekaful?
Postavlja se pitanje, što će nam tekaful, zašto jednostavno ne uzmemo konvencionalno osiguranje? Analiza „Milliman Global Family Takaful Report 2013“ prezentirana na ovogodišnjoj Svjetskoj konferenciji tekafula pokazuje da je porodični tekaful, koji je islamski ekvivalent životnom osiguranju, osnovni pokretač rasta u globalnoj tekaful industriji. Dobit tekaful osiguranja se dijeli učesnicima, a ne ostaje tekaful kompaniji. Tekaful je pravedniji oblik osiguranja i bliži je misiji osiguranja. Ovo osiguranje može zadovoljiti potrebu muslimana da žive u skladu sa svojom religijom, budući da eliminiše kamatu. Suština konvencionalog osiguranja je prenos rizika, gdje cijeli rizik snosi osiguranik. Ako se ne desi osigurani slučaj, osiguranik ostaje bez odštete, i ona se dijeli drugima sa istom vrstom osiguranja. Kod tekafula to nije slučaj. Suština je u međusobnom pomaganju drugih koji nisu dovoljno imućni da pokriju štete. Tekaful se zasniva na podjeli rizika a ne na prenosu.
Zašto još uvijek nemamo tekaful društva u BiH?
Ukupna populacija u BiH je oko 3,8 miliona, dok je muslimanska populacija oko 2 miliona koji nisu u potpunosti posvećeni vjernici, tako da se potencijal tržišta mora uzeti sa rezervom. Tom zaključku doprinosi i činjenica da svijest građana BiH o važnosti osiguranja, bilo da se radi o tradicionalnom ili alternativnom, nije na zavidnom nivou.
Sumarno, problemi su:
· nerazvijenost životnog osiguranja općenito,
· građani BiH ne poznaju ovo osiguranje,
· nedovoljno razvijena svijest o tome da islamsko osiguranje nije samo za muslimane,
· mali broj stanovnika, uključujući i mali broj muslimana koji žive u skladu sa islamskim načinom života
· zakonodavstvo Bosne i Hercegovine ne prepoznaje ovaj oblik osiguranja (ključni problem).
Na kraju je bitno naglasiti: za industriju osiguranja u BiH postoji tržište i životna potreba. U Bosni i Hercegovini industrija osiguranja je u stalnom porastu, a i premije su rasle čak i u periodu krize. Što se tiče životnog osiguranja, mnogi ljudi ne polažu mnogo nade u državne penzije i preuzimaju ozbiljne korake kako bi imali životno osiguranje jednim dijelom kao osiguranje, a drugim kao i neki vid štednje, te se nadati da će uskoro stanovnici u BiH početi tako razmišljati. Pošto trenutno ne postoji nijedno osiguravajuće društvo koje posluje po principima tekaful osiguranja u BiH, potencijal je ogroman, i prostire se kroz čitavu državu. Što se tiče prioriteta u rješavanju problema, stavljamo akcenat na posljednji problem. Bitno je da se zakonodavstvo promijeni, prihvati tekaful, te aktivnija uloga politike u stimulisanju (poreskim olakšicama), a ne destimulisanju ovog sektora.
Za Akos.bA piše: Elma Šatrović, Ekonomski fakultet u Sarajevu
