Historija i tradicija

U Zemaljskom muzeju otvorena izložba “Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici“

Stećak je srednjovjekovno nadgrobno obilježje na osnovu koga sagledavamo najdublje korijene i porijeklo evropskog naroda na centralnom Balkanu i koji svjedoči duhovnom životu naših predaka. U srednjem vijeku ovaj nadgrobni spomenik bio je postavljen jednako na grobove vladara, velikana kao i običnih vojnika, zanatlija, kazao je ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović

Izložba “Stećci-srednjovjekovni nadgrobni spomenici“ otvorena je danas u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu, na kojoj je još jednom iskazan optimizam da će stećci sredinom jula na sjednici Komiteta za svjetsku baštinu u Istanbulu biti uvršteni na Listu svjetske baštine UNESCO-a, javlja Anadolu Agency (AA).

Cilj izložbe je prezentacija izuzetne i jedistvene kulturne vrijednost koju stećci imaju, a u smislu nominacije za upis na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine.

Izložbu je otvorio ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, koji je tom prilikom podsjetio da su Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora predale Centru za svjetsku baštinu UNESCO-a zajedničku nominaciju stećaka – srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika za upis na UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne baštine. Projekt nominacije stećaka počeo je u Sarajevu krajem 2009. godine potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji predstavnika BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

“Stećak je srednjovjekovno nadgrobno obilježje na osnovu kojeg sagledavamo najdublje korijene i porijeklo evropskog naroda na centralnom Balkanu i koji svjedoči duhovnom životu naših predaka. U srednjom vijeku ovaj nadgrobni spomenik bio je postavljen jednako na grobove vladara, velikana kao i običnih vojnika, zanatlija”, istakao je Osmanović.

Stećci su, naglasio je, izraz srednjovjekovnog čovjeka koji nam propovijeda o vremenu ratova, brojnih gubitaka i žrtava.

“Srednjovjekovni čovjek je kreativni genije koji posjeduje izvanredne tehničke i umjetničke sposobnosti i koji je svoju poruku zapisao na površini kamena. Govorimo o izuzetno vrijednom, jedinstvenom kulturnom naslijeđu kojeg smo odlučili nominirati za UNESCO-ovu listu svjetske baštine”, pojasnio je Osmanović.

Podsjetio je da je u januaru prošle godine predat nominacijski dosije u Centar svjetske baštine u Parizu.

“Iskreno se nadamo pozitivnim vijestima iz Istanbula u julu ove godine kada Komitet za svjetsku baštinu treba donijeti konačnu odluku”, poručio je Osmanović.

Na svečanosti je govorio i kooridnator za izradu Nominaciong fajla prof. Dubravko Lovrenović. Rekao je kako će se u julu znati hoće li stećci biti uvršteni na listu UNESCO-ove svjetske baštine. Sjednica Komiteta će biti održana u Istanbulu od 10. do 20 jula.

“Mi koji smo sudjelovali u tom projektu smo umjereno i realno optimistični i uvjereni da smo dokazali univerzalnu vrijednost stećaka i njihovo mjesto u kulturnoj baštini Evrope i svijeta. Tu sjednicu očekujemo sa umjerenim i realnim optimizmom. Druga, malo nepovoljnija varijanta jeste da eventualno nominacija bude vraćena na doradu, radi se možda o nekim detaljima koje mi u međuvremenu jesmo uradili i poslali. Vjerujem da će ova prva optimistična i realna varijanta biti ispunjena”, pojasnio je Lovrenović.

Izrazio je uvjerenje da ćemo sredinom jula stećke kao nadgrobne spomenike dobiti na listi svjetske baštine UNESCO-a. Lovrenović je naglasio da područje srednjovjekovne Bosne, uključujući rubne teritorije Srbije, Hrvatske i Crne Gore imaju 70.000 stećaka.

“Gruba računica govori da je to iznos od 350.000 tona klesanog kamena. Zamislimo danas, u tehničkim i materijalnim okolnostima, šta znači isklesati 350.000 tona kamena”, dodao je Lovrenović.

Otvorenju izložbe prisustvovali su ambasadori Crne Gore Milan Lakić, Hrvatske Ivan Del Vekio, Srbije u BiH Stanimir Vukićević, kao i ambasador Republike Turske u BiH Cihad Erginay.

Akos.ba

Povezani članci