Teška godina iza i izazovna ispred Bošnjaka u domovinskim zemljama

Piše: Voloder Sanadin

Srpski svet i Otvoreni Balkan su novi nazivi za Veliku Srbiju. Dešavanja u Crnoj Gori od zadnjih izbora, razgovori o promjeni izbornog zakona u BiH, seperatistička politika bosanskih Srba predvođena Dodikom rezultirali su konstantnim napadima na Bošnjake Sandžaka i povratnike u manji entitet.

Povodi za napade su prznici, blagdani, 9. januar itd. Ikonografija ista kao i prije 30 godina.

Napadi na Bošnjake u Priboju je jedno u nizu podsjećanja na ono što Bošnjaci Sandžaka proživljavaju zadnjih 30 godina. To je samo nastavak ratnih hegemonističkih ciljeva Srba od Srpskih ustanaka preko Balkanskih ratova, odnosno Prvog i Drugog svjetskog rata.

Kad je u pitanju Priboj, odnosno zapadni dio Sandžaka srpsko navedeno djelovanje je uspjelo da prekine teritorijalnu vezu većinski bošnjačkih općina Sandžaka sa Bosnom i Hercegovinom što su pokazali rezultati dva zadnja popisa stanovništva.

Popis u Srbiji koji je najavljen za jesen ove godine će pokazati posljedice lošeg statusa Bošnjaka u Sandžaku, ali i iseljavanje Srba koje teško ekonomsko stanje tjera prema centralnoj Srbiji, odnosno Beogradu.

Veća vidljivost Bošnjaka iz domovinskih zemalja u javnosti

Nacionalno sazrijevanje Bošnjaka u Bosni i Hercegovini je vidljivije iz godine u godinu. Prijelomni događaj u ovom procesu je bio popis stanovništva 2013. godine, odnosno kampanja koja mu je prethodila i rezultati koji su pokazali da Bošnjaka u Bosni i Hercegovini ima preko 50%.

Ono što nas posebno raduje zadnjih godina jeste sve veće prisustvo Bošnjaka iz domovinskih zemalja u bosanskohercegovačkoj javnosti, odnosno veća svjesnost Bošnjaka u domovini o svojim sunarodnjacima koji žive na Balkanu, a koji nisu dijaspora. To najbolje pokazuju reakcije na postavljanje zastave Bošnjaka Sandžaka na Vijećnicu.

Preduslov za jačanje Bosne i Hercegovine i Bošnjaka jeste razvijanje koncepta razmišljanja kroz historijsku dubinu i geografsku širinu. To praktično znači da Bošnjaci, njihovi predstavnici, institucije, mediji, NVO sektor moraju razmišljati i djelovati izvan Dejtonskog okvira, odnosno postojećih granica države Bosne i Hercegovine jer izvan domovine živi mnogo više Bošnjaka nego u BiH.

Popis stanovništva kao ispit organizacijskih kapaciteta

Prva godina u desetljeću je tradicionalno rezervisana za popis stanovništva. Ove godine popis su realizovale Hrvatska i Sjeverna Makedonija, dok su Kosovo i Srbija popis odgodili za narednu godinu. Rezultati popisa će označiti historijsku prekretnicu za bošnjačke zajednice u dvije navedene države koje su suočene sa asimilacijom, odnosno iseljavanjem.

Pitanje popisa stanovništva je jedno od gorućih u Crnoj Gori zbog intencija prosrpske vlasti da isključi dijasporu iz popisa državljana i glasača te namjere da poveća broj Srba iz Hercegovine i Srbije u Crnoj Gori. Takva praksa već godinama uspješno funkcioniše u Srebrenici gdje izbore presuđuju Srbi koji žive sa druge strane Drine što predstavlja zloupotrebu demokratije i nastavak hegemonističkih pretenzija Srbije.

Pozitivna strana radikalizacije odnosa u Crnoj Gori na Bošnjake jeste njihova homogenizacija oko Bošnjačke stranke što su pokazali parlamentarni izbori prošle godine i nedavni lokalni u dvije općine.

Uprkos brojnim izazovima bošnjačka zajednica u Hrvatskoj uspjela je okupiti većinu udruženja u zajedničku koordinaciju i kampanju za popis stanovništva. Značajnu podršku kampanji dala je i Islamska zajednica u Hrvatskoj.

Sa druge strane, Islamska zajednica u BiH podržala je bošnjačka udruženja i aktiviste u Makedoniji i uslovila ih jedinstvenim djelovanjem kroz koordinaciju što se nije pokazalo kao najsretnije rješenje na terenu. Podjele na ideološkoj osnovi pokazale su se kroz instaliranje „Bošnjačkog nacionalnog vijeća“ i na lokalnim izborima kroz negativan utjecaj Novog Pazara na makedonske Bošnjake.

