UNESCO obilježava godišnjicu smrti najslavnijeg Bošnjaka Osmanskog carstva
Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) uvrstila je u kalendar aktivnosti za ovu godinu i obilježavanje 450. godišnjice smrti naučnika Nasuha Matrakčija. Još nije poznato kako će UNICEF obilježiti ovu godišnjicu, no u samoj najavi vidljivo je da je riječ o matematičaru, povjesničaru, minijaturisti, geografu, kartografu, topografu, kaligrafu i inžinjeru iz 16. stoljeća.
Genijalne metode
Navodi se i da je Matrakči autor dvije knjige o matematici, od kojih se „Umdet-ul Hisab“ spominje kao izvrstan primjer uspješnog spoja matematike i pedagogije. Ovo djelo dokazuje da je on otkrio genijalne metode množenja u matematici. Jedan od značajnih rezultata predstavljenih u ovoj knjizi je metoda rešetke, koja se koristila u Enderun školi, u kojoj je predavao skoro 50 godina prije nego što je Džon Naper (John Napier) predstavio tu metodu zapadnom svijetu.
No, nigdje se ne spominje da je Matrakči porijeklom iz BiH, nego se kao njegova zemlja spominje Turska. O bošnjačkom porijeklu jednog od najvećih mislilaca s kraja 15. i početka 16. stoljeća UNESCO nije upoznat.
No, to nije ni čudno s obzirom na to da su i u BiH rijetki oni koji znaju da korijeni ovog proslavljenog turskog naučnika potječu iz Visokog, iako je Matrakči uvršten i u izbor najuglednijih Bošnjaka koje je pod nazivom „Bošnjačkih 500“ prije nekoliko godina uradio Rijaset Islamske zajednice u BiH.
Napredni studiji
Naš list je već pisao da poznati bh. književnik Zilhad Ključanin detalje o svjetski poznatom Visočaku namjerava ovjekovječiti u svojoj budućoj knjizi. Inače, Matrakči je rođen kao Nasuh Karađoz bin Abdulah el-Bosnavi.
Nadimak Matrakči dobio je nakon što je stvorio takmičarsku igru s palicom pod nazivom „Matrak“, što na turskom znači neprocjenjiva i nevjerovatna, u kojoj je bio izuzetno vješt.
Ne zna se tačna godina Matrakčijevog rođenja, ali se zna da je 1481. godine pohađao Enderun školu za genijalce, u koju je išao i sultan Sulejman Veličanstveni. U Tursku je Matrakči stigao nakon što je regrutiran u osmansku vojsku.
Matrakči se školovao i u Egiptu, gdje je 1520. pohađao napredne studije iz oblasti vojnih nauka. Dekretom iz 1529. sultana Sulejmana proglašen je za glavnog vezira njegovog doba u sferi umjetnosti ratovanja i metodama korištenja koplja.
Nasuh Karađoz bin Abdulah el-Bosnavi umro je 28. aprila 1564. godine u Istanbulu.
Nema ga u bh. udžbenicima, ima u „Sulejmanu Veličanstvenom“
U bh. historijskim udžbenicima, nažalost, nema Nasuha Matrakčija. Počast u zemlji u kojoj je rođen odata mu je jedino imenovanjem jedne ulice u neposrednoj blizini Zavičajnog muzeja u Visokom. Već 18 godina zove se Matrakčijina ulica, ali malo ko i dalje zna da je taj sokak nazvan po jednom od najvećih naučnika i umjetnika jednoga doba, čija djela su ostavila dubokog traga u nauci, umjetnosti, književnosti….
Šira bh. javnost tek pola milenija nakon Matrakčijevog rođenja imala je priliku da ga „upozna“ u popularnoj seriji „Sulejman Veličanstveni“.
Avaz
