Treće izdanje „Dugog svitanja“ Halida Kadrića: 2 700 stranica o BiH i Bošnjacima

Historijski roman Halida Kadrića „Dugo svitanje“ najobimnije je djelo ikada napisano na bosanskome jeziku, a sadrži 2 700 stranica u četiri toma. U ovoj romanesknoj hronici autor opisuje sve važnije događaje i značajne ličnosti Bosne i Hercegovine 20. stoljeća, godinu po godinu, od Safvet-bega Bašagića i Edhema Mulabdića, preko Džemaludina Čauševića i Mehmeda Spahe do Alije Izetbegovića.

„Najzad veliki roman bošnjačke književnosti“, napisao je akademik, književnik Nedžad Ibrišimović u svojoj recenziji za četverotomni historijski roman „Dugo svitanje“ i dodao: „Duh bošnjačke književnosti odavno je vapio za jednim ovakvim romanom… „Dugo svitanje“ ima ogromno značenje za bošnjačku književnost i bošnjačkog čovjeka… Književnost je jedino i mogla na svijet donijeti i iznijeti bol i dramu Dugog svitanja. To nije mogla historija, to nije mogla filozofija, to nije mogla muzika, to nije moglo ništa drugo… Ovo je veliki, gigantski potez, gigantska stvar izvedena. To je naš veliki dobitak, ogroman dobitak za našeg nevještog čitaoca, pogotovo u čitalačkom smislu. Ova knjiga mora doći u kuću, mora biti u kući na dohvat, neprekidno kao zrak, kao disanje, kao razgovor, kao spavanje… To ona nudi, to ona daje… Ponavljam, ovo je velika stvar.“

Uspoređujući ga sa velikanima svjetske književnosti, akademik Ferid Muhić za Halida Kadrića je kazao kako je on “zapravo i jedini pravi romansijer Bosne i Bošnjaka“ i da bi „ Kadrić i u najjačoj književnoj konkurenciji bio u samom vrhu bilo koje svjetske liste pisaca ovog žanra“.

Dugo svitanje je grandiozno djelo, kakvo prije njega nismo imali i kakvo, zasigurno, zadugo nećemo imati jer autor majstorski čitaocu približava i rasvjetljava burnu prošlost Bosne i njenog naroda, pri čemu ni činjenično ni književno ne griješi. Ovih dana iz štampe je izašlo treće izdanje Dugog svitanja, a djelo će biti promovirano nakon ramazana u Sarajevu i širom Bosne i Hercegovine.

Isječke iz romana čitaoci imaju priliku pročitati na Facebook stranici Dugo svitanje, gdje mogu i naručiti ovo kapitalno djelo bošnjačke književnosti.

IZVODI IZ OCJENA KNJIŽEVNE KRITIKE O DJELU H. KADRIĆA

• Ferid Muhić, član Evropske akademije nauka i umjetnosti: „Kadrić je ovim romanom književnosti darovao istinsko remek djelo, u koje su na maestralan način utkane izuzetno efektne scene života tog vremena. „Dugo svitanje“ i „Kobno raspuće“ predočavaju Bosnu i Hercegovinu istinitije i tačnije, a Bošnjake tumače bolje i autentičnije nego sve što je do sada o zemlji napisano…

Ko pažljivo i bez predrasuda pročita svih osam knjiga ovog kapitalnog opusa – ove svojevrsne i nenadmašne enciklopedije o Bosni i Bošnjacima – pomisliće isto što i ja: „Sve je to tako i bilo!“ Kada bi se sve što je o ovoj zemlji napisano iznenada izgubilo; kada bi nestali svi dokumenti, propali svi arhivski podaci, iščezle sve studije o njoj; i ako bi od svega što se zna o Bosni ostalo samo ovih osam knjiga H. Kadrića, opet bismo o Bosni znali sve ono najvažnije! Naše znanje o nama bilo bi autentično i pouzdano, oslobodili bismo se svih predrasuda, bila bi nam jasna historija BiH tokom posljednjih 200 godina. Ovo je nesumnjivo najznačajnije djelo cjelokupne bošnjačke književnosti na bosanskom jeziku…

Halid Kadrić je zapravo i jedini pravi romansijer Bosne i Bošnjaka. Kadrić bi i u najjačoj književnoj konkurenciji bio u samom vrhu bilo koje svjetske liste pisaca ovog žanra“.

• Muhidin Džanko: „Dugo svitanje“ je stvarano i ispisivano sa jednom nesvakidašnjom, gotovo herojskom romanesknom ambicijom – da bude literarna hronika državne, nacionalne i porodične povijesti XX stoljeća… Bit će, vjerujem, zlatnim slovima uklesano u povijest bošnjačke romaneskne knjževnosti…“
• Mirsad Kunić: „Kroz cijeli roman prati se hod Bošnjaka kroz tmine i bespuća XX stoljeća, njihove muke i nesnalaženja u austrougarskom periodu, stradanja u Prvom i Drugom svjetskom ratu, tlačenje u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, nadanja i razočarenja u socijalističkom periodu“.
• Željko Grahovac, kritičar: „Posebno plijeni Kadrićeva sposobnost da izbjegne crno-bijelu tehniku u slikanju etničke i konfesionalne podijeljenosti naroda s našeg prostora“
• Ivica Vanja Rorić, književnik: „Ako je, pored ostalog, misija pisca i da ostavi nešto (o) svom narodu, Halid Kadrić je to ovim djelima učinio na maestralan način, ostavivši tako i trag o sebi u vremenu – trag koji služi na čast i njemu i njegovom narodu, u čiju je slavu napisao ova djela“.
• Sejida Čehajić, književnica: „Ova knjiga naučit će čitaoca da misli o Bošnjacima bolje nego što je ranije mislio. Bošnjaci, nakon svega što su preživjeli i što i danas preživljavaju, zaslužuju drugačiji, ako ne uzvišen, onda barem poseban odnos prema sebi, sa više poštovanja.“
• Enver Imamović, historičar: „Dugo svitanje“ je takvo i toliko da bi se o njemu moglo govoriti do sabaha. I nikad se ne bi sve reklo. S ovim će se svako složiti ko bude čitao… Mi svi znamo koliko je bogata naša historija, ali, nažalost, ne znamo puno o njoj…“
• Izdavač: „Prema ocjenama književne kritike, književnih teoretičara i historičara, Kadrićeva djela dosegla su najviši estetski i kulturološki domet ne samo u bosanskohercegovačkoj književnosti nego i mnogo šire. O tome je do sada pisalo i govorilo četrdesetak eminentnih stručnjaka u Bosni i Hercegovini i izvan nje.

Autor je za svoje romane dobio Plaketu Bosanski stećak za doprinos u pamćenju bosanskohercegovačke prošlosti kao i za afirmaciju Bosne i Hercegovine u zelji i svijetu, što ga dodjeljuje Arhiv FBiH.

Akos.ba