U Fokusu

Zašto napadi na povratnike nisu (pravoslavni) terorizam?

Napadi na povratnike u RS-u nisu izolovani slučajevi, nego, prije bi se reklo, uobičajena pojava.

Piše: Muhamed Jusić

Nedavni napad podmetnutom bombom na Nijaza Glavaša, koji se poslije rata sa majkom i ocem vratio u selo Majevac kod Šipova, skoro da nije bio primijećen u bh. medijima. Nažalost, taj napad nije izolovan slučaj, nego, prije bi se reklo, uobičajena pojava.

Prema izvještaju Al Jazeere Balkans samo u prošloj godini na području koje pokriva Centar javne bezbjednosti Banja Luka zabilježeno je 45 napada na povratnike. Kada se ovome pridodaju pritisci kojima su povratnici, naročito u entitetu RS, izloženi kroz institucionalnu diskriminaciju i pritiske kao što su uskraćivanje prava na izučavanje nacionalne grupe predmeta, onemogućavanje slobodnog imenovanja maternjeg jezika, zabrana izgradnje spomen-obilježja na mjestima masovnih zločina (najsvježiji primjer iz Prijedora), nemogućnosti korištenja javnih prostora ili zapošljavanja u javnim institucijama, službena promjena historijskih toponima mjesta i gradova i sl. jasno je da se radi o nastavku projekta etničkog čišćenja drugim metodama.

Opširnije na portalu Al Jazeere:

Zašto napadi na povratnike nisu terorizam?

Povezani članci