Nadu u bolju budućnost ove zajednice vraća uspješno okončanje procesa podmlađivanja SDA S. Makedonije koja na čelu sa Dželalom Hodžićem ima vrlo dobre pretpostavke da okupi oko sebe većinu Bošnjaka u ovoj državi.

Dvostruki izbori na Kosovu

Građani Kosova su imali priliku dva puta u 2021. godini izaći na izbore i pokazali su visok nivo demokratske svijesti po izlaznosti, odzivu dijaspore i suprotnim rezultatima koji su se najnepovoljnije na lokalnom nivou odrazili na stranku premijera Kurtija.

Nažalost bošnjački glasovi na Kosovu se i dalje raspršuju na mnogobrojne stranke, ali prelijevaju se i albanske političke opcije. Bošnjaci Kosova ove godine dobili su dvije nove političke stranke. Naša inicijativa koja okuplja mlađe i obrazovanije pojedince spriječila je instaliranje srpskih kandidata na bošnjačku kvotu u Parlamentu Kosova. Druga nova opcija je i Bošnjačka stranka. Pozitivan primjer je zajedničko organizovanje Bošnjaka u Peći koje je rezultiralo povećanjem broja zastupnika u Skupštini grada.

Nažalost, političko organizovanje i djelovanje Bošnjaka na Kosovu se i dalje svodi na klijentelizam i lične interese. Bošnjaci na Kosovu imaju najbolje regulisana prava od svih domovinskih zemalja, ali nemaju organizacijskih, političkih i intelektualnih kapaciteta da iskoriste svoj ustavni položaj za afirmaciju tradicije i kulture, odnosno očuvanje bošnjačke zajednice.

Zbog ovakvog stanja u bošnjačkoj zajednici na Kosovu upitno je kako će proteći popis stanovništva, a odnose dodatno pogoršavaju suprostavljeni stavovi o nacionalnom opredjeljenju stanovnika Gore. Naime, veći dio stanovnika Gore i susjednih predjela osjeća pripadnost Bošnjacima, dok se manji dio deklariše kao Goranci koji su ustavna kategorija na Kosovu. Među Bošnjacima Kosova koji su porijeklom iz Sandžaka prisutan je amozitet prema građanima Gore koji se deklarišu kao Bošnjaci što urušava povjerenje i otežava saradnju.

Srbija pred izborima i popisom stanovništva

U 2022. godini u Srbiji je najavljeno održavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora te izbora za nacionalna vijeća. Pored izbora za oktobar je najavljeno i održavanje popisa stanovništva. Svaki izbori u Srbiji unose nove nemire i podjele među Bošnjacima.

Zbog autoritativnog načina vođenja Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, institucija koje je osnovao i stranke na čijem čelu je bio nakon njegove smrti uslijedila je dezorijentacija i zbunjenost njegovih sljedbenika. Sa druge strane, pojedini analitičari očekuju da će SPP na ovim izborima dobiti veću podršku na temelju emocija.

Ovaj opis stanovništva će biti prilika da Bošnjaci poprave svoju vidljivost u službenoj statistici jer je 2011. godine bio djelomični bojkot popisa.

Pomjeranje granica

Političko i svako drugo djelovanje Bošnjaka izvan Bosne i Hercegovine, u domovinskom zemljama i dijaspori je svojevrsno pomjeranje granica borbe za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu preko Drine, odnosno Save. To na najbolji način vidimo kroz djelovanje Armina Hodžića u Hrvatskoj, predstavnika Bošnjaka u Srbiji, u Crnoj Gori, te brojnih političara, NVO aktivista i uspješnih pojedinaca u našoj dijaspori.

Zajednički problem Bošnjaka u domovinskim zemljama jeste nepostojanje vlastite strategije za organizovanje i djelovanje, odnosno nedefinisanje prioriteta, ciljeva, interesa što ih čini ovisnim o pojedinim političkim partijama i slabim na promjene u dinamičnoj političkoj areni. Oslanjanje na podršku izvan vlastitog korpusa ili države u kojoj žive čini ih objektom umjesto subjektom vlastite sudbine. Jedna od iluzija među Bošnjacima u domovini, u domovinskim zemljama i dijaspori jeste da je nužno jedinstvo na političkom, NVO, kulturnom polju.

Prije jedinstva Bošnjaci se moraju naučiti međusobno uvažavati i imati širinu shvatanja i prihvatanja svih različitosti. Tek nakon uvažavanja možemo govoriti udruživanju zdravih snaga i kapaciteta koji razumiju lokalne specifičnosti te složenost unutarbošnjačkih odnosa u Novom Pazaru i Sarajevu.

Za Akos.ba piše: Sanadin Voloder